Uzou 10
Izi Imuomu Erẹ Gaga
1. Fikieme ahwo buobu ajẹ rọwo nọ, arẹ sai lele iri tẹme?
KẸSE KẸSE ahwo a rẹ tanọ, alele iri tẹme. James A. Pike, ibishọp isiọse Episcopal nọ ọviẹ-odẹ okenọ ọjọ akpọ, ọ tanọ olele Jim ọmọ riẹ nọ owhu no tẹme. Pike ọ tanọ, ọmọ riẹ ọ ta kẹe nọ: “Ahwo buobu a wariẹ omẹ họ, atẹ rehọ abọ wọ omẹ kpehru. . . fikiere eva etẹ dha omẹ gaga, bẹse nọ mẹrẹ sai jo whẹ riẹ.”
2. (a) Fikieme ohwo ọvuọvo ọgbẹ sai lele iri tẹme he? (b) Fikiere kọ didi enọ anọ re?
2 Nọ eviavia itieye i bu gaga no na, umuẹro nọ ohwo jọ nọ ono akpọ izi ze, ọye ahwo buobu a bi he lele tẹme. Orọnikọ iri alele tẹme he. Ebaibol ire vevẹ gaga, evaọ okenọ etanọ: “Enọ iwhu no na eriẹ onahona vievie vie he.” (Okokahwohọ 9:5) Fikiere kọ otẹrọnọ iri na eyebe tẹme no akpọ izi ze he, kọ a mono arọ ẹme ẹta? Amono, a be faki ru wọhọ ahwo nọ awhu no?
3. (a) Amono a fake rehoma ru ahwo nọ awhu no, kọ fikieme? (b) Amono izi imuomu na erẹhẹ vuẹ uwou?
3 Izi imuomu na. Izi hayo ikimuomu enana họ ikọ-odhiwu nọ ikuoma gbe Ẹdhọ evaọ Ọghẹnẹ ọwọsuọ. Kọ fikieme ajẹ be faki ru wọhọ ahwo nọ awhu no? Eruo re agbẹ rehọ ẹjiroro ọ iri egbẹrọ uzuazọ nyaharo. Izi imuomu na, etẹjẹ lẹliẹ ibuobu rọwọ ọrue, inọ uwhu na yọ enwene kpohọ uzuazọ ofa. Re a sae vaha ọrue ọnana, Izi imuomu etẹ rehọ etota imizi, ebọeva, gbe emẹta ro mu, avọ eriariẹ oghẹrẹsa, nọ ewọhọ nọ obọ ahwo nọ ahwu no i re no ze.
OMA-OREHỌRU SAMUẸL NỌ OWHU NO
4. (a) Fikieme obufihọ ojẹ ga Sọl Ovie oma gaga? (b) Emehọ uzi Ọghẹnẹ kpahọ etota ọ imizi gbe eboẹva?
4 Oriruo jọ ọrọ evaọ Ebaibol na, ọrọ ẹzi omuomu, ọnọ ọ fake rehoma ru Samuẹl ọruẹaro Ọghẹnẹ, nọ owhu no. Onana ovia evaọ ukpe avọ 40 orọ isuẹsu Sọl Ovie. Ogba ẹmo ogaga ahwo Filistia atẹ wọ ẹmo bru ogbaẹmo Izrẹl ahwo Sọl ze, ozọ ute muei gaga. Sọl ọ riẹ uzi Ọghẹnẹ: “Wha nya kpobọ ọtota imizi hi, yọ wha nyae nekpẹ evaọ obọ eboẹva gbe he, re wha rehọ fiki rai zue oma rai.” (Iruo-izerẹ 19:31) Dede na ukri hi, Sọl ote kiuke ku Jihova. Fikiere Samuẹl, ọnọ ọgbẹjọ uzuazọ evaọ oke oyena, ọ tẹ se inọ ọ rẹ gbẹ ruẹ Sọl ofaha. (1 Samuẹl 15:35) Whaọ enẹna, oke uye onana, eware itedhe Sọl Ovie ọvẹ.
