Rọ Ehri-izi Ọghẹnẹ Kpọ Owojẹ Ra
“ỌNOWO na [o bi] wuhrẹ owhẹ wo erere.”—AIZAYA 48:17.
1. Ẹvẹ Ọnọma na ọ be rọ kpọ ahwo-akpọ?
NỌ EKIOTỌ-ERIARIẸ e be ya re a ruẹ edidi ehrugbakpọ na, ẹgba nọ ọ vọ ehrugbakpọ na o bi gbe ai unu. Ọre mai—umumuo esi jọ gheghe—o bi siobọno “ẹgba ebọmbo nọ o te ima-idu 100 evaọ emaharo ọvo.” Ọnọma na ọ rẹ sae rọ ogaga riẹ kpọ ekwakwa obehru eyena. (Job 38:32; Aizaya 40:26) Kọ ẹvẹ mai ahwo-akpọ, enọ i wo okẹ ufuoma iroro-ejẹ, enọ e rẹ sae riẹ onọ u woma gbe onọ u yoma, e rẹ sae jiroro liọliọ, gbe enọ e rẹ sai wo edikihẹ abọ-ẹzi? Edhere vẹ Ọnọma omai ọ be rọ kpọ omai? Avọ uyoyou, ọ be rọ izi egbagba gbe ehri-izi ikpehru riẹ kpọ omai, avọ iroro-oziẹbro mai nọ a wuhrẹ ziezi.—2 Samuẹle 22:31; Ahwo Rom 2:14, 15.
2, 3. Didi oghẹrẹ ẹmeoyo ọ rẹ were Ọghẹnẹ?
2 Emama iwareghẹ nọ e salọ nọ a re yoẹme kẹ Ọghẹnẹ e rẹ were iẹe. (Itẹ 27:11) Ukpenọ ọ ma omai re ma yoẹme tukẹtukẹ wọhọ robot, Jihova ọ k’omai ufuoma iroro-ejẹ re ma sae jiroro eruo oware nọ o gba.—Ahwo Hibru 5:14.
3 Jesu ọnọ ọ raro kele Ọsẹ riẹ gbagba, ọ ta kẹ ilele riẹ nọ: “Whai họ ezọ mẹ wha te ru eware nọ mẹ ta kẹ owhai. Me gbe se owhai idibo ofa ha.” (Jọn 15:14, 15) Evaọ oke anwae, o gba ọrigbo họ re o lele izi olori riẹ. Evaọ abọdekọ riẹ, usu u re muhọ ẹkwoma edhesẹ ekwakwa nọ i re siuru. Ma rẹ sai zihe ro egbẹnyusu Jihova. (Jemis 2:23) Uyoyou ohwohwo o rẹ bọ usu nana ga. Jesu o dhesẹ nọ uyoyou o rẹ wha ẹmeoyo kẹ Ọghẹnẹ ze evaọ okenọ ọ ta nọ: “Ohwo o te you omẹ, o re koko eme mẹ, Ọsẹ mẹ o re ti yo yei.” (Jọn 14:23) Re oyena o sae via—yọ re ọ sae thọ omai ziezi—Jihova o zizie omai re ma koko ehri-izi riẹ.
Ehri-Izi Ọghẹnẹ
4. Ẹvẹ whọ rẹ sai dhesẹ ehri-izi?
4 Eme họ ehri-izi? A dhesẹ ehri-uzi wọhọ “uvi uzẹme hayo uzẹme nọ a jọ oria kpobi riẹ: uzi, uwuhrẹ, hayo iroro nọ e rrọ kẹkẹe onọ efa i re w’owọ no ze hayo onọ efa e ta no ze.” (Webster’s Third New International Dictionary) A tẹ roma totọ wuhrẹ Ebaibol na u re dhesẹ nọ Ọsẹ obọ odhiwu mai ọ kẹ ugogo izi nọ i dhobọ te iyero gbe abọ sa-sa evaọ uzuazọ. O bi ru onana rọkẹ erere ebẹdẹ bẹdẹ mai nọ o bi roro kpahe. Onana o rọwo kugbe oware nọ Solomọn Ovie owareghẹ na o kere: “Yo, ọmọ mẹ, re whọ rehọ eme mẹ, re ikpe uzuazọ ra i bu. Me wuhrẹ owhẹ idhere areghẹ, me su owhẹ eva idhere nọ e kpọvi.” (Itẹ 4:10, 11) Ugogo ehri-izi nọ Jihova ọ kẹ i w’obọ kpahe usu mai kugbei je kugbe ibe ahwo-akpọ, egagọ mai, gbe izuazọ ekẹdẹ kẹdẹ mai. (Olezi 1:1) Joma t’ẹme te ugogo ehri-izi enana jọ.
