Ẹme Jihova Ọ Rrọ Uzuazọ
Oruvẹ no Ebe-Ovuẹ nọ A Kere Se Taitọs, Filimọn, gbe Ahwo Hibru Ze
NỌ A siobọno Pọl ukọ na no uwou-odi ọsosuọ riẹ nọ ọ jọ evaọ Rom evaọ 61 C.E. no, o te weze kpohọ ukoliko ọ Kriti. Nọ ọ ruẹ eware nọ e be via evaọ ikoko nọ e jọ obei, ọ tẹ nya siọ Taitọs ba obei re ọ bọ ae ga. Uwhremu na, Pọl o te kere obe-ovuẹ ẹsejọhọ rono obọ Masidonia se Taitọs re ọ ta oware nọ o re ru kẹe je dhesẹ inọ ọye họ ohwo nọ ọ kẹ riẹ udu.
Taure a tẹ te nwani si ei no uwou-odi ze evaọ 61 C.E., Pọl o kere obe-ovuẹ se Filimọn, Oleleikristi nọ ọ be rria Kọlọsi. O kere obe-ovuẹ na sei be rọ yare iẹe oware jọ.
Evaọ oware wọhọ ukpe 61 C.E., Pọl o te je kere obe-ovuẹ se ahwo Hibru nọ i kurẹriẹ nọ e be rria Judia, onọ u dhesẹ inọ Egagọ-Ileleikristi i woma vi erọ ahwo Ju. Ebe-ovuẹ esa na i wo obọdẹ ehrẹ nọ e rẹ k’omai erere.—Hib. 4:12.
DIKIHẸ GAGA EVAỌ ẸRỌWỌ NA
Nọ Pọl ọ kẹ Taitọs ohrẹ no kpahe epanọ ọ rẹ rọ rehọ “ekpako mu evaọ kẹwho kẹwho,” ọ tẹ ta kẹe inọ ọ “whọku [enọ i bi veghe uzou] na gaga, re a ruẹse dikihẹ ga eva orọwọ na.” Ọ hrẹ enọ e rrọ ikoko nọ e rrọ Kriti kpobi inọ a siọ “urusio akpọ na ba, re [a] yeri uzuazọ uwowolẹ.”—Tait. 1:5, 10-13; 2:12.
Pọl ọ tẹ kẹ inievo obọ Kriti na ehrẹ efa re u fi obọ họ kẹ ae dikihẹ ga evaọ ẹrọwọ na. Ọ ta kẹ Taitọs inọ o ‘si oma no avro-ọvrọ ogheghẹ . . . gbe uzi na nọ a re ro sikẹ.’—Tait. 3:9.
Enọ Ikereakere nọ A Kẹ Iyo Rai:
1:15—Ẹvẹ “eware kpobi” e rẹ rọ jọ fuafo “rọkẹ otu nọ ọ fo,” rekọ e vẹ jọ gbegbe kẹ “otu ogbegbe avọ enọ e rọwo ho”? Uyo na o rẹ jọ vevẹ nọ ma tẹ riẹ otofa “eware kpobi” nọ Pọl ọ fodẹ na. Orọnikọ eware nọ Ebaibol i mukpahe ọ be ta kpahe he, rekọ eware nọ Ebaibol e jọ kuvẹ nnọ ohwo kpobi ọ rẹ jọ salọ onọ u je rie. Rọ kẹ ohwo nọ iroro riẹ e rọwo kugbe itee Ọghẹnẹ, eware itieye na e rrọ fuafo. Ohwo nana o wo ohẹriẹ no ohwo nọ iroro gbe udu riẹ u gbeku no.a
3:5—Ẹvẹ a rọ rehọ ẹkwoma ‘ẹwozẹ siwi’ Ileleikristi nọ a wholo je ru ai họ “ọkpokpọ eva Ẹzi Ẹri na”? A rehọ ẹkwoma ‘ẹwozẹ siwi ai’ keme Ọghẹnẹ ọ họ rai hayo ru ai fo ẹkwoma azẹ idhe ẹtanigbo Jesu. A ru rai ‘kpokpọ ẹkwoma Ẹzi Ẹri na’ keme a zihe ruọ “eware ekpokpọ” no wọhọ emọ ẹzi erọ Ọghẹnẹ.—2 Kọr. 5:17.