5. (a) Bovẹ Sọl ọjẹ nyae gwọlọ obufihọ? (b) Eme ọtota imizi na ọsai ru?
5 Oruọ Sọl oja gaga, re ọ riẹ oware nọ obete via, te panọ, ọ rọ nya bru ọtota imizi obọ Ẹn-dọ. Aye na ọ sae rehọ oghẹrẹ ohwo jọ ze nọ aye na ọvo ọ rẹ sae ruẹ. Epanọ aye na odhesẹ oghẹrẹ nọrọ, Sọl ọrehọ vuhiei nọ “Samuẹl” ọye. Kọ, okioye ẹzi nọ ọrehọ oma ru Samuẹl na, ọ rọ tẹme: “Fikieme who je kpokpo mẹ tanọ ase omẹ ze?” Sọl ote yo nọ: “Mẹ rọ evaọ uye obẹbẹ gaga, keme ahwo Filistia a bi lele omẹ fi ẹmo.” Ẹzi nọ ọrehọ oma ru ohwo na o te yo nọ: “Ẹvẹ whọ jẹ be nọ onọ mẹ, yọ Jihova omariẹ ọnya se owhẹ bano, je zihe ruọ ọwegrẹ ra no?” Ẹzi omuomu nọ ọrehọ oma ru ohwo na, ọnọ ọbe rẹriẹ oma riẹ họ Samuẹl nọ owhu no na, ote mu Sọl họ ẹta kẹ nọ areti kpei no evaọ ẹmo ahwo Filistia na.—1 Samuẹl 28:3-19.
6. Fikieme ogbẹ sae jọ nọ Samuẹl ọye ọta ẹme kẹ Sọl ho?
6 U re vevẹ, inọ orọnikọ ghinọ Samuẹl ẹjele na o je lele ta ẹme he. Samuẹl owhu no, yọ eva uwhu, ohwo “ore zihe kpohọ ẹkpẹ riẹ: evaọ ẹdẹ ọyena iroro riẹ ive vru.” (Olezi 146:4) Iroro kakao eva eme na oze wariẹ dhesẹ nọ urru na ghini yọ orọ Samuẹl nọ owhu no na ha. Samuẹl ọjọ ọruẹaro Ọghẹnẹ. Fikiere o te mukpahe etota idhivẹri. Yọ, epanọ ma ruerẹ, evaọ okenọ ọjọ uzuazọ ọse inọ o re gbe lele Sọl nọ o re yo ẹmehe tẹme ofa ha. Fikiere, kọ, ohẹ jọnọ Samuẹl ọgbẹjọ uzuazọ, ọ hate rọwo kẹ ọtota imizi na re, ọnyae ruẹ Sọl? Je roriei re: Jihova ọse inọ ọrẹ ta oware ovuovo kẹ Sọl ho. Kọ ọtota imizi ọrẹ sae gba Jihova họ re ọvuẹ Samuẹl nọ owhu no na uwou se Sọl? Yọ ohẹ ghinẹ jọnọ enọ erọ uzuazọ erẹ sae tẹme kẹ enọ a you nọ iwhu no oyo, uzẹme nọ Ọghẹnẹ uyoyou na ọ hẹ tanọ “azue-oma,” fiki epanọ akpo bọ ọtota imizi hi.
7. Didi unu-ovẹvẹ Jihova ọkẹ ahwo riẹ, re othọ ae uke no obọ izi imuomu?
7 Uzẹme na họ izi imuomu na anyaze re anwa ahwo oma, fikiere Jihova ọtẹ kẹ unu ovẹvẹ re ọthọ idibo riẹ. Se unu ovẹvẹ nọ arehọ kẹ orẹwho Izrẹl. Orẹ kẹ owhẹ ẹjiroro idhere nọ idhivẹri egwọlọ ro su ahwo thọ. Ebaibol etanọ: “Arẹ jọ udevie rai ruẹ ohwo ọvuọvo nọ ọrẹ ruẹaro ho, ọbo-erayẹ hayo ọnọ ọrẹ ruaro, hayo ọrieda, hayo ọnọ ore lele imizi tẹme hayo ọboẹva, hayo ọnọ ọrẹ nekpẹ enọ iwhu no. Keme kohwo kohwo nọ oru eware enana yọ oware onyenye kẹ Jihova.” (Iziewariẹ 18:10-12) Oware nọ izi imuomu na i bi ru re arọ nwa ahwo oma nẹnẹ na, marẹ daoma gwọliẹe via, jegbe epanọ marẹ rọ thọ oma mai nai no. Rekọ re mate wuhrẹ kpahe onana, joma ta kpahe oke gbe epanọ izi imuomu na aro wo emuhọ rai.