5. Kẹ iriruo erọ ugogo ehri-izi jọ.
5 Kpahe usu mai kugbe Jihova, Jesu ọ ta nọ: “Whọ rẹ rehọ eva ra kpobi, gbe ẹzi ra kpobi, gbe iroro ra kpobi, you Ọnowo na Ọghẹnẹ ra.” (Matiu 22:37) Fibae, Ọghẹnẹ ọ kẹ ehri-izi nọ i w’obọ kpahe usu mai kugbe ibe ahwo-akpọ, wọhọ Obọdẹ Uzi Uruemu na: “Fikiere koware koware nọ wha guọlọ nọ ahwo a ru kẹ owhai, wha ru itieye kẹ ai re.” (Matiu 7:12; Ahwo Galesha 6:10; Taitọs 3:2) Kpahe egagọ, a hrẹ omai nọ: “Jọ mai ohwo o he roro epanọ ọ rẹrọ jaja ọrivẹ riẹ oma, re o wo uyoyou, je ru iruo ezi kpobi, wha hẹ se oma ba e kugbe he.” (Ahwo Hibru 10:24, 25) Kpahe eyero uzuazọ ekẹdẹ kẹdẹ mai, Pọl ukọ na ọ ta nọ: “Fikiere eva emu ọriọ hayo eva edada hayo eva oware kpobi nọ wha re ruo, wha ru ai kpobi rọ kẹ Ọghẹnẹ oruaro.” (1 Ahwo Kọrint 10:31) Ehri-izi efa nọ a re kele mu hu e rrọ Ẹme Ọghẹnẹ.
6. Didi ohẹriẹ o rrọ udevie ehri-izi gbe izi?
6 Ehri-izi yọ izẹme nọ i w’iruo, yọ Ileleikristi iwareghẹ a re wuhrẹ re a you rai. Jihova ọ kẹ Solomọn ẹgba kere nọ: “Ọmọ mẹ, gaviezọ eme mẹ, kẹ ezọ etata mẹ. Whọ jọ i no aro ra ha, sẹro rai evaọ eva ra. Keme uzuazọ rọkẹ ọ nọ ọ ruẹ rai, e rọ usiwo rọkẹ oma riẹ.” (Itẹ 4:20-22) Ẹvẹ ehri-izi e rọ hẹrioma no izi? A re wo izi no oma ehri-izi ze. Izi jọ nọ a re fihọ e rẹ jọ kẹ umuoke hayo uyero jọ, rekọ ehri-izi e rẹ jọ ribri. (Olezi 119:111) Ehri-izi Ọghẹnẹ i re kiekpo hayo vrẹ hẹ. Eme ọ Aizaya ọruẹaro nọ a kẹ ẹgba na i rugba: “Ẹbe o re yolo, ododo ọ vẹ hiẹ, rekọ ẹme Ọghẹnẹ mai ọ rẹ jọ bẹdẹ bẹdẹ.”—Aizaya 40:8.
Roro jẹ j’Owọ Lele Ehri-Izi
7. Ẹvẹ Ẹme Ọghẹnẹ ọ rọ tuduhọ omai awọ re ma roro jẹ j’owọ lele ehri-izi?
7 Ẹwẹwariẹ, “eme Ọghẹnẹ mai” e rẹ tuduhọ omai awọ re ma roro jẹ j’owọ lele ehri-izi. Okenọ a ta kẹ Jesu re ọ gba Uzi na ekru, eme ekpẹkpẹe ivẹ ọ ta—ojọ u fiẹgba họ uyoyou kẹ Jihova, ọdekọ u fiẹgba họ uyoyou kẹ ọrivẹ. (Matiu 22:37-40) Evaọ ere oruo, Jesu ọ dina wariẹ eme no eme nọ a jọ Uzi Mosis na gb’ekru ze, onọ a ta eva Iziewariẹ 6:4, 5: “ỌNOWO Ọghẹnẹ mai na ọvuọvo. Whọ rẹ rọ eva ra kpobi yowo ỌNOWO Ọghẹnẹ ra, gbe ẹzi ra kpobi, gbe ogaga ra kpobi.” O wọhọ nọ Jesu o wo ọkpọvio Ọghẹnẹ nọ o rrọ Iruo-Izerẹ 19:18 h’iroro re. Evaọ eme ivevẹ, enọ e m’ekru, erọ ẹgba nọ a ro ku obe Ọtausiuwoma Na họ, eme Solomọn Ovie na e gba izi Ọghẹnẹ buobu ekru: “Ukuhọ eme na ona; a yo rai kpobi no. Dhẹozọ Ọghẹnẹ, who koko izi riẹ; keme onana họ iruo kpobi nọ i te ohwo e ruo. Keme Ọghẹnẹ ọ rẹte rehọ iruo enana kpobi ze ẹdhoguo, gbe eware nọ a sino kpobi, te iwoma te iyoma.”—Ọtausiwoma Na 12:13, 14; Maeka 6:8.
