Kọ U fo re Ọmọ Ra O Kpohọ—Isukulu Ọ Ebọda?
DAE rehọ iẹe nọ whọ be rria ẹwho ọsese jọ evaọ orẹwho nọ u bi rovie aro tha. Who wo emọ buobu evaọ isukulu epramare, rekọ nọ a tẹ kpako te ikpe 12 no, a ti kpohọ ekọleji. Evaọ oria ra, ekọleji e rẹ vọ gaga, e rọ whọhọ whọhọ, yọ a wo iticha ha. Ẹsejọ fiki ozighi isukulu na ọ vẹ fa makọ eka hayo emerae buobu dede.
Ohwo jọ ọ tẹ k’owhẹ ibroshọ owowoma jọ nọ u dhesẹ isukulu ebọda jọ evaọ okpẹwho na. Whọ tẹ ruẹ uwoho emọ-isukulu nọ e be wereva, avọ emamọ iwu nọ a kuhọ, nọ a bi wuhrẹ evaọ iwou nọ a ruẹrẹ họ ziezi, eria ekiakiẹ, gbe evu-ebe. Emọ-isukulu na a wo kọmputa, yọ iwou nọ a be rria e rọ kpatiẹ ziezi. Who se nọ ẹjiroro isukulu na jọ họ re u fiobọhọ kẹ emọ na “wo ewuhrẹ nọ ọ mai woma kpobi.” Who te je se nọ: “A gwọlọ nọ emọ na kpobi a re koko uzi uruemu wọhọ onọ o rẹ jọ udevie uviuwou nọ a rẹ jọ gwọlọ adhẹẹ, ẹkpatiẹ, adhẹẹ rọ kẹ esẹ gbe ini gbe ekpako, ẹmeoyo, udu-udhedhẹ, ẹwo, oruọzewọ gbe ekiete.”
A kere eme nọ ọmoha jọ ọta avọ ehwẹ nọ: “Ọsẹ gbe oni mẹ a k’omẹ ọghọ ologbo nọ a ro vi omẹ kpohọ emamọ isukulu.” Ọmọtẹ jọ ọ ta nọ: “Isukulu e rẹ wha use-abọ ze avọ evawere. Evaọ etenẹ who re du lahiẹ oma who te wuhrẹ hẹ.” Kọ who re vi ọmọzae hayo ọmọtẹ ra kpohọ isukulu ebọda otiọye na?
Isukulu gbe Edikihẹ Ẹzi
Esẹ gbe Ini kpobi nọ i wo ọdawẹ a gwọlọ riẹ emọ rai yọrọ, fikiere, isukulu nọ u fo nọ ọ rọ owowa u wuzou. Ẹsibuobu isukulu i re rovie ẹthẹ kpohọ uvẹ iruo je fiobọhọ kẹ emoha sae rẹro te omobọ rai gbe iviuwou rai evaọ obaro.
Whọ rẹ sae nọ inọ, ‘Otẹrọnọ isukulu ebọda i re wuhrẹ ohwo ziezi jẹ kẹ ọkpọvio uruemu, eme jabọ whọ gbẹ rehọ uvẹ riẹ hẹ?’ Evaọ uyo kẹ onọ oyena, esẹ gbe ini Ileleikristi a rẹ roma kpotọ roro oware jọ nọ u wuzou gaga—omokpokpọ ẹzi emọ rai. Jesu Kristi ọ nọ inọ: “Didi erere ọ rẹ ruọ ohwo nọ akpọ kpobi ọ ruẹ e obọ, uzuazọ riẹ u vru?” (Mak 8:36) Dede, erere ọvuọvo ọ rọ onana ha. Fikiere taure a tẹ te jiroro nọ a re vi emọ rai kpohọ isukulu ebọda, esẹ gbe ini Ileleikristi a re roro kpahe oghẹrẹ nọ onana u ti kpomahọ ẹruore uzuazọ ebẹdẹ bẹdẹ emọ rai.
