ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • mwbr18 Auguste ep. 1-8
  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa
  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yapaKriste noilonga yokuudifa 2018
  • Oupalanyole
  • OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | LUKAS 17-18
  • omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Luk 17:12, 14
  • Omolwashike twa pumbwa okuulika olupandu?
  • Konakona moule omamona opamhepo
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Luk 17:10
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Luk 18:8
  • Elesho lOmbiibeli
  • OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | LUKAS 19-20
  • Efaneko laye leeponda omulongo
  • Efaneko laye leeponda omulongo
  • Efaneko laye leeponda omulongo
  • Konakona moule omamona opamhepo
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Luk 19:43
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Luk 20:38
  • Elesho lOmbiibeli
  • OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | LUKAS 21-22
  • Nghee Ouhamba waKalunga tau ka finda ovatondi vao
  • Natu twikileni ‘okukala tu hole ovamwatate”!
  • “Exupifo leni ola ehena popepi”!
  • Konakona moule omamona opamhepo
  • omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Luk 21:33
  • Otamu ka ninga “ouhamba wovapristeri”
  • Elesho lOmbiibeli
  • OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | LUKAS 23-24
  • ‘Okushiiva ohole yaKristus’
  • Kalunga oha dimine po ngoo ovo va nyona sha kwata moiti?
  • ‘Okushiiva ohole yaKristus’
  • Konakona moule omamona opamhepo
  • Omboxa i li mekipa lomhando
  • Elesho lOmbiibeli
Eedjo dokafo Onghalamwenyo yapaKriste noilonga yokuudifa 2018
mwbr18 Auguste ep. 1-8

Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa

6-12 AUGUSTE

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | LUKAS 17-18

“Natu ulike olupandu”

(Lukas 17:11-14) Ndelenee pa ningwa, Ye eshi a li mondjila ta i kuJerusalem, okwa enda nongaba yaSamaria naGalilea. 12 Ndele eshi e uya komukunda umwe wonhumba, ovalumenhu ovanashilundu omulongo ve mu shakeneka, ve li ofika kokule, 13 vo ova popya mokule tava ti: “Jesus, omuhongi, tu filonghenda!” 14 Ndele eshi e va mona, okwa tya kuvo: “Indeni mu ke liulikile kovapristeli.” Hano opa ningwa fimbo tava i, ova veluka.

omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Luk 17:12, 14

ovalumenhu ovanashilundu omulongo: Pefimbo lOmbiibeli, ovanashilundu ova li hava kala pamwe opo va dule okulikwafela. (2Eeh 7:3-5) Omhango yaKalunga oya li ya kelela ovanashilundu vaha kale mokati kovanhu. Omunashilundu okwa li e na okulondwela ovanhu mokwiingida mokule ta ti: “Omunashilundu! Omunashilundu!” (Lev 13:45, 46) Metwokumwe naasho sha tokolwa komango, ovanashilundu ova li oshinano shonhumba kokule naJesus. Tala ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 8:2 nosho yo omafatululo oitya, “oshilundu; omunashilundu.”

indeni mu ke liulikile kovapristeli: Eshi Jesus Kristus a li kombada yedu, okwa li ha longo metwokumwe nomhango nokwa li a fimaneka ondodo youpristeri, molwaashi eshi a velula ovanashilundu okwa li e va lombwela ve ke liulike komupristeri. (Mat 8:4; Mar 1:44) Pamhango yaMoses, omupristeri okwa li e na okukonakona omunashilundu ngeenge okwa veluka ngoo. Ngeenge omunashilundu okwa veluka, okwa li e na okutwala kotembeli eedila mbali di nomwenyo da koshoka nomuti wasederi, ongodi itilyana omheke naisopi, i li omayambo neeshali. — Lev 14:2-32.

(Lukas 17:15, 16) Ndele umwe womuvo eshi a mona a veluka, okwa aluka nokuhambelela Kalunga nondaka inene, 16 ndele ye a wila poshi peemhadi daJesus ndele te mu pandula, ye nee okwa li Omusamaria.

(Lukas 17:17, 18) Jesus okwa nyamukula ta ti: “Hamulongo ovo va velulwa? Venya omugoi ove li peni? 18 Inaku monika vali nande oumwe a aluka, a hambelele Kalunga, omunailongo oye tuu aeke?”

w08 8/1 14-15 okat. 8-9

Omolwashike twa pumbwa okuulika olupandu?

Jesus okwa li e uditile ngahelipi ovanashilundu vamwe ovo inava ulika olupandu? Ehokololo ola ti: “Jesus okwa nyamukula ta ti: “Hamulongo ovo va velulwa? Venya omugoi ove li peni? Inaku monika vali nande oumwe a aluka, a hambelele Kalunga, omunailongo oye tuu aeke?’” — Lukas 17:17, 18.