8. Fikieme o jẹ rrọ uketha re ma wo otoriẹ ugogo ehri-izi Ebaibol?
8 Ewo otoriẹ ugogo ehri-izi eyena o rẹ sai fiobọhọ k’omai wo otoriẹ je fi izi nọ e rrọ gbiae họ iruo. Ofariẹ, ma gbe wo otoriẹ jẹ jẹ igogo ehri-izi rehọ ziezi hi, ma sae te jiroro egbagba ha yọ o vẹ te lọhọ viere re a nuhu ẹrọwọ mai. (Ahwo Ẹfẹsọs 4:14) Ma te fi ehri-izi itieye na họ iroro gbe udu mai, ma rẹ sae rehọ ae ruiruo rọ jiroro. Ma te fi ai h’iruo avọ otoriẹ, e rẹ wha obokparọ ze.—Joshua 1:8; Itẹ 4:1-9.
9. Fikieme o gbẹ rrọ lọhọ ẹsikpobi hi re a vuhu ehri-izi Ebaibol mu je fi ai h’iruo?
9 Ewo otoriẹ gbe efihiruo ehri-izi Ebaibol o lọhọ te elele ẹko izi jọ họ. Wọhọ ahwo-akpọ nọ a gba ha, ma sae m’oyẹlẹ omodawọ nọ o gwọlọ re ma roro kpahe ehri-izi. Ẹsejọhọ o te mae were omai otẹrọnọ a fi uzi họ nọ o ta kpahe ẹjiroro hayo uye nọ ma rrọ na. Ẹsejọ ma rẹ gwọlọ ọkpọvio mi Oleleikristi nọ ọ kpako—ẹsejọhọ ọkpako ukoko—bi rẹro nọ ọ te fodẹ oware jọ gbiae nọ u kie kpahe uyero mai na. Ghele na, Ebaibol na hayo ebe nọ a kporo no Ebaibol ze e sae kẹ izi nọ e rrọ gbiae he, yọ a tẹ tubẹ k’omai uzi jọ nọ o rrọ gbiae dede, ẹsejọ o sae jọ uzi nọ a tehe utu yawo kpahe oke gbe iyero kpobi hi. Ma sae kareghẹhọ nnọ ọzae jọ ọ nọ Jesu anọ: “Owuhrẹ, ta kẹ omoni mẹ re me lele ie ghale uku na.” Ukpenọ ọ varioma kẹ uzi nọ a re ro ku ẹwhọ họ evaọ udevie inievo, Jesu ọ kẹe ehri-uzi nọ o dina rrọ kẹkẹe: “Wha yọrọ oma, re wha si oma rai no uru eware eguọlọ kpobi.” Jesu ọ tẹ rọ enẹ kẹ ọkpọvio nọ o w’iruo evaọ oke yena je gbe w’iruo enẹna.—Luk 12:13-15.
10. Ẹvẹ ehri-izi nọ ma rẹ rria lele i re ro dhesẹ ẹjiroro udu mai?