Eware nọ Ma Jariẹ Wuhrẹ:
1:10-13; 2:15. Re Ileleikristi nọ e rrọ esẹro a sae kpọ eware nọ e thọ vi evaọ ukoko na, a re wo udu.
2:3-5. Wọhọ epanọ o jọ evaọ ikpe-udhusoi ọsosuọ na, inievo-emetẹ nọ e kpako evaọ iroro nẹnẹ a rẹ “rọ oma totọ evaọ eyero rai, . . . siọ egbẹme ba ẹjọ hayo oma o rọkẹ idi-eda; rekọ a re wuhrẹ ahwo onọ uwoma.” Enẹ a rẹ sae rọ jọ obọ uwou “wuhrẹ uvovoeyae na” nọ e rrọ ukoko na.
3:8, 14. Re ma tẹrovi “iruo iwoma i ruo” o rẹ kẹ “erere” keme u re fi obọ họ k’omai wo ẹnyaharo evaọ egagọ Ọghẹnẹ jẹ lẹliẹ omai si oma no akpọ omuomu na.
REHỌ “FIKI UYOYOU” TUDUHỌ AI AWỌ
A jiri Filimọn fiki emamọ oriruo nọ ọ rrọ evaọ “uyoyou avọ orọwọ.” Ehri omosasọ nọ ọ rrọ kẹ ibe Ileleikristi o kẹ Pọl “oghọghọ avọ omosasọ buobu no.”—Filim. 4, 5, 7.
Okenọ Pọl o je kere se Filimọn kpahe Onisimọs, o fi emamọ oriruo h’otọ kẹ ekpako ukoko kpobi nọ ọ rọ rehọ “fiki uyoyou” tuduhọ Filimọn awọ, orọnikọ ọ ta họ iẹe obọ họ. Ọ ta kẹe nọ: “Epanọ me fi eva họ ẹme-oyo ra, me ro kere se owhẹ, keme mẹ riẹ nọ who re ti ru vrẹ epanọ mẹ tae.”—Filim. 8, 9, 21.
Enọ Ikereakere nọ A Kẹ Iyo Rai:
10, 11, 18—Ẹvẹ Onisimọs nọ o “fioka ohwo-ọvo” ho vẹre o ro zihe ruọ “uvi ohwo”? Onisimọs yọ ọrigbo nọ o veghe uzou jẹ dhẹ no uwou Filimọn evaọ Kọlọsi kpohọ obọ Rom. O sae jẹ jọnọ Onisimọs o tho igho olori riẹ re ọ sae j’ofa edhere onọ u thabọ te emaele egba izii (900) na. Evaọ uzẹme, rọ kẹ Filimọn, Onisimọs o fioka ohwo ho. Rekọ Pọl ọ tẹ jọ obọ Rom fi obọ họ kẹ Onisimọs kurẹriẹ. Nọ o kurẹriẹ no na, ọrigbo nana nọ o “fioka ohwo” ho vẹre na o zihe ruọ “uvi ohwo” no.
15, 16—Fikieme Pọl ọ gbẹ rọ ta kẹ Filimọn ho inọ o siobọno Onisimọs re ọ siọ ọrigbo ba ẹjọ? Pọl ọ gwọlọ tẹrovi iruo riẹ ọrọ ‘ovuẹ uvie Ọghẹnẹ je wuhrẹ ẹme Jesu Kristi Ọnowo na.’ Fikiere ọ gwọlọ dhoma họ eware efa ha, wọhọ eme nọ i kpomahọ ọrigbo.—Iruẹru 28:31.
Eware nọ Ma Jariẹ Wuhrẹ:
2. Filimọn ọ kuvẹ nnọ a hae jọ uwou riẹ ru iwuhrẹ Ileleikristi. O rrọ uvẹ-ọghọ re a hae jọ uwou mai kuomagbe kẹ usiuwoma ota.—Rom 16:5; Kọl. 4:15.
4-7. Ma rẹ rehọ unevaze jiri ibe Ileleikristi nọ e rrọ emamọ oriruo ẹrọwọ gbe uyoyou.
15, 16. Ma rẹ ruawa hrọ họ nọ eware iyoma e tẹ be via k’omai. Erere ọ rẹ sai noi ze wọhọ epanọ o via kẹ Onisimọs na.