Ovanashilundu ovo omuwoi kava li ovalumenhu ovakolokoshi. Potete, ova li va ulika kutya ova itavela muJesus nova li va tokola okudulika komalombwelo aye, oo a kwatela mo okuya kuJerusalem opo ve ke liulike komupristeli. Ashike nande ongaho, ova li va dopa okuulikila Jesus olupandu. Eenghatu davo oda li da udifa nai Kristus. Ongahelipi shi na sha nafye? Ngeenge umwe a ungaunga nafye nawa, mbela ohatu mu pandula ngoo, nongeenge otashi dulika, tu mu shangele ngoo nande okakalata kolupandu?

Konakona moule omamona opamhepo

(Lukas 17:7-10) “Ndele olyelye womunye e na omupiya ta pulula ile ta lifa, ngeenge ta di kepya ndele te mu lombwele ngeno: ‘Ila diva, ove u lye?’ 8 Ite mu lombwele mbela, ta ti: ‘Pakele nge po ouvalelo, ove u lidike ndele to yakula nge fimbo handi li ndele handi nu. Opo nee ove to ka lya ndele to nu.’ 9 Ile u shii ta pandula omupiya ou eshi a longa osho e shi lombwelwa? 10 Hano osho nanye yo, ngeenge mwa wanifa ashishe mwe shi lombwelwa, tyeni: ‘Ofye ovapiya vongaho, otwa longa osho ashike twa li tu noku shi longa.’”

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Luk 17:10

vongaho: Ile tu tye “vehe na oshilonga.” Apa efaneko laJesus ina li hala kutya ovapiya ile ovahongwa vaJesus kave na okulitala ko vongaho ile vehe na oshilonga. Pashikundafanwa eshi, outumbulilo “vongaho” otau yandje ediladilo kutya ovapiya ove na okulitala ko pandjele, ndele haku kala ve wete kutya ove na okupewa efimano le likalekelwa. Ovahongwanhu vamwe ova ti kutya outumbulilo oo owa popiwa monghedi yokunenepeka kutya “fye ovapiya vongaho, noinatu pumbwa efimano lasha.”

(Lukas 18:8) Ohandi mu lombwele: ote shi va yukifile divadiva. Ndelenee Omona wOmunhu ngeenge te uya, ota hange ko tuu eitavelo kombada yedu?”

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Luk 18:8

eitavelo: Ile “eitavelo loludi olo.” Pamushingo wOshigreka, outumbulilo oo otau ulike kutya Jesus ka li ta ulike keitavelo monghedi ya mbwalangadja, ndele okwa li ta popi eitavelo lokondadalunde ngaashi olo la li li niwe komufiyekadi womefaneko laye. (Luk 18:1-8) Osho osha kwatela mo okukala neitavelo meilikano nosho yo kutya Kalunga ota ka yukifa oinima omolwovahoololwa vaye. Osha fa shi li ngaha kutya Jesus okwa li a fiila ovahongwa vaye epulo olo opo va ka diladile moule kombinga yeitavelo lavo. Efaneko li na sha neilikano nosho yo eitavelo ola li tali wapalele molwaashi Jesus okwa hangwa ashike a popi kombinga yomashongo oo ovahongwa vaye va li tava ka taalela. — Luk 17:22-37.