IKỌ ODHIWU NỌ IZIHERUỌ IZI IMUOMU
8. (a) Amono Ẹdhọ ọwariẹ ru wọso Ọghẹnẹ? (b) Okenọ a siọ iruo rai ba no obọ odhiwu, kọ bovẹ anya kpohọ?
8 Fikiọ ọrue nọ ukọ odhiwu jọ ọ takẹ Ivi evaọ ọgbọ Idẹn, o ro zihe omariẹ họ ẹzi omuomu, Setan Ẹdhọ na. Uwhremu riẹ o te muhọ ẹdawọ re ọ jẹ rehọ ikọ Odhiwu efa mukpahe Ọghẹnẹ. Ukri hi ọ tẹ kparobọ. Ikọ Odhiwu jọ etẹse iruo ba, enọ Ọghẹnẹ ọrọ kae nọ aru evaọ obọ Odhiwu, atẹ ze obotọ akpọ obonẹ, a te ru oma uwo nọ owọhọ orọ ahwo, rọkẹ oma rai. Jud olele i Krist na okere kpahae okenọ ọfodẹ “ikọ Odhiwu nọ, ikru ọkwa ọ emuhọ rai hi rekọ atẹ nya siọ emamọ oria ẹria rai ba.” (Jud 6) Kọ, fikieme ajẹ ze obọ otọakpọ obonẹ? Isiuru iyoma evẹ Setan ofihọ udu rai, re ọrehọ ruai nya siọ ekwa iwoma nọ awo obọ Odhiwu ba?
9. (a) Fikieme ikọ odhiwu ejẹze obọ otọakpọ obonẹ? (b) Ẹvẹ Ebaibol iro dhesẹ nọ oware nọ aru othọ?
9 Ebaibol ejomai riẹ, nọ eta nọ: “Emezae Ọghẹnẹ uzẹme na, ite mu emetẹ ahwo họ eriwo, inọ iwoma-viere; atẹ nya erehọ eyae kẹ oma rai, koyehọ, ọnọnọ ojohwo.” (Emuhọ 6:2) Ẹhẹ, ikọ odhiwu erehọ oma iwo gọ ẹgọ, a tẹ ze otọakpọ re alele eyae iwoma na bru ẹnwae. Rekọ iruẹru uyoyou utioye othọ kẹ ikọ odhiwu. Onana yọ uruemu aghẹmeeyo. Ebaibol idhesẹ nọ, oware nọ a ru na onwane thọ wọhọ uruemu ọ ezae idu ezae orọ ahwo Sọdọm gbe Gomora. (Jud 6, 7) Eme ovia noi ze?
10, 11. (a) Didi oghẹrẹ emọ ikọ-odhiwu na ayẹ? (b) Eme ọviakẹ egwara na okenọ Ẹvo na ọze? (c) Kọ eme ọviakẹ ikọ-odhiwu na evaọ oke Ẹvo na?
10 Whaọ, ikọ odhiwu enana avọ eyae rai ayẹ emọ. Rekọ emọ na iwo ohẹrioma. A je dhẹruẹruọ bẹse nọ a ro zihe ruọ egwara, ẹhẹ, ikpehre egwara. Ebaibol ise rai nọ “egba ilogbo oke anwae, ahwo nọ aviodẹ.” Egwara enana e daoma epanọ arẹ rọ gba kohwo kohwo họ re ayoma wọhọ epanọ arọ. Ebaibol etanọ, onọ unorie ze họ “umuemu ohwo u te bu thesiwa evaọ otọakpọ na, yọ kiroro kiroro udu riẹ kpobi kọ, eye yoma ọvo kẹse kẹse.” (Emuhọ 6:4, 5) Fikiere Jihova ọ tẹ rehọ Ẹvo ze. Egwara na, hayo “Nẹfilim,” gbe ahwo omuomu kpobi atẹ dame whu. Rekọ eme ọ via kẹ ikọ odihiwu nọ eze obọ otọakpọ obonẹ?
