“Uzi ỌNOWO O Gbakiete”

1, 2. Fikieme ahwo buobu a je wo orivo kẹ uzi, ghele na, ẹvẹ ma sai ro wo adhẹẹ kẹ izi Ọghẹnẹ?

“UZI yọ ọgọdọ odidi nọ a rẹ ruẹ otọ riẹ hẹ, o . . . rẹ lọ eware kpobi no.” Eme eyena e roma via evaọ obe jọ nọ a kporo evaọ ukpe ọ 1712. Ọnọ o kere obe na ọ ta eyoma ọ oghẹrẹ edhọguo nọ edhọ e rẹ jọ siotọ no ekọto ruọ ekọto ikpe buobu, nọ i re ru enọ e gwọlọ uvi-ẹdhoguo riọ esa. Evaọ ekwotọ buobu, ona ẹdhoguo ọ kpakre gaga, ọ vọ avọ okienyẹ, ọriẹwẹ, gbe seba-ẹrọwokugbe, fikiere orivo kẹ uzi o tẹ vọ oria kpobi.

² Wo ohẹriẹ no oyena, roro kpahe eme nana nọ a kere enwenọ ikpe 2,700 nọ i kpemu na: “O, epanọ me you uzi ra!” (Olezi 119:97) Fikieme uyoyou ọso-ilezi na u je diwi tere? Keme uzi nọ o bi jiri na u no obọ Jihova Ọghẹnẹ ze, orọnikọ egọmeti orẹwho jọ họ. Nọ who bi wuhrẹ izi Jihova na, ẹmẹrera na who ti wo oghẹrẹ iroro ọso-ilezi na. Uwuhrẹ utioye na o te lẹliẹ owhẹ riẹ kpahe ọkizi nọ ọ mae rro kpobi evaọ ehrugbakpọ na.

Ọkizi Nọ Ọ Mae Rro Na

3, 4. Ẹvẹ Jihova o ro dhesẹ oma riẹ no wọhọ Ọkizi?

³ Ebaibol ọ ta k’omai nọ: “Ọvo jọ ọ rọ nọ [ọ] rẹ kẹ uzi gbe oziẹ-obro.” (Jemis 4:12) Evaọ uzẹme, Jihova ọvo họ uvi Ọkizi. “Ijaje obọ ihru” riẹ e be kpọ ẹnyonya ekwakwa obọ odhiwu na dede. (Job 38:33) Uzi Ọghẹnẹ o be kpọ ogbotu enjẹle erẹri Jihova re, keme a dhe rai fihọ ekwa sa-sa a te je bi ruiruo lele ujaje Jihova wọhọ egbodibo riẹ.—Olezi 104:4; Ahwo Hibru 1:7, 14.

⁴ Jihova ọ kẹ ahwo-akpọ izi no re. Mai kpobi ma wo iroro-oziẹbro, odhesẹvia ọrọ uvi-ẹdhoguo Jihova. Iroro-oziẹbro na, onọ o wọhọ uzi obeva, o rẹ sai fiobọhọ k’omai hẹriẹ uwoma no uyoma. (Ahwo Rom 2:14) A rehọ iroro-oziẹbro ogbagba ghale ọsẹ gbe oni ọsosuọ mai, fikiere umutho izi ọvo a gwọlọ. (Emuhọ 2:15-17) Rekọ ohwo sebaẹgba ọ gwọlọ izi buobu nọ e rẹ kpọe evaọ eruo oreva Ọghẹnẹ. Jihova Ọghẹnẹ ọ jẹ rehọ izi kẹ esẹ-ode wọhọ Noa, Abraham, gbe Jekọp, a ve kpeze ai se iviuwou rai. (Emuhọ 6:22; 9:3-6; 18:19; 26:4, 5) Jihova o ru oma riẹ zihe ruọ Ọkizi nọ a rẹ ruẹ obọ riẹ hẹ evaọ okenọ ọ rehọ ekru Uzi kẹ orẹwho Izrẹl ẹkwoma Mosis. Ekru uzi nana o kẹ omai otoriẹ okẹkẹe kpahe oghẹrẹ uvi-ẹdhoguo Jihova.