Elesho lOmbiibeli

(Lukas 18:24-43) Ndele Jesus eshi e mu mona a nyika oluhodi ndee ta ti: Oipuna oi noudjuu u fike peni okuya mouhamba waKalunga. 25 Okupitila kwongamelo mombululu yongwiya hixwe, ku dule okuya kwoshipuna mouhamba waKalunga. 26 Hano ovo ve di uda, ova tya: Olyelye hano ta dulu okuxupifwa? 27 Ndelenee Ye okwa tya: Eshi tashi nyenge ovanhu, itashi nyenge Kalunga. 28 Opo Petrus okwa tya: Tala, ofye otwa fiya ko aishe, ndele otwe ku shikula. 29 Ndele Ye okwa tya kuvo: Oshili handi mu lombwele, kape na ou a fiya eumbo ile omukainhu ile ovamwaxe ile xe ile ina ile ovana omolwouhamba waKalunga, 30 ndele ita alulilwa ngeno oinima i dule inya unenenene mefimbo eli lopaife, nomounyuni tau ke uya omwenyo waalushe. 31 Ndelenee Ye okwa kufa ko ovo omulongo navavali ndele okwe va lombwela: Tala, ohatu yeni kuJerusalem, oko aishe ya shangwa kovaprofeti otai hepaulula Omona wOmunhu, otai ka wanifwa. 32 Osheshi Oye ta yandjwa momake ovapaani, ndee ta yolwa, ta shekwa ndee ta fiilwa omate, 33 ndele tave mu denge neeshokoto ndee tave mu dipaa, nefiku etitatu ta nyumuka koufi. 34 Ndele vo ova li ve he udite ko nande kanini eendjovo odo, eendjovo odo ode va holekwa, inava uda ko osho sha tiwa. 35 Ndele fimbo ta ehene ko kuJeriko, omupofi okwa li omutumba pondjila ndele okwa ehela. 36 Ndele eshi a uda ongudu yovanhu tai ende po, okwa pula: Oshike osho? 37 Ndele vo ove mu lombwela: Jesus Omunasaret ta ende po. 38 Opo ye a ingida, ta ti: Jesus, Omona waDavid, file nge onghenda! 39 Ndele venya va tetekela, ove mu hanyena a mwene, ndele ye okwa ingida pombada a diinina: Omona waDavid, file nge onghenda! 40 Ndele Jesus okwa kanghama ndele okwa lombwela, ve mu ete kuye. Hano eshi e uya popepi, Jesus okwe mu pula: 41 Owa hala ndi ku ningile shike? Ye okwa tya: Omwene, ndi shiive okumona ko vali. 42 Jesus okwa tya kuye: Mona ko! Eitavelo loye ole ku velula. 43 Opo tuu opo ye a mona ko, ndele okwe mu shikula nokufimaneka Kalunga, novanhu aveshe ava ve shi mona, ova hambelela Kalunga.

13-19 AUGUSTE

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | LUKAS 19-20

“Oshike hatu lihongo mefaneko leeponda omulongo”

(Lukas 19:12, 13) Ye okwa tya hano: “Okwa li ku na omunhu a daleka a ya koshilongo shokokule a vaekwe ouhamba, ye a aluke ko. 13 Ndele ye okwa ifana ovapiya vaye omulongo, ndele te va pe eeponda omulongo ndele okwa tya kuvo: ‘Ke di landifeni fiyo handi aluka.’

jy 232 okat. 2-4

Efaneko laye leeponda omulongo

Okwa ti: “Okwa li ku na omunhu a daleka a ya koshilongo shokokule a vaekwe ouhamba, ye a aluke ko.” (Lukas 19:12) Olweendo la tya ngaho oli na okukala lile. Osha yela kutya Jesus oye “omunhu a daleka” oo a ya “koshilongo shokokule,” keulu, oko ku na Xe oo te mu pe eenghono dOuhamba.

Ofimbo omulumenhu womefaneko ina ya, okwa ifana ovapiya vaye omulongo, te va pe keshe umwe eeponda ndele te va lombwele: “Ke di landifeni fiyo handi aluka.” (Lukas 19:13) Eeponda odo doisilveri oimaliwa i na ongushu. Oponda imwe oi fike pondjabi yomulongi womepya yeemwedi nhatu.

Otashi dulika ovahongwa va li va fika pexulifodiladilo kutya ovo ovapiya vomefaneko olo molwaashi Jesus okwa li e va faafanifa novatei. (Mateus 9:35-38) Ine va pula va ka teye oilya yoo venevene. Ndele ponhele yaasho, eteyo olo ola li ovahongwa ovo tava ka ya mOuhamba waKalunga. Ovahongwa ova longifa keshe osho va li ve na opo va likole ovafyuululi vOuhamba.

(Lukas 19:16-19) Ndele wotete okwe uya mo ndele ta ti: ‘Omwene, oshimaliwa shoye osha likolifa oimaliwa omulongo.’ 17 Ndele ye okwe mu lombwela: ‘Iyaloo, omupiya ove muwa, ove eshi wa diinina ngaha mushinininini, oto pewa epangelo loilando omulongo.’ 18 Nomutivali okwe uya mo ta ti: ‘Omwene, oshimaliwa shoye oshe likola oimaliwa itano.’ 19 Naau a lombwelwa kuye: ‘Naave yo pangela oilando itano.’

jy 232 okat. 7

Efaneko laye leeponda omulongo

Ngeenge ovahongwa ova li va didilika kutya ovo ovapiya ovo va longa noudiinini mokulikola ovahongwa vahapu, ove na okukala va li ve na oushili kutya Jesus okwa li e va hokwa. Ova li yo ve na okukala noushili kutya ote ke va pa ondjabi omolwoilonga yavo youdiinini. Oshoshili kutya havahongwa aveshe vaJesus va li va taalela eenghalo nokudula kwa faafana. Ashike Jesus, oo a pewa eenghono dOuhamba, ota ka nangeka noupuna eenghendabala davo doudiinini dokuninga ovanhu ovahongwa. — Mateus 28:19, 20.