Okpomahọ Emọ-Isukulu Efa
Isukulu ebọda jọ e rẹ sai riẹ emọ wuhrẹ ziezi. Rekọ ẹvẹ kpahe uruemu emọ efa nọ i bi kpohọ isukulu na hayo ahwo nọ e be jarai wuhrẹ? Kpahe ahwo nọ i ti vihọ evaọ “edẹ urere” enana, Pọl ukọ na o kere nọ: “Eva edẹ urere oke ẹbẹbẹ te tha, keme ahwo a re ti you oma-obọrai, je you igho, a ve ti heri-oheri avọ oma-ovia gbe ekaela, a re ti yo ẹme e nọ i yẹ rai hi, a rẹ te jọ ababọ uyere-ọghọ gbe ababọ ẹfuọ, a wo eva egaga, a re koko eya ha, a rẹ raha odẹ ahwo, a wo oma-onyẹ hẹ, avọ ofu-ọkpoo, a re mukpahe ahwo ezi, otu ovivie, avọ uzou-uveghe, otu okpiro, enọ i yowọ enu-awere siọ Ọghẹnẹ ba, a rẹ yọrọ oghẹrẹ egagọ avẹ vro ogaga nọ o rọ eva riẹ. Si oma no oghẹrẹ ahwo otiọye.”—2 Timoti 3:1-5.
Ekiekpotọ uruemu gbe ẹzi ọnana ọ rọ akpọ kpobi, nọ o rọ use-abọ kẹ Isẹri Jihova re a rria lele izi Ebaibol. Emọ-iwuhrẹ nọ i re kpo no isukulu ze kẹdẹ kẹdẹ a be rue riẹ nọ makọ usu osese nọ a bi wo kugbe emọ-isukulu obọ akpọ rai na u bi kpomahọ edikihẹ ẹzi rai yoyoma. Re a wọso okpomahọ ọyena o rọ abọmu gaga kẹ emọ Isẹri na, ghelọ ukeotha ekẹdẹ kẹdẹ nọ esẹ gbe ini rai a be kẹ ai, ohrẹ, gbe uduotahawọ.
Kọ ẹvẹ o rẹ jọ kẹ emọ nọ a vi no uwou kpohọ isukulu ebọda thethabọ? A hẹriẹ oma no, jẹ kare ukeotha ẹzi oke kpobi nọ u re no esẹ gbe ini iyoyou rai ze. Nọ a be rria kugbe ibe-isukulu rai euwa 24 kẹdẹ kẹdẹ na, otunyẹ re a kie lele egbẹnyusu rai o rẹ jọ gaga evaọ iroro gbe idu emaha rai vi emọ nọ e be rria obọ uwou. Enẹ ọmọ-isukulu jọ ọ ta: “Evaọ abọ emamọ uruemu, ọmọ nọ ọ rọ isukulu ebọda ọ rọ awa no ohiohiẹ rite aso.”
Pọl o kere nọ: “Wha jọ a viẹ owhai họhọ: ‘Usu uyoma o rẹ raha uruemu ezi.’ ” (1 Ahwo Kọrint 15:33) A re su esẹ gbe ini Ileleikristi thọ họ re a roro nọ emọ rai a te ruẹ-uye enwoma ẹzi ọvuọvo ho otẹrọnọ a rọ usu kugbe ahwo nọ e be gọ Ọghẹnẹ hẹ kẹse kẹse. Nọ oke o be nyaharo na, emọ nọ e roma kẹ Ọghẹnẹ vẹre uruemu Ileleikristi rai u ve w’ẹgbẹ no a vẹ jẹ kare ovuhumuo kẹ eware ẹzi. Ẹsejọ esẹ gbe ini na a rẹ riẹ kpahe onana ha bẹsenọ emọ rai i re no isukulu ebọda no. U te te ere no yọ ẹme na o vrẹ ẹta no.
Oware nọ Clement ọ rọ ẹro ruẹ yọ uzẹme. Ọ ta nọ: “Taure me te ti kpohọ isukulu ebọda, me you uzẹme na yọ mẹ jẹ hae lele inievo na kpohọ usiuwoma ota. O jẹ hae mae were omẹ re me wo abọ evaọ ewuhrẹ Ebaibol uviuwou mai gbe Uwuhrẹ Obe Ukoko na. Ghele, nọ me kpohọ isukulu ebọda okenọ mẹ jọ ikpe 14, me te no ukoko na no riẹriẹriẹ. Evaọ ikpe isoi nọ mẹ jọ isukulu ebọda na, me kpohọ ewuhrẹ ẹdọvo ho. Fiki ekpehre usu, me te duomahọ ẹlọ imu egaga, evovo, gbe idieda ibuobu.”
Ekpokpo Iticha
Evaọ isukulu kpobi iticha ogbekuo e rẹ sae jariẹ nọ e rẹ rehọ ogaga rai ruiruo thọthọ. Ejọ e rọ eva gaga je tuaro, efa e rẹ gba emọ na họ du. Evaọ isukulu ebọda, ẹsibuobu uruemu iticha eyena a rẹ tae via ha.