Uzi Mosis na—Ọdhẹwariẹ Rai

5. Kọ Uzi Mosis na yọ ekru izi nọ e gbẹdẹ hayo kpakre hrọ, fikieme who je yo ere?

⁵ Ahwo buobu a roro Uzi Mosis na fihọ ekru izi egbẹgbẹdẹ, ekpakpakre. Iroro itieye na i thabọ no uzẹme na gaga. Izi nọ e rọ ekru izi na kpobi i bu vi 600. A sai rri rai nọ i bu hrọ, rekọ dai roro iei: Evaọ ekuhọ ikpe-udhusoi avọ 20 na, izi orẹwho United States e rẹ vọ ewẹ-ebe uzi 150,000. Evaọ ikpe ivẹ kpobi, a re fi izi 600 efa bae! Fikiere evaọ abọ ebuo, izi ahwo-akpọ i bu vi Uzi Mosis kpekufiẹ. Ghele na, Uzi Ọghẹnẹ o kpọ emọ Izrẹl evaọ abọ uzuazọ nọ izi ọgbọna i ri tube dhobọte dede he. Ma dae dhẹ ae wariẹ.

6, 7. (a) Eme ọ hẹriẹ Uzi Mosis na no ekru izi ọfa kpobi, kọ ujaje vẹ o mae rro evaọ Uzi na? (b) Ẹvẹ emọ Izrẹl a re ro dhesẹ nọ a jẹ esuo-okpehru Jihova rehọ?

⁶ Uzi na o kpare esuo-okpehru Jihova. Fikiere, Uzi Mosis na u kpehru vi ekru uzi efa kpobi. Uzi nọ o mae rro evaọ usu rai ona: “Gaviezọ O Izrẹl, ỌNOWO Ọghẹnẹ mai na ọvuọvo. Whọ rẹ rọ eva ra kpobi yowo ỌNOWO Ọghẹnẹ ra, gbe ẹzi ra kpobi, gbe ogaga ra kpobi.” Ẹvẹ ahwo Ọghẹnẹ a re ro you rie? A rẹ gọe, roma kpotọ kẹ esuo-okpehru riẹ.—Iziewariẹ 6:4, 5; 11:13.

⁷ Ọmọ Izrẹl kpobi o re dhesẹ nọ ọ jẹ esuo-okpehru Jihova rehọ ẹkwoma ẹmeoyo kẹ enọ a ro mu uzou riẹe. Esẹgbini, iletu, ibruoziẹ, izerẹ gbe, uwhremu na, ovie na a jọ ahwo ẹro udu-esuo Ọghẹnẹ. Jihova o rri ẹkparesuọ enọ e rrọ ọkwa na wọhọ ẹsenọ a be kpareso ọye omariẹ. Evaọ abọdekọ riẹ, nọ enọ e rrọ ọkwa a tẹ rehọ obọ ogaga su ahwo riẹ eva e rẹ dha Jihova kẹ ae. (Ọnyano 20:12; 22:28; Iziewariẹ 1:16, 17; 17:8-20; 19:16, 17) Fikiere te isu gbe enọ e rrọ otọ rai a rẹ kpare esuo Ọghẹnẹ kpehru.

8. Ẹvẹ Uzi na o rọ kpare ute ẹfuọ Jihova kpehru?

⁸ Uzi na o kpare ute ẹfuọ Jihova kpehru. Eme na “ọrẹri” gbe “ẹfuọ” e roma via bu vi asia 280 evaọ Uzi Mosis na. Uzi na u fiobọhọ kẹ ahwo Ọghẹnẹ vuhu oware nọ o fo gbe oware ugbegbe, onọ o kpatiẹ gbe onọ u gbeku, o fodẹ eware 70 sa-sa nọ e rẹ sai zue ọmọ Izrẹl oma. Izi enana i duobọte orufuọ, emuore, makọ oria ame-okuo dede. Izi itieye na e kẹ irere omokpokpọ.a Rekọ i wo ẹjiroro nọ o kpehru viere—o lẹliẹ ahwo na wo aruoriwo Jihova, hẹrioma no iruemu uzioraha erẹwho ogbekuo nọ e wariẹ e rai họ na. Roro kpahe oriruo jọ.

9, 10. Didi ijaje e rrọ ọvọ Uzi na kpahe owezẹ ọzae avọ aye gbe eyẹ, kọ didi irere izi itieye na e kẹ?