(Lukas 19:20-24) Ndele umwe vali e uya po ndele ta ti: ‘Omwene, tala, oshimaliwa shoye osheshi, osheshi onde shi tuvikila moshikaiwa. 21 Osheshi ame onde ku tila, osheshi ove omunhu mudjuu, to kufa osho ino shi tuvikila noho teya osho ino shi kuna.’ 22 Opo nee ye okwe mu lombwela: ‘Ohandi ku tokolifa okanya koye mwene, omupiya ove mwii. U shii nge ame omunhu mudjuu, handi kufa eshi inandi shi tuvikila, ndele handi teya osho inandi shi kuna, 23 oshike hano ino yandja oshimaliwa shange kovakumaani, ame mokwaaluka kwange ngeno nde shi hanga noishoshela.’ 24 Ndele okwa lombwela ava va li po ofika: ‘Mu kufeni oshimaliwa shaye, mu shi pe ou e noimaliwa omulongo.’

jy 233 okat. 1

Efaneko laye leeponda omulongo

Molwaashi omupiya oo ka li a landifa oinima yomwene waye, okwa li e i kufwa. Ovayapostoli ova teelela okupangela kwaJesus mOuhamba waKalunga. Osho a lombwela omupiya waye waxuuninwa otashi ulike kutya ovahongwa vaye otava dulu okuxutwifa omhito yokuya mOuhamba ngeenge inava lungama.

Konakona moule omamona opamhepo

(Lukas 19:43) Osheshi omafiku otae ke uya, ovatondi voye tave ku fele omikangha ndele tave ku dingilile, ndele otave ku fininike keembinga adishe.

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Luk 19:43

omikangha ndele tave ku dingilile: Ile “okudingilila.” Outumbulilo kharax owa holoka ashike pomhito ei mOmishangwa dopaKriste dOshigreka. Osha yelifwa shi li ‘okudingilila’ ngaashi onghedi yokudingilila oyo ya li hai longifwa moita.” Eendjovo daJesus odo oda ka wanifwa mo 70 O.P. eshi Jerusalem sha ka dingililwa kOvaroma, mewiliko laTitus. Titus okwa li e na omalalakano atatu, okukelela Ovajuda vaha faduke po, oku va xwaxwameka va sholole nosho yo oku va fifa ondjala opo ve liyandje. Opo va dule okukala ve na oitungifo ya wana eshi tava dingilile Jerusalem, ovakwaita vaRoma ova li va ka po omiti odo da dingilila oshilando.

(Lukas 20:38) Ndele Ye ke fi Kalunga kovafi, ndelenee okovanamwenyo, osheshi aveshe ove nomwenyo moku mu kalela.”

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Luk 20:38

aveshe ove nomwenyo moku mu kalela: Ile “ove na omwenyo natango pataleko laye.” Ombiibeli otai ulike kutya ovo ve na omwenyo ndele ove litukula ko kuKalunga, ova fya pataleko laye. (Ef 2:1; 1Tim 5:6) Sha faafana, ovapiya vaKalunga ovo va fya ove na omwenyo pataleko laye molwaashi elalakano laye loku va nyumuna otali ka wanifwa shili. — Rom 4:16, 17.

Elesho lOmbiibeli

(Lukas 19:11-27) Ndele vo eshi va pwilikina odo okwa weda ko efaneko, osheshi a li popepi naJerusalem naashi vo va li ve shii ouhamba waKalunga otau holoka diva 12 Ye okwa tya hano: “Okwa li ku na omunhu a daleka a ya koshilongo shokokule a vaekwe ouhamba, ye a aluke ko. 13 Ndele ye okwa ifana ovapiya vaye omulongo, ndele te va pe eeponda omulongo ndele okwa tya kuvo: ‘Ke di landifeni fiyo handi aluka.’ 14 Ndelenee ovanhu vomoshilongo ove mu tonda ndele ove mu shikulifa ovatumwa ve mu lombwele: ‘Ou inatu mu hala e tu pangele.’ 15 “Ndele mokwaaluka kwaye, eshi a nangala oshilongo okwa lombwela ovapiya venya a pa oimaliwa, ve uye kuye opo a shiive nhumbi va longa nayo mokulandakanifa. 16 Ndele wotete okwe uya mo ndele ta ti: ‘Omwene, oshimaliwa shoye osha likolifa oimaliwa omulongo.’ 17 Ndele ye okwe mu lombwela: ‘Iyaloo, omupiya ove muwa, ove eshi wa diinina ngaha mushinininini, oto pewa epangelo loilando omulongo.’ 18 Nomutivali okwe uya mo ta ti: ‘Omwene, oshimaliwa shoye oshe likola oimaliwa itano.’ 19 Naau a lombwelwa kuye: ‘Naave yo pangela oilando itano.’ 20 Ndele umwe vali e uya po ndele ta ti: ‘Omwene, tala, oshimaliwa shoye osheshi, osheshi onde shi tuvikila moshikaiwa. 21 Osheshi ame onde ku tila, osheshi ove omunhu mudjuu, to kufa osho ino shi tuvikila noho teya osho ino shi kuna.’ 22 Opo nee ye okwe mu lombwela: ‘Ohandi ku tokolifa okanya koye mwene, omupiya ove mwii. U shii nge ame omunhu mudjuu, handi kufa eshi inandi shi tuvikila, ndele handi teya osho inandi shi kuna, 23 oshike hano ino yandja oshimaliwa shange kovakumaani, ame mokwaaluka kwange ngeno nde shi hanga noishoshela.’ 24 Ndele okwa lombwela ava va li po ofika: ‘Mu kufeni oshimaliwa shaye, mu shi pe ou e noimaliwa omulongo.’ 25 Ndele ovo va tya kuye: ‘Omwene, ou oku na nale oimaliwa omulongo.’ 26 Ame ohandi mu lombwele: ‘Keshe tuu ou e na, ota pewa, naau ehe na, ota kufwa osho e shi kwete. 27 Ndelenee ovatondi vange ovo inava hala ndi va pangele va eteni oku, mu va dipaele apa moipafi yange.’”