Ghele, iticha oruọzewọ buobu e rẹ daoma wuhrẹ emọ na re a jọ uvi ahwo evaọ okegbe na, re a sae rria kugbe akpọ nọ ọ wariẹ e rai họ na. Rekọ etenẹ ẹbẹbẹ ọfa ọ jẹ roma via kẹ emọ Isẹri na. Oware nọ o rẹ jọ ẹro akpọ na wowoma u re kiehọ oma Ileleikristi ẹsikpobi hi. Nọ iticha e rẹ tudu họ emọ awọ re a rria kugbe akpọ na, Jesu ọ ta nọ ilele riẹ a rẹ jọ “e rọ akpọ na ha.”—Jọn 17:16.
Rekọ ẹvẹ otẹrọnọ ebẹbẹ e roma via okenọ emọ a te bi lele ehri-izi Ebaibol? Otẹrọnọ emọ na a bi n’uwou kpohọ isukulu, a rẹ sae rehọ eme itieye na t’ẹme kugbe esẹ gbe ini rai. Esẹ gbe ini na a rẹ sae hrẹ emọ rai hayo t’ẹme kugbe iticha na. Fikiere, o rẹ jọ lọlọhọ re a ku ebẹbẹ gbe ẹwhọ họ.
Evaọ isukulu ebọda onana o rọ erei hi. Emọ itieye na a rọ otọ ọkpọvio iticha rai ẹsikpobi. Emọ a te dikihẹ kẹ ehri-izi Ileleikristi, a re ru erei ababọ ukeotha ekẹdẹ kẹdẹ ọsẹ gbe oni rai. Ẹsejọ, emọ a rẹ daoma kru ẹrọwọ rai kẹ Ọghẹnẹ evaọ otọ eyero itieye na. Ẹsibuobu, a re kru ẹrọwọ rai hi. O rẹ mae lọhọ re ọmọ ọ ruzou kpotọ kẹ ẹgwọlọ iticha na.
Ẹwhaha Onya
Wo ohẹriẹ no yunivasiti, oria nọ emọ-isukulu a rẹ jọ nya kpohọ oria nọ u je rai, isukulu ebọda o rẹ whaha onya emọ. Isukulu enana buobu a rẹ kuvẹ re emọ na a no ighẹ isukulu na ha, ajokpa Ẹdoka, yọ ejọ dede a rẹ kẹ ai uvẹ evaọ ẹdẹ ọyena gbe he. Ọmọ isukulu ebọda jọ nọ ọ rọ ikpe 11 nọ a re se Eru ọ ta nọ: “A be jọ isukulu na k’omai uvẹ re ma kpohọ iwuhrẹ hẹ, a gbe du ta kpahe usiuwoma ota ha. Evaọ isukulu na, eria ichọche e riẹ kẹ ahwo Kathọlik gbe Muslim ọvo. Ọmọ-isukulu kpobi ọ rẹ salọ ọjọ evaọ ivẹ na hayo ọ vẹ rẹriẹ ova dhe ọwọsuọ ologbo no obọ iticha gbe emọ-isukulu ze. A rẹ jẹ gba emọ-isukulu na họ re a so ile orẹwho na gbe ile ichọche.”
Okenọ esẹ gbe ini a te vi emọ rai kpohọ oghẹrẹ isukulu itieye na, didi ovuẹ a bi vi se emọ rai na? Ovuẹ na o sae jọ nọ ewuhrẹ isukulu u wuzou vi ekpohọ ewuhrẹ-ukoko gbe iruo aru-ilele na—tube wuzou dede vi ekiete kẹ Ọghẹnẹ.—Matiu 24:14; 28:19, 20; 2 Ahwo Kọrint 6:14-18; Ahwo Hibru 10:24, 25.
Evaọ isukulu ebọda jọ, emọ Isẹri a rẹ daoma wuhrẹ Ebaibol na kugbe, rekọ onana dede o rẹ jọ bẹbẹ. Ọmoha jọ nọ a re se Blessing, ọnọ ọ rọ ikpe 16, ọ ta enẹ kpahe isukulu ebọda nọ o kpohọ: “Kẹdẹ kẹdẹ enọ i se oma rai Ileleikristi na a rẹ ziọ otafe a ve muhọ ẹlẹ. Mai Isẹri na ma rẹ daoma lẹ ai nọ a k’omai uvẹ wo ewuhrẹ obọ mai, rekọ emọ-isukulu ekpako na a rẹ vuẹ omai nọ a riẹ ukoko mai hi. A rẹ tubẹ daoma gba omai họ re ma lele ai lẹ dede. Ma tẹ se, a vẹ lahiẹ omai. Whọ tẹ jẹ vuẹ iticha a ve je ru oware nọ u yoma viere. A re se omai ẹkoko jẹ ta kẹ emọ-isukulu ekpako na nọ a lahiẹ omai.”