11 Adame whu hu. Aku oma iwo rai kufiẹ, a te zihe kpobọ Odhiwu evaọ oma ẹzi. Rekọ a gbẹ rọwo kae re a wariẹ jọ ukoko Ọghẹnẹ orọ ikọ odhiwu efuafo na ha. Ukpoye, kọ Ebaibol etanọ, “ikọ odhiwu nọ i ru umuemu, Ọghẹnẹ ọse rai uye ba ẹkẹ hẹ, rekọ ogbolae fihọ evaọ Tatarọs fiai họ egọdọ ebi okpa re arehọ ae mabọ kẹ ẹdhogwo.”—2 Pita 2:4.
12. (a) Eme ọvia kẹ ikọ-imuomu na, okenọ a zihe kpobọ odhiwu? (b) Fikieme agbẹ rọ sae wariẹ rehọ oma ohwo ofaha? (c) Kọ eme a re ruo enẹna?
12 Ikọ odhiwu imuomu enana a gboli rai fihọ oria gheghe nọ a re se Tatarọs ho. Ukpoyena, Tatarọs nọ, Ebaibol jọ efa thọthọ nọ “ehẹle” na idhesẹ oria erukpotọ hayo ekie ọrọ ikọ odhiwu enana. A si rai no elo ẹzi ukoko Ọghẹnẹ no, kọ okpekufiẹ ebẹdẹ bẹdẹ ọvo, awoi nọ abe hẹrẹ. (Jemis 2:19; Jud 6) Nọ anwọ oke Ẹvo ze, Ọghẹnẹ ọ gbẹ kẹ ikọ imuomu enana uvẹ re arehọ oma iwo ho, fikiere a gbẹ sai furie isiuru ethọthọ ẹnwae-obro rai, viọviọ họ. Dedena a rẹgbẹ sai rehọ ogaga uyoma ru iruo, evaọ udevie ezae gbe eyae. Eva uzẹme, fikiọ obufihọ idhivẹri enana, Ẹdhọ ọbe rọ “viẹ akpọ na kpobi họ na.” (Eviavia 12:9) Uzioraha ẹnwae-obro nọ ubu gaga nẹnẹ na, ogidi gbe iruthọ efa idhesẹ nọ ufore ma muẹrohọ otọ re ase omai ba ẹviẹ họ.
EPANỌ IZI IMUOMU EBERỌ VIẸ EVIẸHỌ
13. (a) Ẹvẹ izi imuomu eberọ viẹ eviẹhọ? (b) Eme họ iruẹru-imizi, kẹvẹ Ebaibol eta kpahiẹe?
13 Ma wuhrẹ vrẹ no nọ, Ẹdhọ nọrọ “ọghẹnẹ eyero ọnana,” ọ be rehọ isuẹsu akpọ na, gbe egagọ erue tu ahwo aro kẹ uzẹme Ebaibol na. (2 Ahwo Kọrint 4:4) Edhere ologbo ofa nọ ikọ-imuomu ibiro su ezae gbe eyae thọ họ, iruẹru-imizi. Emehọ iruẹru-imizi? Eyehọ oma ukugbe izi imuomu, ogbẹrọ viọviọ họ, ovẹjọ fikiọ ọbo. Iruẹru-imizi erẹ rehọ ohwo ze otọ isuẹsu ikọ-imuomu. Ebaibol evẹvẹ omai unu, re ma sioma no, kuruemu kuruemu nọ ukuomagbe iruẹru-imizi.—Ahwo Galesha 5:19-21; Eviavia 21:8.
14. (a) Eme họ aruọruẹ? (b) Kẹvẹ Ebaibol eta kpahiẹe?
