Ekpala-Itho Anwae gbe Ebaibol Na
OKENỌ Ọghẹnẹ ọ wha ozighi họ ẹvẹrẹ ahwo-akpọ eva Bebẹl, a te mu ọvuọ oghẹrẹ riẹ nọ a re ro kere ẹvẹrẹ rai họ. Ahwo Sumer, Babilọn, gbe amọfa nọ e jẹ rria ofẹ obọ Mẹsopotemia a je kere eme rai fihọ eware wọhọ ọviẹ hayo ekpala-itho. A re kere eme na okenọ ọviẹ hayo akpala-utho na ọ re ya ha.
Ekiotọ eware anwae a tọ ku ekpala itieye na no nọ e ta kpahe ahwo gbe eware nọ e via enọ Ebaibol i gbiku rai. Eme ma riẹ kpahe oghẹrẹ ekere anwae nana? Kọ ẹvẹ ikere itieye na i ro dhesẹ inọ ma rẹ sai gine fievahọ eme nọ e rrọ Ebaibol na?
Ikere nọ E Tọ Gaga No
Egba-eriariẹ Ebaibol a ta nnọ evaọ oke ọsosuọ, iwoho a jẹ hae rọ jọ obọ Mẹsopotemia ro dhesẹ oware nọ a gwọlọ kere kpahe. Wọhọ oriruo, evaọ oke ọsosuọ a rẹ drọ uzou eruẹ otẹrọnọ eruẹ a gwọlọ kere. Rekọ re a sae rawo eware nọ a kere, a te ti mu eme họ ekere fihọ ọviẹ hayo akpala-utho. NIV Archaeological Study Bible o ta nọ: “Oghẹrẹ ekere nana u ru rie lọhọ re a sae whẹ ibieme buobu kugbe ro ru ẹme.” Uwhremu na, o tẹ te lọhọ re a rehọ oghoghẹrẹ ibieme nọ i bu te egba ivẹ (200) ro “kere uhie-ẹme nọ a rẹ sai se.”
Evaọ oke Abraham, oware wọhọ 2,000 B.C.E., yọ a wo ẹnyaharo gaga no evaọ eme nọ a re kere fihọ ọviẹ hayo akpala-utho. Nọ oware wọhọ ikpe idu ivẹ efa e ruọ emu no, oware wọhọ evẹrẹ 15 e jẹ rọ oghẹrẹ otiọnana kere ẹvẹrẹ rai. Enwenọ ikere itieye na nọ a ruẹ kpobi, ọviẹ a kere i rai fihọ. Evaọ oware wọhọ ikpe 150 nọ i kpemu no, a ruẹ ekpala ọviẹ itieye na no evaọ obọ Ur, Uruk, Babylon, Nimrud, Nippur, Ashur, Nineveh, Mari, Ebla, Ugarit, gbe Amarna. Obe na, Archaeology Odyssey o ta nọ: “Ekiotọ a ta nnọ ekpala-itho itieye na nọ a tọ ku no i bu vrẹ ima ọvo no, yọ kukpe kukpe a bi du ku enwenọ idu udhegbisoi efa.”
Ahwo nọ a wuhrẹ kpahe ikere itienana a be daoma gaga re a fa eme na fihọ evẹrẹ efa. Wọhọ epanọ ahwo jọ a ta, “a tẹ ghale ikere nana kpohọ abakpe, abọvo ọvo a sai se no evaọ oke mai na.”
Eduku ekpala ọviẹ nọ a kere evẹrẹ ivẹ hayo esa fihọ họ oware nọ u bi fi obọ họ kẹ ahwo nana riẹ eware nọ a kere fihọ ekpala nana. Egba-eriariẹ a rọwo inọ ovuẹ ovona oye a rehọ evẹrẹ sa-sa kere fihọ ekpala ọviẹ nana. Oware nọ u fi obọ họ kẹ ahwo nana wo otoriẹ eware nọ a kere na họ, a jọ evaọ ekpala ọviẹ na wariẹ edẹ ahwo, edẹ-ova, uyẹ isu, gbe makọ eme ọ ajiri.
Evaọ etoke ikpe 1850, egba-eriariẹ a jẹ sai se ẹvẹrẹ ofẹ obọ Izrẹl, ẹvẹrẹ ọ Akkadia, hayo ọrọ Asiria gbe Babilọn nọ a ro kere eme fihọ ekpala ọviẹ na. Encyclopædia Britannica o ta nọ: “Nọ a wo otoriẹ ẹvẹrẹ Akkadia nọ e rrọ ekpala ọviẹ na no, onana u te ru ei lọhọ re a wo otoriẹ evẹrẹ efa gbe oghẹrẹ nọ a ro kere ai.” Didi obọ ekpala ọviẹ nana i wo kugbe Ebaibol na?
Eme ọ Ekpala Ọviẹ na E Rọwo Kugbe Ebaibol Na
Ebaibol e ta inọ ivie ahwo Kenan i je su Jerusalẹm bẹsenọ Devidi o ro fi ei kparobọ evaọ oware wọhọ 1070 B.C.E. (Jos. 10:1; 2 Sam. 5:4-9) Rekọ egba-eriariẹ jọ a vro onana. Evaọ 1887, aye jọ ọ ruẹ akpala ọviẹ jọ eva Amarna, Ijipti. Egba-eriariẹ a tẹ te ruẹ inọ eme egba esa gbe ikpe eree (380) nọ e rrọ akpala ọviẹ na yọ ẹme nọ ovie Ijipti avọ ọrọ Kenan, (Amenhotep III avọ Akhenaton) a ta. Eme ezeza evaọ usu rai yọ enọ ‘Abdi-Heba, ovie Jerusalẹm, ọ ta.