⁹ Ijaje ọvọ Uzi na e ta inọ owezẹ ọzae avọ aye gbe eyẹ—makọ evaọ udevie enọ e rọo no dede—o rẹ lẹliẹ ohwo jọ gbegbe evaọ etoke jọ. (Iruo-Izerẹ 12:2-4; 15:16-18) Ijaje itieye na i ru ekẹ efuafo Ọghẹnẹ enana fihọ oware otọtọ họ. (Emuhọ 1:28; 2:18-25) Ukpoye, izi eyena e kpare ẹfuọ Jihova kpehru, ru egegagọ riẹ kare ogbekuo. O rọ oware nọ a re vuhumu inọ erẹwho nọ e wariẹ Izrẹl họ a jẹ rehọ igberẹ-ibro gwa egagọ. Igberẹ-ibro ezae gbe eyae e jọ abọjọ egagọ Kenan. Eware nọ e mae tọtọ kpobi e jẹ via jẹ vaha no oria ruọ oria. Wo ohẹriẹ, Uzi na u ru egagọ Jihova hẹrioma no eme owezẹ riẹriẹriẹ.b Irere efa e riẹ re.

¹⁰ Izi enana i fiobọhọ wuhrẹ uzẹme jọ nọ o r’oja.c Ẹhẹ, oghẹrẹ vẹ oka uzioraha Adamu o be rọ whaliẹ no oge jọ ruọ ọfa? Kọ ogbẹrọ ẹkwoma owezẹ gbe eyẹ? (Ahwo Rom 5:12) Ẹhẹ, Uzi Ọghẹnẹ o kareghẹhọ ahwo riẹ kpahe imuẹro uzioraha. A yẹ omai kpobi evaọ uzioraha. (Olezi 51:5) Ma gwọlọ erọvrẹ gbe ẹtanigbo re ma sai si kẹle Ọghẹnẹ ọfuafo mai.

11, 12. (a) Obọdẹ ehri-izi uvi-ẹdhoguo vẹ Uzi na o kpare kpehru? (b) Didi ọthọwẹ mukpahe ẹdhọ nọ a rẹ vẹtu o rrọ Uzi na?

¹¹ Uzi na o kpare uvi-ẹdhoguo ọgbagba Jihova kpehru. Uzi Mosis na o kpare uzi ẹrẹrẹ kpehru evaọ ẹme uvi-ẹdhoguo. Fikiere, Uzi na o ta nọ: “Uzuazọ rọ hwosa uzuazọ, ẹro rọ hwosa ẹro, ubiakọ avọ ubiakọ, obọ hwosa obọ, owọ hwosa owọ.” (Iziewariẹ 19:21) Fikiere ohwo ọ tẹ họwo egbulegbu, uye nọ u fo egbulegbu riẹ na a rẹ kẹe. Abọ ọnana ọrọ uvi-ẹdhoguo Ọghẹnẹ na ọ dhẹ Uzi na wariẹ yọ rite inẹnẹ na, o r’oja rọkẹ ewo otoriẹ idhe ẹtanigbo Jesu Kristi, wọhọ epanọ Uzou avọ 14 u ti dhesẹ na.—1 Timoti 2:5, 6.

¹² Uzi na o tẹ jẹ kẹ ọthọwẹ no ẹdhọ nọ a rẹ vẹtu. Wọhọ oriruo, o tẹ kawo o gwọlọ isẹri ivẹ re a tẹ rọwo ẹme nọ a ta fihọ ohwo uzou. A rẹ kẹ ohwo uye gaga o te duwu iyowu erue. (Iziewariẹ 19:15, 18, 19) O tẹ jẹ ghọ ofruriọ gbe udioriọ. (Ọnyano 23:8; Iziewariẹ 27:25) Makọ evaọ ekiọthuọ rai dede, ahwo Ọghẹnẹ a rẹ yọrọ ute ukpehru ọ uvi-ẹdhoguo Jihova. (Iruo-Izerẹ 19:35, 36; Iziewariẹ 23:19, 20) Uvi ekru izi oyena nọ o kiete na o jọ oghale ulogbo kẹ Izrẹl!

Izi nọ I Fielo họ Ohrọoriọ gbe Ababọ-Ọriẹwẹ Evaọ Ẹdhoguo

13, 14. Ẹvẹ Uzi na o rrọ wha ababọ-ọriẹwẹ gbe ekiete haro evaọ ẹme oji gbe ọnọ a tho eware mi?