14 Aruọruẹ yọ oghẹrọ iruẹru-imizi nọ ubu gaga. Oyena họ uruemu omodawọ re ariẹ kpahọ obaro, hayo kpahọ oware jọ nọ ariẹ hẹ, fikiọ obufihọ izi nọ arẹ ruẹ hẹ. A dhesẹ onana evaọ oware nọ Luk olele i Kristi okere: “Odibo ọmọtẹ jọ nọ owo ẹzi aruọruẹ ote zere omai. Ọ jẹ hẹ rehọ erere buobu kẹ ilori riẹ fiki iruo erọ aruọruẹ.” Pọl ukọ na ọsai si ọmọtẹ na no ogaga ọ ẹzi omuomu ọnana no, fikiere ọ gbẹ sae ruẹaro ofaha.—Iruẹru 16:16-19.
15. (a) Emehọ eware jọ nọ ikuomagbe iruẹru-imizi? (b) Fikieme oma udhehọ eware itieye ojẹ kpahe ẹta?
15 Ahwo buobu awo isiuru kpahọ iruẹru-imizi fikiepanọ i re didi avọ enuogbe. Imu rai urirẹ. Fikiere ate kuoma kugbe eda, umusu, ọnyẹ, erayẹ, isi-erọgbẹva, Ekpala ibieme erọgbẹva, hayo oware ofa nọ uwobọkugbe iruẹru-imizi. A rẹ sai se ebe kpahe eware enana, hayo kpobọ isinima hayo riwi ughe rai evaọ etehe-ughe. A rẹ tubọ sai kpohọ ẹgware oria nọ ọboẹva ọjẹ gwọlọ tẹme kẹ akpọ izi. Rekọ enana kpobi yọ ugheghẹ kẹ ohwo nọ ọ gwọlọ gọ Ọghẹnẹ uzẹme na. Otẹjẹ kpahe ẹta re. O rẹ sai su kpohọ uzedhe uye enẹna. Ofariẹ, enọ iwobọ kpahọ iruẹru-imizi kpobi, Ọghẹnẹ oreti gwae ẹdhọ, ove gbolai kufiẹ.—Eviavia 22:15.
16. Ẹvẹ Ebaibol iro dhesẹ nọ ahwo Kristi awo, ohọre mukpahe izi imuomu?
16 Otẹ make rọnọ ohwo oru epanọ ọ rẹ sai ru te kpobi re osioma no iruẹru-imizi, izi imuomu na erẹ gbẹ họriẹ ghele. Kareghẹ họ nọ Jesu Kristi o yo urru Ẹdhọ omariẹ, be dayẹe re ọthọ uzi Ọghẹnẹ. (Matiu 4:8, 9) Idibo Ọghẹnẹ efa, a wo obọ ohọre utioyena, vrẹ no. Pọl ukọ ọ tanọ: “Ma wo ohọre . . . mukpahe ogaga izi imuomu nọ orọ evaọ idedeghe.” Onana u te dhesẹ nọ odibo Ọghẹnẹ kpobi, “ọ rẹ wha, ẹgọ-ẹmo ọsoso họ n’obọ Ọghẹnẹ ze, re [ọ sae] ruẹse dadamu.”—Ahwo Ẹfẹsọs 6:11-13.
ẸDADAMUKẸ OHỌRE IZI IMUOMU
17. Ẹvẹ who re ruẹ, otẹrọnọ “urru” otẹme k’owhẹ n’obọ akpọ izi ze?
17 Ẹvẹ who re ruẹ, otẹrọnọ “urru” jọ otẹme k’owhẹ no’bọ akpọ izi ze? Kẹvẹ orẹjọ, otẹrọnọ “urru” na ofaki ru wọhọ orọ omoni ra nọ owhu no, hayo orọ emamọ ẹzi? Kọ, ẹvẹ Jesu oru okenọ “osu ikimuomu” ọ tẹme kẹe? (Matiu 9:34) Ọ tanọ: “Nyawa, Setan!” (Matiu 4:10) Whọ rẹ sai ru oyena re. Whọ jẹ sai bose Jihova re, re ofiobọhọ. Lẹ dovia re who se odẹ Ọghẹnẹ. Kareghẹ họ nọ Ọgavi izi imuomu. Lele edhere areghẹ ọnana. Whọ gaviezọ kẹ irru itieye nọ ino obọ akpọ izi zehe. (Itẹ 18:10; Jemis 4:7) Orọnikọ onana udhesẹ nọ, kohwo kohwo nọ oyo “irru” yọ ikimuomu e be tẹme kẹe he. Ẹsejọ irru iyo na ẹyao ugboma hayo erọ ẹvori erẹ suẹe ze.