Obe na, Biblical Archaeology Review o ta nọ: “Eme nọ akpala ọviẹ Amarna na o ta kpahe Jerusalẹm wọhọ ẹwho, orọnikọ ighẹ hẹ, gbe nnọ ‘Abdi-Heba yọ . . . ọba nọ o wo ighẹ, gbe ogba nọ elakpa-ẹmo ahwo Ijipti 50 e jẹ rria evaọ Jerusalẹm, e kẹ imuẹro inọ Jerusalẹm yọ okpẹwho ọsese nọ ọ rrọ ehru ugbehru.” Obe ovona o ta nọ: “Eme nọ e rrọ akpala ọviẹ Amarna na e k’omai imuẹro inọ okpẹwho jọ nọ o viodẹ evaọ oke yena o jọ.”
Edẹ Ahwo Asiria gbe Babilọn nọ E Jọ Ekpala-Ithọ Na
Ahwo Asiria gbe ahwo Babilọn a kere ikuigbe rai fihọ ekpala ọviẹ, a te je kere ai fihọ itho, gbe eware nọ a ma. Fikiere okenọ egba-eriariẹ a wo otoriẹ ekpala ọviẹ ahwo Akkadia na, a jọ eva rai ruẹ edẹ ahwo nọ a fodẹ evaọ Ebaibol na.
Obe na The Bible in the British Museum o ta nọ: “Evaọ ẹme nọ Dr Samuel Birch ọ ta evaọ 1870 kẹ ahwo nọ e rẹ kiotọ ikuigbe Ebaibol, ọ jọ ekpala ọviẹ gbe erọ itho na vuhu edẹ ivie emọ Izrẹl jọ, ivie wọhọ Omrai, Ehab, Jehu, Azaraya, . . . Mẹnahem, Pẹka, Hoshea, Hẹzikaya avọ Manasẹ, ivie Asiria Tiglat-pilẹza . . . [III], Sagọn, Senakerib, Esarhaddon avọ Ashurbanipal, . . . gbe ivie Siria na Bẹnhadad, Hazẹl, gbe Rezin.”
Obe na The Bible and Radiocarbon Dating o rehọ ikuigbe emọ Izrẹl avọ Juda nọ e rrọ Ebaibol na rọ wawo ekpala ọviẹ anwae nọ a ruẹ. Eme obe na o ta? O ta nọ “a ruẹ edẹ ivie 15 hayo 16 erọ Juda gbe Izrẹl evaọ ekpala ọviẹ erẹwho efa, nwane wọhọ oghẹrẹ nọ a kere i rai fihọ ebe ọ Ivie ọsosuọ gbe ọrọ avivẹ. Edẹ ivie nana nọ a fodẹ evaọ ekpala ọviẹ na aikpobi e rrọ Ebaibol na.”
Akpala ọviẹ jọ nọ o viodẹ gaga nọ a ruẹ evaọ 1879, nọ a re se Cyrus Cylinder, o ta inọ okenọ a fi Babilọn kparobọ evaọ 539 B.C.E., Sairọs o siobọno erigbo kpo wọhọ epanọ ọ be hai ru anwẹdẹ. Ahwo jọ nọ o siobọno kpo họ ahwo Ju. (Ẹzra 1:1-4) Bu vi ikpe udhusoi nọ i kpemu, egba-eriariẹ buobu a vro inọ Sairọs o siobọno erigbo kpo ho wọhọ epanọ Ebaibol e ta. Rekọ ekpala ọviẹ erọ ahwo Pasia, onọ u kugbe orọ Sairọs na, e kẹ imuẹro vevẹ inọ eme ọ Ebaibol yena ginọ uzẹme.
Evaọ 1883 a jọ Nippur nọ o kẹle Babilọn ruẹ ekpala ọviẹ nọ i bu vi egba ihrẹ (700). Evaọ usu edẹ ahwo idu ivẹ gbe egba isoi (2,500) nọ a jọ eva rai fodẹ na, a rẹ sae jariẹ vuhu edẹ ahwo Ju nọ i bu te udhosa gbe ikpe. Wọhọ epanọ ogbiku na Edwin Yamauchi ọ ta, ahwo jọ nọ edẹ rai e roma via họ “enọ i bi ru atamu, enyukọ, enọ i dikihẹ isẹi, imiazọhọ, gbe isu.” Uzẹme na inọ ahwo Ju a je ru eware itieye na kẹle Babilọn evaọ etoke nana u fo oware nọ a re muẹrohọ. O rọwo kugbe eme Ebaibol na inọ dede nọ emọ Izrẹl jọ i zihe no igbo Asiria gbe Babilọn kpobọ Judia, ibuobu a zihe he.—Isa. 10:21, 22.
Evaọ ikpe odu ọsosuọ ọrọ ikuigbe ohwo-akpọ, te ekpala-itho gbe ibieme ọvuọvo a jẹ hai ro kere eme. Uwhremu na ahwo Asiria avọ Babilọn a tẹ siọ eme ba ekere fihọ ekpala ọviẹ, kọ ibieme ọvo a jẹ hai ro kere.
Ewẹ ekpala idu buobu nọ e rrọ eria nọ a rẹ jọ rawo eware e gbẹ riẹ nọ a re riẹ eme nọ e rrọ eva rai hi. Enọ egba-eriariẹ e sai wuhrẹ no e kẹ imuẹro inọ ma rẹ sai fievahọ eme ọ Ebaibol na. Kọ ono ọ riẹ epanọ ekpala nọ i kiọkọ na e te lẹliẹ omai fi eva họ eme ọ Ebaibol te!
[Ọnọ o wo uwoho nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 21]
Ifoto ọ British Museum