¹³ Kọ Uzi Mosis na o jọ ekru izi nọ e jọ kekeke, ababọ ohrọ? Kakaka! A kẹ Devidi Ovie na ẹgba ro kere nọ: “Uzi ỌNOWO o gbakiete.” (Olezi 19:7) Wọhọ epanọ ọ riẹ ziezi, Uzi na o wha ohrọ gbe ababọ-ọriẹwẹ haro. Ẹvẹ u ro ru ere?

¹⁴ Evaọ ekwotọ jọ nẹnẹ, o wọhọ nọ uzi na o be lọhọ obọ je rri otu egbulegbu aro vi enọ e be ruẹ uye egbulegbu rai. Wọhọ oriruo, a rẹ sai fi iji họ uwou-odi. Oke nana kpobi, ohwo nọ a tho eware riẹ na ọ gbẹ be ruẹ uye uvru ekwakwa riẹ, ghele na yọ ọ be jẹ osa-uzou nọ a bi kugbe rọ rẹrote uwou nọ a fi otu egbulegbu na họ jẹ be rọ ko ẹe. Evaọ Izrẹl anwae, eghẹrẹ iwou-odi nọ e riẹ nẹnẹ na e jariẹ hẹ. Izi egaga e jariẹ kpahe epanọ a rẹ kẹ ọnọ o ruthọ uye te. (Iziewariẹ 25:1-3) Oji ọ rẹ hwa oware nọ o tho na zihe. Fibae, eware efa e riẹ nọ oji na ọ rẹ hwa. Br’igho? A fi ugho họ họ. O wọhọ nọ a kẹ ibruoziẹ na uvẹ nọ a rẹ rọ wawo eware buobu, wọhọ oriruo, ekurẹriẹ ọrahauzi na. Oyena u dhesẹ oware nọ o soriẹ nọ eho nọ oji ọ rẹ hwa wọhọ epanọ o rọ Iruo-Izerẹ 6:1-7 u ro kpotọ gaga vi onọ a fodẹ eva Ọnyano 22:7 na.

15. Ẹvẹ Uzi na u ro dhesẹ efihiruo ohrọ gbe uvi-ẹdhoguo otẹrọnọ ohwo jọ ọ rehọ ọthobọ kpe ohwo?

¹⁵ Avọ ohrọ Uzi na u rovie via inọ orọnikọ eyoma kpobi a keke aro fihọ ru hu. Wọhọ oriruo, ohwo ọ tẹ rọ ọthobọ kpe ohwo, a re du kpe ohwo na kele he otẹrọnọ ọ dhẹ kpohọ ikpewho adhẹzọ jọ nọ a bọ fihọ eria sa-sa evaọ Izrẹl. Nọ ibruoziẹ evaọ okpẹwho yena a te yo unu riẹ no, ọ rẹ daji okpẹwho na bẹsenọ ozerẹ okpehru na o re whu no. Kẹsena ọ vẹ kwa kpohọ oria nọ u je rie. Fikiere ọ rọ enẹ wo erere no ohrọ Ọghẹnẹ ze no. Eva oke ovo na, uzi nana u dhesẹ epanọ uzuazọ ohwo o ghare te.—Ikelakele 15:30, 31; 35:12-25.

16. Ẹvẹ Uzi na u ro dhesẹ adhẹẹ rọkẹ ẹkẹ-uvẹ ohwo?

¹⁶ Uzi na u dhesẹ epanọ a rẹ rọ kẹ omọfa adhẹẹ. Roro kpahe epanọ o rọ thọ ahwo nọ a riosa. Uzi na o ghọ uwou ọriosa na nọ a rẹ rueva re a gboro oware nọ a ro viowa osa na. Ukpoye, ọnọ a kru ugho na ọ rẹ jọ otafe ọ vẹ hẹrẹ re ọriosa na ọ rọ oware nọ o ro viowa na sei. Fikiere a gbẹ nwane họrọ ro uwou ohwo ho. Otẹrọnọ ọnọ a kru ugho na ọ rehọ ewu ọriosa na wọhọ oware nọ a ro vi owa, o re zihe iei ze evaọ owọwọ, keme ẹsejọhọ ọriosa na ọ gwọlọ ewu riẹ fiki ekpahe aso na.—Iziewariẹ 24:10-14.

17, 18. Evaọ eme nọ i kpomahọ ẹmuofio, ẹvẹ emọ Izrẹl i ro wo ohẹriẹ no erẹwho edekọ, kọ fikieme?