10 Ẹsejọhọ whọ ruẹ ahwo nọ a rẹ go koko izi no, fiki ozọ uye nọ a te kẹ ae. Adhẹẹ kẹ ehri-izi o rẹ whaha uruemu utioye na. Oghẹrẹ nọ ehri-izi e rrọ e rẹ wọ enọ e be kpọ na j’owọ n’udu ze. Evaọ uzẹme, ehri-izi buobu e rẹ kẹ enọ i koko i rai hi uye ẹsiẹsiẹe he. Onana o rẹ k’omai uvẹ dhesẹ oware nọ ma bi ro yoẹme kẹ Jihova, oware nọ o be ghinẹ wọ omai. Ma ruẹ oriruo ọrọ Josẹf nọ ọ se owojẹ ọfariẹ-ogbe aye Pọtifa. Dede nọ oke yena Jihova ọ re kẹ uzi nọ a kere mukpahe ẹnwae-obro ho yọ Ọghẹnẹ o fi uvumọ uye nọ a rẹ kẹ ọnọ o lele aye omọfa wezẹ họ ha, Josẹf ọ riẹ kpahe ehri-izi Ọghẹnẹ ọrọ otafe nọ ohwo o re rri hi evaọ orọo. (Emuhọ 2:24; 12:18-20) Ma rẹ ruẹ no uyo riẹ ze inọ ehri-izi itieye na i kpomahọ iẹe gaga: “Kẹvẹ me je ru umuomu ulogbo utiona, re mẹ thọ uzi Ọghẹnẹ?”—Emuhọ 39:9.
11. Didi eria Ileleikristi a jọ gwọlọ nọ ehri-izi Jihova e rẹ jọ kpọ ae?
11 Nẹnẹ, Ileleikristi e gwọlọ re ehri-izi Jihova e kpọ ae evaọ eme obọ ohwo, wọhọ ẹsalọ usu, eware ẹkeriotọ, ikporakporo, gbe ebe nọ a re se. (1 Ahwo Kọrint 15:33; Ahwo Filipai 4:8) Nọ ma be rro evaọ eriariẹ, otoriẹ, gbe ovuhumuo kẹ Jihova jẹ kẹ itee riẹ na, iroro-oziẹbro mai, ẹriẹ ewoma gbe eyoma mai, i ti fiobọhọ k’omai fi ehri-izi Ọghẹnẹ h’iruo evaọ otọ iyero kpobi nọ ma rẹriẹ ovao ku, makọ evaọ eme idhere. Fiki ekpakpọ ehri-izi Ebaibol, ma rẹ jọ izi Ọghẹnẹ gwọlọ oria unoma ha; hayo ma rẹ raro kele ahwo nọ a rẹ nya di gaga kẹle ẹraha uzi jọ họ. Ma riẹ nọ iroro itieye na e thọ jẹ rrọ enwoma.—Jemis 1:22-25.
12. Eme họ ifue riẹ ma tẹ gwọlọ nọ ehri-izi Ọghẹnẹ e kpọ omai?
12 Ileleikristi nọ e kpako no a re vuhumu nọ re a lele ehri-izi Ọghẹnẹ oware jọ nọ o r’oja họ ẹgwọlọ ẹriẹ epanọ Jihova o bi roro kpahe ẹme. Ọso-ilezi na ọ hrẹ nọ: ‘O whai enọ i you ỌNOWO na, wha mukpahe eyoma.’ (Olezi 97:10) Be fodẹ usu eware jọ nọ Ọghẹnẹ o rri yoyoma, Itẹ 6:16-19 o ta nọ: “Eware ezeza ỌNOWO na o mukpahe, ihrẹ erẹ tọtọ iẹe oma, ẹro oyoma, ọrue-ọta, gbe ahwo o kpe ọhaha, udu nọ o rẹ jẹ iroro iyoma, owọ nọ o re bruoma i ru umuomu, ose-isẹi erue nọ ọ rẹ ta erue, gbe ohwo nọ o re fi ẹhẹriẹ họ udevie imoni.” Okenọ isiuru nọ ma rẹ rọ riẹ epanọ Jihova o bi roro kpahe igogo eware itieye o tẹ be kpọ izuazọ mai, ẹria lele ehri-izi o vẹ te reria omai obọ.—Jerimaya 22:16.
O Gwọlọ Emamọ Iroro
13. Didi oghẹrẹ iroro Jesu o fiẹgba họ evaọ Ovuẹ obọ Ugbehru na?
13 Ẹriẹ gbe efihiruo ehri-izi o rẹ jẹ thọ omai no egbefẹ egagọ ifofe. Ohẹriẹ o rrọ udevie elele ehri-izi gbe izi nọ a re koko kekeke. Jesu o dhesẹ onana vevẹ evaọ Ovuẹ obọ Ugbehru na. (Matiu 5:17-48) Kareghẹhọ nọ enọ e jẹ gaviezọ kẹ Jesu yọ ahwo Ju, fikiere o wọhọ nọ Izi Mosis e jẹ kpọ uruemu rai. Rekọ uzẹme riẹ họ a rehọ Uzi na thọ no. A fiẹgba họ ibieme Uzi na viukpọ ẹjiroro riẹ. A te je fiẹgba họ uruemu anwae rai, rọ eyena karo kẹ iwuhrẹ Ọghẹnẹ. (Matiu 12:9-12; 15:1-9) Fikiere, a wuhrẹ ahwo na ha re a roro kpahe ehri-izi.