Ewo Oma Ohẹriẹ
Nọ a tẹ riẹ emọ-isukulu ebọda vevẹ no wọhọ Isẹri Jihova, onana o rẹ sae wha erere se ai. Enọ i w’udu-esuo isukulu a rẹ sae siobọ no ai evaọ iruẹru egagọ erue ọgbahọ nọ e wọso ẹrọwọ Isẹri na. Ibe emọ-isukulu a rẹ sae se ai ba ekpokpo evaọ iruẹru gbe ẹmeọta nọ i fo ho. Uvẹ o rẹ sai rovie re a se isẹri kẹ ibe emọ-isukulu gbe iticha. Ofariẹ, enọ e be rria lele izi Ileleikristi a rẹ kaki viẹro ku ai kẹ eyoma-oruo ho, yọ ẹsejọ a re wo adhẹẹ iticha gbe ibe emọ-isukulu dede.
Ghele, ẹsikpobi eware e rẹ nya ere he. Re a dikihẹ sa o rẹ wha ukpokpoma gbe ẹkoko no obọ emọ-isukulu gbe iticha ze ẹsikpobi. Yinka, ọmọzae ikpe 15 nọ o kpohọ isukulu ebọda, ọ ta nọ: “Eva isukulu, a tẹ riẹ owhẹ wọhọ Osẹri Jihova, yọ a tẹro vi owhẹ no. Nọ a riẹ edikihẹ ẹzi gbe uruemu mai na, a rẹ kpahe egbefẹ fihọ re i mu omai.”
Owha-Iruo Ọsẹ gbe Oni
Iticha, isukulu, hayo ekọleji ọvuọvo ọ riẹ hẹ nọ ọ rẹ daoma ruẹrẹ emọ na re a zihe ruọ idibo Jihova nọ e roma mudhe no. Oyena o rọ iruo hayo owha-iruo rai hi. Ẹme Ọghẹnẹ ọ ta nọ esẹ gbe ini na omarai họ enọ e rẹ rẹro te ẹgwọlọ ẹzi emọ rai. Pọl o kere nọ: “Whai esẹ, wha kpọ emọ rai eva ha, rekọ wha ru ai re a yo ẹme je wuhrẹ ai orọ Ọnowo na.” (Ahwo Ẹfẹsọs 6:4) Ẹvẹ esẹ gbe ini a re ro fi ohrẹ Ọghẹnẹ ọnana h’iruo otẹrọnọ emọ rai a rọ isukulu ebọda nọ a rẹ jọ gwọlọ nọ a re weze bru ai ẹsiẹvo hayo isiava ọvo evaọ amara?
Eyero o re wo ẹhẹriẹ gaga, rekọ ọsẹ gbe oni Oleleikristi ọ rẹ daoma re a ru lele ujaje Ọghẹnẹ ọnana: “Otẹrọnọ ohwo jọ ọ sae guọlọ kẹ imoni riẹ hẹ, yọ ọ sae guọlọ kẹ uwou riẹ gbe he, ohwo ọyena ọ vro orọwọ na no, o te je yoma vi ohwo nọ ọ rọwo ho.”—1 Timoti 5:8.
Kọ Erarọ Efa E Riẹ?
Eme esẹ gbe ini a re ru otẹrọnọ erarọ ivẹ ọvo a wo—isukulu ebọda hayo isukulu nọ o wo emamọ ekwakwa ewuhrẹ hẹ? Ahwo jọ nọ a ruẹ omarai evaọ eyero ọnana a ru ọruẹrẹfihotọ no re a kpohọ isukulu owọwọ kugbe ọnọ a rọ na. Esẹ gbe ini jọ a te je fi oke họ re ae ọvo a wuhrẹ emọ rai kugbe isukulu nọ a rọ na.
Ẹsejọ esẹ gbe ini a rẹ whaha ebẹbẹ enana ẹkwoma omaruẹrẹhọ taure emọ rai a tẹ te kpako te epanọ a rẹ rọ ruọ ekọleji. Otẹrọnọ who wo emaha hayo whọ be jiroro nọ who ti mu emọ họ eyẹ, whọ rẹ sae kiẹ sọ emamọ ekọleji ọ rọ oria ra. Otẹrọnọ ekọleji ọ riẹ hẹ, o rẹ sae lọhọ re whọ kua kpohọ oria nọ emamọ ekọleji ọ rọ.