21. Pọl o rẹro inọ Filimọn ọ te rọ vrẹ Onisimọs. Epọvo na re, u fo re ma rọ vrẹ oniọvo nọ o ru omai thọ.—Mat. 6:14.
‘JỌ MA DAOMA TE EKPAKO’
Re o dhesẹ inọ idhe Jesu nọ ohwo o re fi ẹrọwọ họ u woma vi iruo Uzi na, Pọl ọ tẹ fodẹ epanọ Ọnọ ọ tuọ Egagọ-Ileleikristi họ o kpehru te, ọkwa-ozerẹ riẹ, idheidhe riẹ, gbe ọvọ ọkpokpọ na. (Hib. 3:1-3; 7:1-3, 22; 8:6; 9:11-14, 25, 26) Ababọ avro, eriariẹ nana i fi obọ họ kẹ Ileleikristi obọ Hibru thihakọ ukpokpoma nọ o je no obọ ahwo Ju ze. Pọl ọ tuduhọ ibe eg’Ọghẹnẹ riẹ nọ e rrọ obọ Hibru awọ inọ a ‘daoma te ekpako.’—Hib. 6:1.
Ẹvẹ ẹrọwọ o wuzou kẹ Ileleikristi te? Pọl o kere nọ: “O rẹ bẹbẹ re ohwo ọ were Ọghẹnẹ ababọ ẹrọwọ.” Ọ tuduhọ ahwo Hibru awọ nọ: “Joma . . . rehọ oriori dhẹ ohrẹ nọ a fihọ k’omai na,” avọ ẹrọwọ.—Hib. 11:6; 12:1.
Enọ Ikereakere nọ A Kẹ Iyo Rai:
2:14, 15—Kọ fikinọ Setan “o wo ogaga uwhu” u dhesẹ nnọ ọ rẹ sai kpe ohwo kpobi nọ u je rie? Ijo. Rekọ, anwẹnọ Setan o muọ emuemu họ ẹhọre evaọ Idẹn, erue nọ o gu e wha uwhu ze keme Adamu ọ raha uzi o te kpeze uzioraha gbe uwhu se ahwo-akpọ kpobi. (Rom 5:12) Ofariẹ, ahwo nọ Setan o bi ro ru iruo evaọ otọakpọ a kpokpo idibo Ọghẹnẹ buobu no rite uwhu, wọhọ epanọ a kpokpo Jesu na. Ghele na, orọnikọ oyena u dhesẹ hẹ inọ Setan o wo ogaga nọ o re ro kpe ohwo kpobi nọ u je rie. O hae rrọ ere, enẹ yọ o kpe idibo Jihova kpobi no anwẹdẹ. Jihova ọ be thọ ahwo riẹ, ọ rẹ kuvẹ hẹ re Setan o kpe ai kpobi no ẹsiẹvo. Ọghẹnẹ ọ tẹ make kuvẹ re Setan o kpe ejọ evaọ udevie mai, o rẹ sai mu omai ẹro inọ Ọghẹnẹ ọ rẹ te kpare ae ze.
4:9-11—Ẹvẹ ma sae rọ “ruọ eva eriosehọ” Ọghẹnẹ? Eva ekuhọ ẹdẹ avọ ezeza ọrọ emama, Ọghẹnẹ o te seri emama họ, avọ udu inọ ẹjiroro riẹ kpahe otọakpọ na gbe ahwo o ti rugba. (Emu. 1:28; 2:2, 3) Re ma “ruọ eva eriosehọ” na ma rẹ whaha eruo eware nọ i kiehọ evaọ aro mai, ma vẹ jẹ ọruẹrẹfihotọ nọ Ọghẹnẹ o ru kẹ esiwo mai rehọ. Nọ ma te fi ẹrọwọ họ Jihova jẹ rọ ẹmeoyo lele oriruo Ọmọ riẹ viukpenọ ma re le isiuru oriobọ, ma rẹ reawere uvi eghale kẹdẹ kẹdẹ.—Mat. 11:28-30.
9:16—Ono họ ọnọ ọ jọ otọakpọ na “re ọvọ” ọkpokpọ na kugbe ahwo? Jihova họ Ọnọ ọ rehọ ọvọ ọkpokpọ na lahwe, rekọ Jesu họ ọnọ ọ jọ otọakpọ na “re ọvọ” na kugbe ahwo. Jesu họ obruthe ọvọ yena, yọ ọ rehọ ẹkwoma uwhu riẹ dheidhe nọ o lẹliẹ ọvọ na mu iruo họ.—Luk 22:20; Hib. 9:15.