¹⁷ Uzi na o tubẹ kpọ abọ ẹmuofio dede. Ahwo Ọghẹnẹ a je fiẹmo, orọnikọ re a dhesẹ kẹ amọfa nọ a g’oma ọvo ho, rekọ re a jọ ahwo ẹro Ọghẹnẹ evaọ “ẹmo ỌNOWO na.” (Ikelakele 21:14) Evaọ ẹsibuobu, emọ Izrẹl a rẹ kake ta kẹ ahwo na re a ruọ abọ rai. Okpẹwho na o tẹ ta nọ a gwọlọ họre, Izrẹl o ve ko okpẹwho na họ—avọ izi Ọghẹnẹ nọ a re lele. Wo ohẹriẹ no isoja buobu evaọ ikuigbe, a kẹ ezae evaọ ogbaẹmo Izrẹl uvẹ hẹ re a gba eyae du hayo re a mu ahwo kpe. A rẹ tubẹ rọ adhẹẹ kẹ okegbe na dede, a re ko ire ewegrẹ na nọ e rẹ mọ ibi hi.d Egbaẹmo erẹwho efa a wo awhaha itieye na ha.—Iziewariẹ 20:10-15, 19, 20; 21:10-13.

¹⁸ Kọ who re guwẹ nọ who te yo nọ evaọ erẹwho jọ a re wuhrẹ emaha wọhọ isoja? Evaọ Izrẹl anwae, uvumọ ọzae nọ o ri te ikpe 20 he ọ rẹ jọ ogbaẹmo na ha. (Ikelakele 1:2, 3) Makọ ọzae nọ o t’ohwo no nọ ọ rẹ dhozọ gaga a re vu ei wa. Ọzae nọ ọ rọo obọ ọ rẹ keria uwou ẹgbukpe soso re, taure o te ti mu ohọre họ ekpohọ, ẹsejọhọ oke yena yọ o yẹ ọriuku riẹ no. Evaọ edhere ọnana, wọhọ epanọ Uzi na u dhesẹ, ọzae ọmoha na ọ rẹ sai ru aye ọkpokpọ riẹ “wo evawere.”—Iziewariẹ 20:5, 6, 8; 24:5.

19. Didi eruẹrẹfihotọ Uzi na u ru kẹ ọthọwẹ eyae, emọ, iviuwou, eyae-uku, gbe emọ nọ i wo esẹ hẹ?

¹⁹ Uzi na o thọ eyae, emọ, gbe iviuwou re, o rẹrote ai. U j’uzi kẹ esẹgbini re a rẹrote emọ rai ẹsikpobi je wuhrẹ ai eware abọ-ẹzi. (Iziewariẹ 6:6, 7) O ghọ ẹnwae-obro udevie-imoni kpobi, ọnọ o ru ere o re whu. (Iruo-Izerẹ, uzou avọ 18) O tẹ jẹ ghọ ẹnwae-obro, onọ o rẹ raha iviuwou jẹ raha omofọwẹ gbe ọghọ rai. Uzi na o rẹrote eyae-uku gbe emọ nọ i wo esẹ hẹ jẹ rehọ urru ogaga ghọ ẹlahiẹ rai.—Ọnyano 20:14; 22:22-24.

20, 21. (a) Fikieme Uzi Mosis na o jẹ kuvẹ orọo eyae ibuobu kẹ emọ Izrẹl? (b) Evaọ ẹme orọo-ofa, fikieme Uzi na o rọ hẹrioma no onọ Jesu o ti zihe ze uwhremu na?