14. Ẹvẹ Jesu o ro fiobọhọ kẹ enọ e gaviezọ kẹe re a roro kpahe ehri-izi?
14 Wo ohẹriẹ, Jesu ọ jọ Ovuẹ obọ Ugbehru na fodẹ ehri-izi evaọ eria uruemu isoi: evedha, orọo gbe orọo-ofa, eyaa, orukele, gbe uyoyou gbe omukpahe. Evaọ ọvo rai kpobi, Jesu ọ fodẹ erere elele ehri-uzi. Fikiere Jesu o te ru ute uruemu nọ ọ kẹ ilele riẹ kpehru viere. Wọhọ oriruo, evaọ ẹme ẹnwae-obro, ọ k’omai ehri-uzi nọ o rẹ thọ owojẹ mai ọvo ho rekọ te iroro gbe isiuru mai: “Kohwo kohwo nọ o re ri aye rite ẹguọlọ riẹ, ọ jọ eva lele ie bruẹnwae no.”—Matiu 5:28.
15. Ẹvẹ ma sae rọ whaha uruemu izi nọ ma re lele kekeke?
15 Oriruo nana o dhesẹ nnọ ma re ku ẹjiroro ehri-izi Jihova fiẹ hẹ. Ma rẹ daoma rehọ odhesẹvia okafe gwọlọ wo aruoriwo Ọghẹnẹ hẹ. Jesu o dhesẹ ugheghẹ uruemu utioye na nọ ọ riobọhọ ohrọ gbe uyoyou Ọghẹnẹ. (Matiu 12:7; Luk 6:1-11) Ma te bi lele ehri-izi Ebaibol, ma rẹ whaha omodawọ nọ ma rẹ rọ rria lele (hayo gba amọfa họ rria lele) izi ibuobu ikeke jọ nọ e kẹre vrẹ iwuhrẹ Ebaibol na. Ma rẹ mai roro kpahe ehri-izi ọ uyoyou gbe ẹmeoyo kẹ Ọghẹnẹ viukpọ odhesẹvia okafe ọrọ egagọ.—Luk 11:42.
Iyẹrẹ Evawere
16. Kẹ iriruo ọ ehri-izi nọ e rrọ emu izi Ebaibol jọ?
16 Nọ ma be daoma yoẹme kẹ Jihova na, u wuzou re ma vuhumu nnọ izi riẹ i w’owọ fihọ ugogo ehri-izi. Wọhọ oriruo, Ileleikristi e rẹ whaha ẹdhọgọ, ọfariẹ-ogbe, gbe azẹ nọ a re ro ruiruo thọthọ. (Iruẹru 15:28, 29) Eme ọ lẹliẹ Ileleikristi wo edikihẹ otiọye kpahe eme enana? Ọghẹnẹ o fo kẹ egagọ mai kpobi; ma rẹ tẹrovi ọrivẹ-orọo mai ọvo; yọ Jihova họ Ọkokẹ Uzuazọ. (Emuhọ 2:24; Ọnyano 20:5; Olezi 36:9) Ewo otoriẹ ehri-izi eyena u re ru ei lọhọ viere re ma jẹ ae rehọ je lele izi nọ i tho rie.
17. Didi emamọ iyẹrẹ e rẹ sai no ẹriẹ gbe efihiruo ehri-izi Ebaibol ze?
17 Nọ ma bi wo otoriẹ ugogo ehri-izi je bi fi ai h’iruo na, ma re vuhumu nọ e rrọ kẹ ewoma mai. Irere buobu i re lele eghale abọ-ẹzi nọ ahwo Ọghẹnẹ a be reawere rai. Wọhọ oriruo, enọ e be kẹnoma kẹ ivovavovo, enọ e be rria uzuazọ okpakpatiẹ, gbe enọ e be rọ adhẹẹ kẹ ẹfuọ azẹ a rẹ whaha ekie ro eyao jọ. Epọvo na re, ẹria lele uzẹme Ọghẹnẹ o rẹ sae k’omai erere evaọ ofẹ ugho, uyerakpọ, gbe uviuwou. Irere eyena nọ a rẹ ruẹ i dhesẹ ewoma itee Jihova, inọ i ghine w’iruo. Rekọ ewo irere eyena orọnikọ oye họ ugogo ẹjiroro nọ ma bi ro koko ehri-izi Ọghẹnẹ hẹ. Ileleikristi uzẹme a re yoẹme kẹ Jihova fikinọ a you rie, fikinọ o te kẹ egagọ rai, gbe fikinọ oye họ uvi oware nọ a re ru.—Eviavia 4:11.