11:10, 13-16—“Ẹwho” vẹ Abraham ọ jẹ hẹrẹ? Orọnikọ onana yọ ẹwho gheghe he. Ẹwho nọ Abraham ọ jẹ hẹrẹ họ “Jerusalem odhiwu na,” onọ Kristi Jesu avọ ibe-isu idu udhuhrẹ gbe ene (144,000) riẹ a ru via. Odẹ ọfa nọ a mu kẹ ibe-isu nana nọ a te kpohọ odhiwu no họ “okpẹwho ọrẹri na, Jerusalẹm ọkpokpọ na.” (Hib. 12:22; Evia. 14:1; 21:2) Abraham o je rẹro uzuazọ evaọ otọ esuo Uvie Ọghẹnẹ.
12:2—Eme họ “oghọghọ nọ a kẹ [Jesu]” nọ ọ rehọ fiki riẹ “thihakọ [ure oja, NW]” na? Onana yọ oghọghọ orọ ẹriẹ oware nọ u ti no odibọgba riẹ ze, koyehọ, erufo odẹ Jihova, ẹkpare kpehru esuo Ọghẹnẹ, gbe ahwo-akpọ nọ a te ta no uwhu. Jesu o te je rẹro osohwa nọ o ti wo nọ a te rọ rehọ iẹe mu Ovie gbe Ozerẹ Okpehru nọ o te wha erere se ahwo-akpọ.
13:20—Fikieme a ro dhesẹ ọvọ ọkpokpọ na wọhọ nnọ ọ te jọ ‘bẹdẹ’? Eware esa e wha riẹ ze: (1) A ti nwene iei hi, (2) irere riẹ e te jọ bẹdẹ, yọ (3) “igodẹ efa” na a ti wo erere no ọruẹrẹfihotọ ọvọ ọkpokpọ na ze bẹdẹ bẹdẹ nọ Amagẹdọn ọ tẹ vrẹ no.—Jọn 10:16.
Eware nọ Ma Jariẹ Wuhrẹ:
5:14. Ma rẹ jọ enọ i re se ewuhrẹ Ebaibol gboja, ma ve je fi eware nọ ma bi wuhrẹ họ iruo. Enẹ ọvo ma rẹ sai ro wuhrẹ ẹgba ereghẹ mai re o “hẹriẹ uwoma no uyoma.”—1 Kọr. 2:10.
6:17-19. Ma te fi ẹruore mai kpobi họ eyaa Ọghẹnẹ gbe iyeiduwo riẹ u re fi obọ họ k’omai nọ ma gbe kie no uzẹme na ha.
12:3, 4. Ukpenọ edawọ esese hayo ukpokpoma e lẹliẹ ‘oma rọ omai hayo lọhọ omai,’ ma rẹ daoma kpako evaọ abọ-ẹzi ma ve je wuhrẹ epanọ ma re ro thihakọ ziezi. Ma rẹ gbaemu inọ ma re thihakọ rite “uwhu.”—Hib. 10:36-39.
12:13-15. Ma rẹ kuvẹ hẹ re “ubi oyayare” jọ, hayo ohwo jọ nọ ọ rẹ go kpahe oghẹrẹ nọ a bi ru eware evaọ ukoko na, o whaha omai edhere mai nọ ma re ru kpọvi.
12:26-28. Oware kpobi nọ ahwo-akpọ a “ma,” orọnikọ Ọghẹnẹ hẹ—uyerakpọ na kpobi, makọ “odhiwu” omuomu na—a te raha ai kufiẹ. Okenọ oyena o tẹ via, eware nọ i “re ti nuhẹ hẹ,” koyehọ Uvie na gbe enọ e rrọ abọ riẹ, i re ti kiọkọ. Fikiere o roja gaga re ma whowho Uvie na avọ ajọwha jẹ rria te itee riẹ.
13:7, 17. Ma te bi lele uthubro nana re ma yoẹme jẹ roma kpotọ kẹ esẹro nọ e rrọ ikoko na u re fi obọ họ k’omai siọ uzou ba eveghe.
[Oruvẹ-obotọ]
a Rri Uwou-Eroro Na, November 1, 2007, ẹwẹ-obe avọ 14-15.