20-26 AUGUSTE

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | LUKAS 21-22

“Exupifo leni ola ehena popepi”

(Lukas 21:25) “Nomadidiliko taa ka monika metango nomohani nomeenyofi, noiwana yokombada yedu tai pangelwa koutile noihe neteelelo lasha omolwengungumo lefuta nolomakufikufi alo.

kr 226 okat. 9

Nghee Ouhamba waKalunga tau ka finda ovatondi vao

9 Omadidiliko okeulu makumwifi. Jesus okwa xunganeka kutya ‘etango otali ka laula, nohani itai yela vali, neenyofi otadi u meulu.’ Osha yela kutya ovanhu itava ka konga vali ewiliko kovawiliki vomalongelokalunga molwaashi itava ka talika ko vali ve li odjo youyelele. Ndele mbela Jesus okwa li yo ta popi omadidiliko opashikumwifilonga taa ka holoka keulu? Otashi dulika, ashike itatu dulu lela oku shi ufa. (Jes. 13:9-11; Joel 2:1, 30, 31) Ndele ovanhu otave ke linyenga ngahelipi kwaasho tava ka mona? Otava ka kwatwa “koutile” molwaashi otava ka kala vehe “neteelelo lasha.” (Luk. 21:25; Sef. 1:17) Ovatondi vOuhamba waKalunga, okudja ngoo ‘keehamba fiyo okovapika,’ otava ka ‘fya kehaluko mokutila nomokuteelela ei tai ke va hanga.’ Otava ka konga ouhondameno, ndele kave na apa tave u hange; itava dulu okuhenuka ehandu lOhamba yetu. — Luk. 21:26; 23:30; Eh. 6:15-17.

(Lukas 21:26) Ndele ovanhu tava fi kehaluko mokutila nomokuteelela ei tai hange edu alishe, osheshi eenghono domeulu otadi ka kakama.

(Lukas 21:27, 28) Ndele tava mono Omona wOmunhu te uya ta ende moshilemo, e neenghonopangelo dinene noshinge. 28 Ndele ei ngeenge tai hovele okuningwa, taleni pombada nye mu yelule omitwe deni, osheshi exupifo leni ola ehena popepi.”

w16.01 10-11 okat. 17

Natu twikileni ‘okukala tu hole ovamwatate”!

17 Kala u “nelineekelo” ile ouladi. (Lesha Ovaheberi 13:6.) Okulineekela Jehova ohaku tu ladipike tu lididimikile omayeleko. Ouladi wa tya ngaho otau tu kwafele tu kale tu na etaleko liwa. Nongeenge otu na etaleko liwa, ohatu dulu okuulika ohole youmwainafana mokutwa ovamwatate omukumo noku va hekeleka. (1 Ovatessaloniki 5:14, 15) Nokuli nopefimbo loudjuu munene, ohatu dulu okukala tu na ouladi, tu shii kutya exupifo letu oli li popepi. — Lukas 21:25-28.

w15 7/15 17 okat. 13

“Exupifo leni ola ehena popepi”!

13 Oikombo otai ke linyenga ngahelipi ngeenge oya mono kutya otai ka hanaunwa po? ‘Otai ka lilaana.’ (Mateus 24:30) Ndele mbela ovavaekwa nosho yo ovo tave va yambidida otave ke linyenga ngahelipi? Otava ka ninga osho Jesus a popya eshi a ti: “Ei ngenge tai hovele okuningwa, taleni pombada nye mu yelule omitwe deni, osheshi exupifo leni ola ehena popepi.” — Lukas 21:28.

