Reawere Uzuazọ Uviuwou
Kọ iviuwou e sae ghinẹ wereva?
Ẹvẹ o sae rọ lọhọ?
Kọ whọ riẹ iviuwou jọ nọ i wo okugbe jẹ be wereva wọhọ enọ whọ be ruẹ evaọ omobe-ovẹvẹ onana? Iviuwou e be tahaku evaọ eria kpobi. Orọo-ofa, ababọ ufuoma abọ iruo, uye eyewọ-ọvo, idhọvẹ—enana kpobi i ku obọ gbe ebẹbẹ na. Ọwena-eriariẹ kpahe uzuazọ uviuwou jọ ọ vioja nọ: “Eva enẹna, ohwo kpobi ọ riẹ kpahe ọraha uviuwou nọ ọ be tha no.”
Fikieme ebẹbẹ ilogbo itieye e be rọ tehe iviuwou eva inẹnẹ? Ẹvẹ ma sae rọ reawere uzuazọ uviuwou?
Oghẹrẹ Nọ Uviuwou na U Ro Muhọ
Re a kẹ iyo enọ enana, u fo re ma riẹ oghẹrẹ nọ orọo gbe uviuwou i ro muhọ. Keme otẹrọnọ enana i wo Ọnọtohọ—Ọnọma—koyehọ ahwo uviuwou a rẹ rẹro so ẹe kẹ uketha, keme ọ rẹ ghinẹ mae riẹ oghẹrẹ nọ ma rẹ sae rọ reawere uzuazọ uviuwou vọvọ.
U gbunu nọ ibuobu e rọwo nọ ọruẹrẹfihọ uviuwou na o wo Ọnọtohọ họ. The Encyclopedia Americana o ta nọ: “Ewena-isukulu jọ i bi dhesẹ nọ emuhọ orọo ọ romavia no ọruẹrẹfihọ ivivẹ ọrọ erao nọ i kpotọ vi ohwo-akpọ ze.” Rekọ, Jesu Kristi ọ ta ẹme kpahe ẹma ọzae avọ aye. Ọ fodẹ okerefihotọ ọsosuọ Ebaibol na wọhọ udu riẹ ọ tẹ ta nọ: “Onọ Ọghẹnẹ o kugbe no, a jọ ohwo ọvo ọ hẹriẹ e he.”—Matiu 19:4-6.
Fikiere Jesu Kristi ọ ta gba. Ọghẹnẹ nọ o wo eriariẹ họ ọnọ ọ ma ahwo ọsosuọ na o te je ru ọruẹrẹfihotọ rọkẹ evawere uzuazọ uviuwou. Ọghẹnẹ ọ whẹ imava ọsosuọ na kugbe evaọ orọo ọ tẹ ta nọ ọzae na “ọ vẹ gbalọ aye riẹ, a vẹ jọ uwo ovo.” (Emuhọ 2:22-24) Kọ, nọ o rrọ ere na, o sae jọ nọ ebẹbẹ uviuwou inẹnẹ na e be via fiki ilale oghẹrẹ eyere-uzuazọ nọ e be raha itee nọ Ọnọma na o fihọ Ẹme riẹ, Ebaibol na?
Edhere Vẹ O Bi Kpohọ Obokparọ?
Ababọ avro, wọhọ epanọ whọ riẹ no na, akpọ ọgbọna ọ be wha isiuru-omobọ gbe edẹro-omobọ ohwo haro. “Uvo-uthe u kiehọ,” ere ohwo jọ nọ ọ rẹ sẹro igho otu ọ ta kẹ ahwo nọ a je no isukulu ikpehru nwrotọ evaọ obọ United States. “Whọ rẹ sai thei-uvo yọ oma o be were owhẹ ghele.” Rekọ ilale ekwakwa efe u re su kpohọ obokparọ họ. Evaọ uzẹme, isiuru ilale efe yọ oware jọ nọ u bi fi uzuazọ uviuwou họ awa keme na u re di edhere usu okpekpe ahwo no o vẹ jẹ raha oke gbe igho mi ahwo. Wo ohẹriẹ, roro kpahe epanọ itẹ Ebaibol ivẹ jọ ọvo i fiobọhọ k’omai ruẹ oware nọ o r’oja re a wo evawere.
“Ukodo nọ a rehọ ẹbe there nọ uyoyou o rọ u woma vi okpemu nọ a rehọ arao there nọ egrẹ-ọjẹ ọ rọ.”
“Iziwotọ nọ a re avọ [udhedhẹ] i woma vi uwou nọ o vọ avọ emuore nọ a jẹ whọ.”
Eme na i wo ẹgba, ogbẹrọ ere? Dai roro epanọ akpọ na o re wo ohẹriẹ te otẹrọnọ uviuwou kpobi o yọrọ eware enana nọ e mae rrọ oja na! Ebaibol na ọ tẹ jẹ kẹ ọkpọvio ọghaghae kpahe epanọ ahwo nọ a rọ uviuwou a re yeri kugbe ohwohwo. Roro kpahe umutho ekpọvio jọ nọ ọ kẹ.
Ezae: ‘Wha you eyae rai wọhọ oma obọ rai.’—Ahwo Ẹfẹsọs 5:28-30.