18. Ma tẹ gwọlọ jọ uvi Ileleikristi, eme ọ rẹ kpọ uzuazọ mai?
18 Ma tẹ kuvẹ re ehri-izi Ebaibol e kpọ uzuazọ mai u re su kpohọ emamọ uzuazọ, onọ o rẹ sai si amọfa ziọ edhere Ọghẹnẹ. Mai wuzou, edhere uzuazọ o rẹ kẹ Jihova orro. Ma re vuhumu nọ Jihova ghinọ Ọghẹnẹ oyoyou ọnọ ọ gwọlọ ewoma kpobi k’omai. Ma tẹ jiroro lele ehri-izi Ebaibol jẹ ruẹ epanọ Jihova ọ be ghale omai, oma o vẹ te wọ omai kẹle iẹe viere. Ẹhẹ, ma ve wo usu nọ o rrọ yoyou kugbe Ọsẹ obọ odhiwu mai.
Kọ Whọ Kareghẹhọ?
• Eme họ ehri-uzi?
• Ẹvẹ ehri-izi e rọ hẹrioma no izi?
• Fikieme o rọ rrọ erere k’omai re ma roro jẹ j’owọ lele ehri-izi?
[Ẹkpẹti nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 20]
A kẹ Wilson, Oleleikristi jọ evaọ Ghana obe inọ evaọ umutho edẹ jọ a ti lei no iruo. Evaọ ẹdẹ urere riẹ evaọ iruo, a tẹ kẹe iruo re ọ wozẹ omoto ohwo nọ o wuzou ekọmpene na. Nọ Wilson ọ ruẹ ugho evaọ omoto na, enọ i wuzou riẹ a tẹ ta kẹe nọ Ọghẹnẹ o vi ugho na sei fikinọ a bi ti le Wilson no iruo no. Rekọ, efihiruo ehri-izi Ebaibol kpahe oruọzewọ, Wilson o te zihe ugho na se ọga iruo na. Avọ igbunu, orọnikọ ọga iruo na ọ kẹ Wilson iruo ọvo ho rekọ ọ wọ riẹ kpehru re ọ jọ ohwo ologbo evaọ ekọmpene na.—Ahwo Ẹfẹsọs 4:28.
[Ẹkpẹti nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 21]
Rukia yọ aye obọ Albania nọ ọ kpako te ikpe 60 gbọ no. Fiki ẹwhọ uviuwou riẹ jọ, o lele oniọvo riẹ t’ẹme evaọ ikpe 17 hẹ. O te muọ Ebaibol họ ewuhrẹ kugbe Isẹri Jihova o te wuhrẹ nnọ Ileleikristi uzẹme a rẹ jọ dhedhẹ kugbe amọfa, a re wo ẹgo ho. Ọ tẹ lẹ aso na kpobi, yọ avọ udu riẹ nọ u bi kie, ọ tẹ nya ruọ uwou oniọvo riẹ. Ọmọ oniọvo riẹ o te rovie ẹthẹ. Avọ igbunu, ọ tẹ nọ Rukia nọ: “Ono o whu? Eme whọ rrọ etenẹ ru?” Rukia ọ tẹ ta nọ ọ gwọlọ ruẹ oniọvo riẹ. Ọ tẹ r’unu kpotọ ta nọ ewuhrẹ kpahe ehri-izi Ebaibol jẹ kpahe Jihova ọ wọ riẹ no re o ru udhedhẹ kugbe oniọvo riẹ. Avọ oviẹ gbe ẹgbalọ, a te ru ehaa ekugbe obọdẹ nana!—Ahwo Rom 12:17, 18.
[Uwoho nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 13]
[Uwoho nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 13]
[Uwoho nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 13]
[Uwoho nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 13]
“Nọ ọ ruẹ [otu obuobu] na, ọ tẹ nya kpo evaọ ugbehru na, nọ ọ keria no, ilele riẹ i te bru ei ze. O rovie unu riẹ, o te [mu ai họ ewuhrẹ].”—MATIU 5:1, 2