Konakona moule omamona opamhepo

(Lukas 21:33) Eulu nedu otali xulu po, ndele eendjovo dange itadi xulu po.

omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Luk 21:33

Eulu nedu otali xulu po: Omishangwa dimwe otadi ti eulu nedu otali kala po fiyo alushe. (Gen 9:16; Eps 104:5;Omuud 1:4) Apa eendjovo daJesus otadi dulu kuudiwa ko kutya okwa fa a li ta nenepeke, sha hala kutya nande edu neulu na li xulifwe po, eendjovo daye otadi ka wanifwa po. (Yelekanifa na-Mat 5:18.) Ashike nande ongaho, eulu nedu olo tali popiwa otali dulu yo okuyukifa keulu nedu lopafaneko olo tali popiwa mEhololo 21:1 kutya oli li “eulu eli lotete nedu lotete.”

eendjovo dange itadi xulu po: Ile “eendjovo dange kadi na efiku di xule po.” Oityalonga ivali yOshigreka oyo ya longifwa otai ulike kokwaanya ediladilo lonhumba, tashi divilike kokukalelela kweendjovo daJesus.

(Lukas 22:28-30) “Ndele nye, onye tuu ava mwa kala pwaame momayeleko ange, 29 osheshi Ame ohandi mu tokolele, ongaashi Tate a tokolela nge, ouhamba, 30 mu shiive okulya nokunwa poshililo shange, nokukala omutumba komalukalwa nokutokola omapata omulongo naavali aIsrael.

w14 10/15 16-17 okat. 15-16

Otamu ka ninga “ouhamba wovapristeri”

15 Konima eshi Jesus a dika po Ouvalelo wOmwene, okwa li a ninga ehangano novahongwa vaye ovadiinini, olo luhapu hali ifanwa ehangano lOuhamba. (Lesha Lukas 22:28-30.) Mepingafano nomahangano makwao, omo Jehova a kwatelwa mo, ehangano eli Jesus okwe li ninga paumwene novashikuli vaye ovavaekwa. Eshi Jesus a ti kutya “ongaashi Tate a tokolela nge [ile tu tye, “a ninga naame ehangano,” NW] otashi dulika a li ta popi ehangano olo Jehova a ninga naye loku ka kala “omupristeri fiyo alushe opanghedi yaMelkisedek.” — Heb. 5:5, 6.

16 Ovayapostoli ovadiinini 11 ‘ova kala puJesus momayeleko aye.’ Ehangano lOuhamba otali va shilipaleke kutya otava ka kala naye meulu notava ka kala komalukalwapangelo va pangele ngaashi eehamba nokulonga ve li ovapristeri. Ashike ovayapostoli ovo 11 havo aveke va li tava ka pewa oufembanghenda oo. Omutumbalekwa Jesus okwa li e lihololela omuyapostoli Johannes memoniko nokwa ti: “Ou ta findi, ohandi mu kaleke omutumba pamwe naame kolukalwapangelo lange, ngaashi Ame nda finda ndele ndi li omutumba pamwe naTate okolukalwapangelo laye.” (Eh. 3:21) Onghee hano, Jesus okwa ninga ehangano lOuhamba nOvakriste ovavaekwa 144 000. (Eh. 5:9, 10; 7:4) Ehangano olo ole va pa oufemba wopaveta woku ka pangela pamwe naJesus meulu. Osho otashi dulu okufaafanifwa nokakadona ka dja moukwaneumbo wa koshoka paenghedi taka ka hombolwa kohamba noku ka pangela pamwe nayo. Omishangwa oda popya nokuli kutya Ovakriste ovavaekwa “omuhombolwa” waKristus, “okakadona ka koshoka” oko Kristus a udanekela kutya ote ke ka hombola po. — Eh. 19:7, 8; 21:9; 2 Kor. 11:2.