O rrọ lọlọhọ, rekọ u re ru iruo! Ebaibol na ọ tẹ jẹ ta kẹ ọzae nọ ọ ‘rehọ orro kẹ aye riẹ.’ (1 Pita 3:7) O re ru onana ẹkwoma ọ ẹro nọ o re ro tei ziezi, kugbe etete, otoriẹ, gbe imuẹro. O re je kru ẹjiroro riẹ ghaghae jẹ gaviezọ kẹe. (Wawọ Emuhọ 21:12.) Kọ whọ gbẹ rọwo nọ uviuwou kpobi o rẹ sai wo erere otẹrọnọ ọzae na o bi yeri kugbe aye riẹ avọ ororokẹ, wọhọ epanọ ọye omariẹ ọ gwọlọ nọ a ru kẹe?—Matiu 7:12.
Eyae: ‘Wo adhẹẹ odidi kẹ ọzae ra.’—Ahwo Ẹfẹsọs 5:33.
Aye ọ rẹ zọhọ fihọ evawere uviuwou na ẹkwoma ọzae na nọ ọ rẹ tha uke ru ewha-iruo ilogbo riẹ gba. Onana họ onọ a gwọlọ, nọ Ọghẹnẹ ọ rehọ aye na kẹ re ọ jọ ‘ofiobọhọ, wọhọ oware nọ u re ru ei gba na.’ (Emuhọ 2:18) Kọ whọ sae ruẹ eghale nọ i re te uzuazọ uviuwou na nọ aye o te bi dhesẹ adhẹẹ kẹ ọzae riẹ ẹkwoma ọ ẹjiroro riẹ nọ ọ rẹ thuke je ru iruo kugbe ei kpekpekpe re a le itee uviuwou na t’obọ?
Imava Orọo: “Ọzae avọ aye a rẹ tẹrovi ohwohwo ọvo.”—Ahwo Hibru 13:4, “Today’s English Version.”
Nọ a te ru ere, uzuazọ uviuwou o rẹ se eghale ba ewo ho. Ẹnwa-obro ọ rẹ raha uviuwou. (Itẹ 6:27-29, 32) Fikiere, avọ areghẹ, Ebaibol na ọ tẹ ta nọ: “Wereva kẹ aye ra re whọ jẹ ruẹ oghọghọ kugbe ọmọtẹ nọ whọ rehọ . . . Fikieme whọ jẹ rehọ uyoyou ra kẹ aye ọfa?”—Itẹ 5:18-20, TEV.
Eyewọ: “Wuhrẹ [emọ ra] edhere nọ [a] rẹ nya.”—Itẹ 22:6.
Nọ eyewọ e tẹ be gaviezọ kẹ emọ rai jẹ be raha oke kugbe ai, ababọ avro evawere e rẹ jọ uzuazọ uviuwou na. Fikiere, Ebaibol na ọ tẹ tuduhọ eyewọ awọ re a wuhrẹ emọ rai uvi izi nọ i kiete ‘okenọ a keria eva uwou rai, okenọ a be nya eva edhere, okenọ a kiẹzẹ, gbe okenọ a rọo no owezẹ ze.’ (Iziewariẹ 11:19) Ebaibol na ọ tẹ jẹ ta nọ eyewọ a re dhesẹ nọ a you emọ rai ẹkwoma ọkpọvio nọ a rẹ kẹ ae.—Ahwo Ẹfẹsọs 6:4.
Emọ: “Whai emaha na, wha yo ẹme enọ i yẹ owhai eva Ọnowo na.”—Ahwo Ẹfẹsọs 6:1.
Uzẹme, evaọ akpọ ọnana nọ ọ kare uziukoko na, o nwane lọhọ ẹsikpobi re who yo ẹme enọ i yẹ owhẹ hẹ. Ghele na, kọ whọ gbẹ rọwo nọ o rrọ oware areghẹ re who ru oware nọ Ọnọtohọ ọrọ uviuwou na ọ ta k’omai? Ọ riẹ oware nọ o mai woma nọ u re ru uzuazọ uviuwou mai nọ o jẹ mai wo evawere. Fikiere daoma gaga re who yo ẹme kẹ enọ i yẹ owhẹ. Jọ o jọ ọtamuo ra nnọ whọ rẹ whaha edawọ buobu akpọ na re whọ se eyoma ba eruo.—Itẹ 1:10-19.
Epanọ ahwo uviuwou a fi ehrẹ Ebaibol na họ iruo te, ere uzuazọ uviuwou na u re wo erere te. Orọnikọ uviuwou na o te reawere emamọ uzuazọ enẹna ọvo ho rekọ u ti wo ẹruore obaro ogbunu evaọ akpọ ọkpokpọ nọ Ọghẹnẹ ọ y’eyaa riẹ na. (2 Pita 3:13; Eviavia 21:3, 4) Fikiere ru ei fihọ uruemu uviuwou re wha wuhrẹ Ebaibol na kugbe! Ima iviuwou buobu wariẹ otọakpọ na soso họ a ruẹ nọ ekpọvio nọ e rọ obe na Edidi Evawere Uviuwou yọ uvi erere.
Ajokpa nọ a dhesẹ ofa jọ, isase ọ Ebaibol na kpobi nọ a se evaọ obe onana a rehọ e rai no Ebaibol Ẹri Na ze.