²⁰ Rekọ evaọ ẹme ọnana, ahwo jọ a rẹ sae nọ inọ, ‘Fikieme Uzi na o jẹ kuvẹ kẹ ewo eyae buobu?’ (Iziewariẹ 21:15-17) Ma rẹ rọ oke nọ a jẹ rria ro rri izi itieye na. Ahwo nọ a rehọ oke gbe uruemu inẹnẹ rri Uzi Mosis na a re rri uzi na thọ. (Itẹ 18:13) Ute Jihova, onọ o fihọ evaọ obọ Idẹn, u ru orọo fihọ okugbe okrẹkri evaọ udevie ọzae gbe aye ọvo. (Emuhọ 2:18, 20-24) Rekọ evaọ okenọ Jihova ọ rehọ Uzi na kẹ Izrẹl yọ iruemu orọo ọ eyae ibuobu e rehọ o reria ahwo oma ikpe-udhusoi buobu no. Jihova ọ riẹ ziezi inọ “ahwo udu-ogaga” riẹ a ti tube veghe uzou kẹ igogo ijaje na buobu, wọhọ enọ e ghọ ẹdhọgọ. (Ọnyano 32:9) Fikiere, avọ areghẹ, ọ salọ oke oyena ha wọhọ okenọ o re ro nwene iruemu orọo rai kpobi. Rekọ kareghẹhọ nọ Jihova ọ ta kẹ ae nọ a wo eyae ibuobu hu. Dede na, ọ rehọ Uzi Mosis na kpọ orọo eyae ibuobu evaọ udevie ahwo riẹ re a siọ uruemu na ba e ro ru onuje.

²¹ Epọvo na re, Uzi Mosisi o kẹ ọzae udu nọ ọ rẹ rọ se aye riẹ fiki eware sa-sa. (Iziewariẹ 24:1-4) Jesu o se onana uvẹ nọ Ọghẹnẹ ọ kẹ ahwo Ju na fiki “udu ogaga rai.” Rekọ uvẹ oyena o jọ ubroke. Jesu o zihe ute ọsosuọ Jihova kẹ orọo ze rọkẹ ilele riẹ.—Matiu 19:8.

Uzi na O Wha Uyoyou Haro

22. Idhere vẹ Uzi Mosis na o rọ wha uyoyou haro, kọ amono a re you?

²² Kọ whọ sai roro kpahe izi orẹwho jọ nẹnẹ nọ e tuduhọ ahwo nọ a you ohwohwo? Uyoyou họ oware ọsosuọ nọ Uzi Mosis na o suobọhọ. Whaọ, evaọ obe Iziewariẹ ọvo, ubiẹme na “uyoyou” o roma via evaọ oghẹrẹ sa-sa bu vi asia 20. “Who re you ọrivẹ ra epanọ who you oma ra” họ ujaje avivẹ nọ o mae rro evaọ Uzi na kpobi. (Iruo-Izerẹ 19:18; Matiu 22:37-40) Ahwo Ọghẹnẹ a re dhesẹ uyoyou utioye na orọnikọ rọkẹ ohwohwo ọvo ho rekọ jẹ rọ kẹ erara nọ e rrọ udevie rai, be kareghẹhọ nọ emọ Izrẹl na omarai a jọ erara ẹdẹjọ re. A re you iyogbere gbe enọ akpọ ọ be bẹ, rọ ekwakwa iwo fiobọhọ kẹ ae yọ a rẹ lahiẹ ae he fikinọ a g’obọ họ. A tubẹ ta kẹ ae dede re a rọ ẹwo gbe ororokẹ tete erao nọ a re ro ru iruo.—Ọnyano 23:6; Iruo-Izerẹ 19:14, 33, 34; Iziewariẹ 22:4, 10; 24:17, 18.

23. Eme oma o wọ okere Olezi avọ 119 na ru, kọ eme ma rẹ sae ta mu nọ ma re ru?

²³ Orẹwho ofa vẹ a rehọ ekru izi itieye na ghale? Agbẹta nọ ọso-ilezi na o ro kere nọ: “Epanọ me you uzi ra!” Rekọ orọnikọ eva riẹ ọvo o jo wo uyoyou oyena ha. O wọ riẹ kpohọ iruo, keme ọ daoma re o yoẹme kẹ uzi na je koko iei. Ofariẹ, ọ taharo nọ: “[Uzi ra] o rọ eva iroro mẹ kẹdẹ kẹdẹ.” (Olezi 119:11, 97) Ẹhẹ, ọ rehọ oke ro wuhrẹ izi Jihova ẹsikpobi. Avro ọ riẹ hẹ inọ nọ o bi ru ere na, uyoyou riẹ kẹ izi na o rro viere. Eva oke ovona, uyoyou riẹ kẹ Ọkizi na, Jihova Ọghẹnẹ, o rro haro re. Nọ whọ be ruabọhọ ewuhrẹ uzi Ọghẹnẹ na, ajọ owhẹ omara o si kẹle Jihova viere re, Ọkizi Ologbo gbe Ọghẹnẹ uvi-ẹdhoguo na.