Elesho lOmbiibeli

(Lukas 22:35-53) Ye okwe va lombwela: “Eshi nde mu tumine muhe nokakutu keembongo nekutu neenghaku, omwa hepa sha?” Vo ova tya: “Ahowe,” nande osha. 36 Ye okwa tya kuvo: “Ndele paife eshi ou e nokakutu keembongo ne ka kufe a kale nako nekutu osho yo, naau ehe na, ye na landife po elwakani laye, ndele ne lilandele eongamukonda. 37 Osheshi handi mu lombwele: Omushangwa ou ou nokuwanifilwa mwaame: ‘Ye okwa valulilwa movakolokoshi,’ osheshi aishe inya ya shangelwa nge otai wanifwa.” 38 Vo ova tya: “Omwene, tala, ope nomaongamukonda avali.” Ye okwa tya kuvo: “Osha wana hano.” 39 Opo nee Ye okwa ya pondje ndele okwa ya ngaashi a ikilila kOmhunda yEemono, novalongwa vaye ove mu shikula. 40 Ndele eshi a fika ko oko, okwe va lombwela: “Ilikaneni muha pundukile momayeleko.” 41 Ndele Ye okwe likufa muvo oshinano shoule wekupulo lemanya, ndele ta tu eengolo ndele okwa ilikana 42 ta ti: “Tate, ngeenge wa hala kufe nge eholo eli, ndele hahalo lange, ndelenee oloye.” 43 Nomweengeli womeulu e mu holokela ndele te mu dike eenghono. 44 Ndele eshi a ya mo mekondjo loudjuu womwenyo, okwe liweda okwiindila unene. Noshinhwi shaye sha ndodela poshi nosha li sha fomata ohonde. 45 Hano eshi a dimbuka okwiilikana, okwe uya kovalongwa vaye ndele okwe va hanga va kofa, osheshi vo ova kofifwa koluhodi. 46 Ndele Ye okwa tya kuvo: “Oshike mwa kofa? Pendukeni nye mu ilikane, muha hangike komashindo.” 47 Ndele fimbo ta popi, ongudu yovanhu ye uya po, naumwe womomulongo navavali, edina laye Judas, e va kwatela komesho, ndele okwa ehena kuJesus e mu fipe komilungu. 48 Ndele Jesus okwa tya kuye: “Judas, Omona wOmunhu oto mu kengelelifa efipo lokomilungu?” 49 Ndele ava va li puye, eshi va mona osho sha hala okuningwa ova tya: “Omwene, natu denge neongamukonda?” 50 Ndele umwe womuvo okwa shasha omupiya womupristeli omukulunhu, ndele okwe mu teta okutwi kwokolulyo. 51 Ndele Jesus okwa nyamukula ta ti: “Efeni, naasho shi ningwe.” Ndele okwa kuma okutwi kwaye ndele okwe mu velula. 52 Opo Jesus okwa lombwela ovapristeli ovakulunhu novakulunhu vovanangeli novakulunhu vovanhu votembeli, ovo ve uya oku mu kwata: “Mwe uya ngaashi okukwata omukolokoshi mu nomaongamukonda noikulumbwati 53 Ame nda kala omafiku aeshe punye motembeli, nye inamu kuma nge nande eke. Ndele eli olo efimbo leni neenghono domilaulu.”

27 AUGUSTE–2 SEPTEMBA

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | LUKAS 23-24

“Kala ho kufile po vamwe”

(Lukas 23:34) Ndele Jesus okwa tya: “Tate, va dimina po, osheshi kave shi shii eshi tava ningi.” Vo ova tukulilafana oikutu yaye ndele tave i nyanekele.

cl 297 okat. 16

‘Okushiiva ohole yaKristus’

16 Jesus okwa li yo ha hopaenene filufilu ohole yaXe monghedi imwe vali ya fimana; naye oku “yadi ekufilo.” (Epsalme 86:5) Osho osha li shi liwetikile nokuli naashi Jesus a li e li komuti womahepeko. Jesus okwa li a popya shike eshi a li ta dipawa monghedi i fifa ohoni, a li a valelwa eemboxa keenyala nokeemhadi? Mbela okwa li a pula Jehova a handukile ovo va li tave mu dipaa? Mepingafano naasho, limwe lomomatumbulo axuuninwa oo Jesus a popya fimbo ina fya olo lo kutya: “Tate, va dimina po, osheshi kave shi shii eshi [tava] ningi.”—Lukas 23:34.

(Lukas 23:43) Ndele Ye okwa tya kuye: “Oshili handi ku lombwele, onena tuu eli to ka kala pamwe naame moParadisa.”

g 2/08 11 okat. 5-6

Kalunga oha dimine po ngoo ovo va nyona sha kwata moiti?

Jehova iha didilike ashike omatimba, ndele oha tale yo keenghatu domunyoni. (Jesaja 1:16-19) Diladila koshihopaenenwa shovakolokoshi vavali ovo va li va valelwa pamwe naJesus. Aveshe vavali ova li va longa ominyonena molwaashi umwe womuvo okwa ti: ‘Ohatu pewa osho twe shi lilongela, ndele Jesus ina longa owii nande owasha.’ Eendjovo domukolokoshi oo otadi ulike kutya oku shii sha kombinga yaJesus. Neshiivo la tya ngaho otashi dulika la lundulula etaleko laye. Osho kwe shi ulika eshi a li a lombwela Jesus a ti: “Dimbulukwe nge, ngeenge wa fiki mouhamba woye.” Kristus okwa li e mu nyamukula ngahelipi? Okwa ti: “Oshili handi ku lombwele, onena tuu eli to ka kala pamwe naame moParadisa.” — Lukas 23:41-43.