18. Otẹrọnọ ohwo ọgwọlọ sioma no iruẹru-imizi, didi oriruo owoma, ọrọ ahwo Kristi oke anwae evaọ Ẹfẹsọ ore lele?
18 Ẹsejọ họ whọ jọ okejọ kuomagbe iruẹru-imizi jọ, enẹna whọ tẹ gwọlọ sioma no. Keme who re ruẹ? Whaọ, roro oriruo ọrọ ahwo Kristi oke anwae evaọ Ẹfẹsọs. Ebaibol etanọ: okenọ arehọ “ẹme Jihova” nọ Pọl ukọ na ọvuẹ rai no, “ibuobu enọ ije ru iruo ọ ebo-erayẹ atẹ kwa ebe rae kokohọ ajẹ mahae evaọ iraro ọ kohwo kohwo.” Yọ ebe enana eghare te 50,000 idọlọ efuafo! (Iruẹru 19:19, 20) Evaọ aruorokele enọ izihe ruọ ilele Kristi obọ Ẹfẹsọs, otẹrọnọ who wo ekwakwa jọ eva obọ ra, nọ iwobọ kpahe iruẹru-imizi na viọviọ, ẹraha no rai họ, edhere areghẹ, emake ghare ga.
19. (a) Didi oware ahwo buobu nọ adhomahọ iruẹru-imizi ariẹ hẹ? (b) Otẹrọnọ ma gwọlọ ria bẹdẹ bẹdẹ avọ evawere evaọ otọakpọ, kọ eme ma re ruẹ?
19 Fikinọ isiuru egaga kpahe eware igbunu gbe ididi, erọ nẹnẹna, ahwo nọ abi dhomahọ iruẹru-imizi a te bi dhe ebuebuo. Dedena, ibuobu ahwo ọnana, a riẹ hẹ inọ iruẹru izi imuomu a bi dhoma họ na. Onana orọ arozaha oma kọkọ họ. Izi imuomu a wo ogaga ẹraha gbe ẹnwa. A re yoyoma. Yọ, taore Kristi ote fi ai họ uwou-odi ọ raha fiẹ ebẹdẹ bẹdẹ, abi ru epanọ arẹ sai ru te kpobi re arehọ ahwo ze otọ ogaga umuomu rae. (Matiu 8:28, 29) Fikiere otẹrọnọ whọ gwọlọ ria bẹdẹ bẹdẹ avọ evawere evaọ otọakpọ na, okenọ asi umuemu kpobi no, ufore who sioma no ogaga ukumuomu, evaọ oma usino koghẹrẹ koghẹrẹ iruẹru-imizi kpobi.
[Uwoho nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 91]
Ono, ọtota imizi obọ Ẹn-dọ na Olele tẹme?
[Iwoho nọ e rrọ ẹwẹ-obe avọ 92, 93]
Emezae Ọghẹnẹ ikọ odhiwu na etẹro vi emetẹ ahwo
[Uwoho nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 94]
Ikọ odhiwu nọ inwene oma na, adame whu hu. Aku oma iwo rai kufiẹ a te zihe kpobọ odhiwu
[Uwoho nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 97]
Ebaibol ekẹ unuovẹvẹ inọ: ‘Si omano oghẹrẹ iruẹru-imizi kpobi’
[Uwoho nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 98]
Enọ i zihe ruọ Ileleikristi evaọ Ẹfẹsọs, a mahe ebe iruẹru-imizi rai—emamọ oriruo kẹ omai nẹnẹ