Wọhọ epanọ esẹ gbe ini a riẹ ziezi na, o gwọlọ ona, odiri, gbe oke buobu re a kọ uyoyou Jihova họ udu ọmọ. Otẹrọnọ onana o rọ bẹbẹ nọ ọmọ ọ tẹ be rria kugbe owhẹ evaọ uwou, kọ ẹvẹ o rẹ ga te otẹrọnọ ọmọ na ọ be rria gb’owhẹ hẹ! Nọ onana u kpomahọ uzuazọ ebẹdẹ bẹdẹ ọmọ na, esẹ gbe ini a re roro kpahe ẹme na gaga sọ ọmọ rai nọ a re fihọ isukulu ebọda u fo. Ẹvẹ iroro na o rẹ kpua te re a fi isiuru ẹzi ọmọ h’otọ fiki irere isukulu ebọda! Onana o wọhọ epaọ ẹsenọ a rẹ họrọ ruọ uwou nọ o be to re a tọlọ omodhe—erae na e vẹ to ohwo na.
Ẹme Ọghẹnẹ ọ ta nọ: “Ohwo owareghẹ ọ ruẹ ese o re siomano, rekọ ogbori o re zue ruẹe, ọ vẹ ruẹ uye riẹ.” (Itẹ 22:3) O rẹ mai woma re a whaha ekpehre eyero vi ẹkpọvi riẹ evaọ uwhremu na. O rẹ jọ oware areghẹ re who roro kpahe iẹe nọ whọ tẹ nọ oma ra nọ, ‘Kọ u fo re ọmọ mẹ o kpohọ isukulu ebọda?’
[Box on page 28]
Isẹri Emoha A Kareghẹhọ Isukulu Ebọda
“A rẹ jọ isukulu ebọda bru emọ Isẹri no usu ẹzi rai. O rọ okegbe ozighi avọ otunyẹ eyoma oruo.”—Rotimi, ọnọ o kpohọ isukulu ebọda evaọ udevie ikpe 11 gbe 14.
“Re a kpohọ iwuhrẹ Ileleikristi o rẹ jọ bẹbẹ. Ẹdoka ọvo mẹ jẹ hai kpohọ ewuhrẹ, yọ re me ru ere, mẹ rẹ lẹliẹ dhẹ ruọ otafe nọ emọ na a te dhuye họ kẹ ichọche. Eva e were omẹ ẹdọvo ho, keme evaọ obuwou, iwuhrẹ ukoko na kpobi mẹ jẹ hẹ nyae, me ve je kpohọ usiuwoma te Ẹdẹ-Ọmaha gbe Ẹdoka. Isukulu o jọ oware uduotahawọ vievie he. Eware buobu e vrẹ omẹ.”—Esther, ọnọ iticha ọ jẹ hae fa kẹse kẹse fikinọ o je w’abọ kpahe iruẹru ichọche isukulu na ha.
“Re a se isẹri kẹ ibe emọ-isukulu o lọhọ họ evaọ isukulu ebọda. O lọhọ re ohwo o wo ohẹriẹ nọ ahwo edekọ họ. Mẹ jẹ gwọlọ lele ogbotu na. Ẹsejọhọ mẹ jẹ hae wharo viere otẹrọnọ me bi kpohọ iwuhrẹ je kpohọ usiuwoma ota. Rekọ mẹ jẹ hai ru onana ọvo nọ ma tẹ rọ ehọlide, yọ isiasa ọvo ma re wo ehọlide evaọ ẹgbukpe. Who te wo ukpẹ nọ ekrasi o bi re no, ukpẹ na o re muhọ efuo. Ere o jọ k’omẹ re evaọ isukulu.”—Lara, ọnọ o kpohọ isukulu ebọda evaọ udevie ikpe 11 rite 16.
“Enẹna nọ mẹ gbẹ rọ isukulu ebọda ha na, eva e be were omẹ nọ mẹ be sai kpohọ iwuhrẹ na kpobi, kpohọ usiuwoma, jẹ reawere ese okpẹdẹ na kugbe ahwo edekọ uviuwou na. Dede nọ re a jọ isukulu na o wo irere jọ, oware ovo nọ u wuzou vi usu mẹ kugbe Jihova o riẹ hẹ.”—Naomi, ọnọ ọ ta ọsẹ riẹ kurẹriẹ re o si ei no isukulu ebọda.