Diladila kombinga yaasho: Eendjovo daJesus daxuuninwa otadi ulike kutya okwa a li ulikila omulumenhu oo olukeno molwaashi okwa li a dimina kutya okwe lilongela okufya. Osho itashi hekeleke tuu! Ohatu tu dulu okukala nelineekelo kutya Jesus Kristus nosho yo Xe, Jehova, otava ka ulikila olukeno ovo ve livela ombedi shili, kashi na nee mbudi kutya ova nyona shi fike peni monakudiwa. — Ovaroma 4:7.

(Lukas 24:34) vo ova tya: “Omwene okwa nyumuka shili, okwa monika kuSimon.”

cl 297-298 okat. 17-18

‘Okushiiva ohole yaKristus’

17 Oshihopaenenwa shimwe osho tashi dulika tashi kumu unene omutima shi na sha nokudimina po ovanhu kwaJesus osho sho shi na sha nanghee a li a ungaunga nomuyapostoli Petrus. Nopehe na omalimbililo, Petrus okwa li e hole shili Jesus. Moufiku waxuuninwa wokukalamwenyo kwaJesus kwokombada yedu, mo 14 aNisan, Petrus okwa li e mu lombwela a ti: “Omwene, ame onde lilongekida okuya pamwe naave nomodolongo nomokufya.” Ndele eevili donhumba konima yaasho, Petrus okwa li e lidimbika Jesus lwoikando itatu. Ombibeli oye tu lombwela kutya oshike sha li sha ningwa po eshi Petrus a li te lidimbike Jesus oshikando oshititatu ya ti: “Omwene okwa punguluka, ndele okwa tala Petrus.” Molwaashi Petrus okwa li a nyika oluhodi neenghono omolwenyono laye, “okwa pita pondje, ndele okwa lila nokulililila.” Eshi Jesus a fya omutenya efiku olo, Petrus otashi dulika a li te lipula kutya, ‘Mbela Omwene wange okwa dimina nge po ngoo?’ — Lukas 22:33, 61, 62.

18 Petrus ka li a pumbwa okuteelela efimbo lile opo a shiive ngeenge okwa diminwa po ile hasho. Jesus okwa li a nyumunwa ongula yo 16 aNisan, nosha yela kutya efiku olo okwa li e lihololela Petrus pauhandimwe. (Lukas 24:34; 1 Ovakorinto 15:4-8) Omolwashike Jesus a li a yandja elitulemo le likalekelwa komuyapostoli oo a li e mu lidimbika filufilu? Otashi dulika a li a hala okushilipaleka Petrus, oo a li e livela ombedi, kutya oku mu hole natango nokwe mu lenga. Ndele Jesus okwa li nokuli a ninga shihapu opo a shilipaleke Petrus kutya okwe mu dimina po.

Konakona moule omamona opamhepo

(Lukas 23:31) Osheshi omuti mutalala ngeenge tau ningwa ngaha, mukukutu otau ningwa ngahelipi?”

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Luk 23:31

omuti mutalala ngeenge tau ningwa ngaha, mukukutu otau ningwa ngahelipi: Osha fa shi li ngaha kutya Jesus okwa li ta popi kombinga yoshiwana shOvajuda. Osha li sha fa omuti tau kukuta ashike ou na ngoo omwenyo, molwaashi eshi Jesus a li kombada yedu opa li Ovajuda vahapu ovo va itavela muye. Ashike Jesus okwa li ta ka dipawa, nOvajuda ovadiinini ova li tava ka vaekwa nomhepo iyapuki nokuninga oshitukulwa shaIsrael yopamhepo. (Rom 2:28, 29; Gal 6:16) Pefimbo opo, Israel shopambelela osha li tashi ka fya pamhepo, osho tashi fanekwa nomuti tau kukuta. — Mat 21:43.

(Lukas 23:33) Ndele eshi va fika konhele ei ya lukwa Oshala shoshipongolo shomutwe, oko ve mu valela komushiyakano, nosho yo ovakolokoshi ovo, umwe kolulyo nomukwao kolumosho.

Efano mo-nwtsty

Omboxa i li mekipa lomhando

Efano olo otali ulike omboxa ya valelwa mekipa lomhando yomunhu, i na oule weesendimeta 11.5. Omboxa oyo yopefimbo laRoma oye lituwa kovalafululi kolundume laJerusalem mo 1968. Osho otashi ulike kutya ovanhu otashi dulika va li hava valelwa neemboxa komiti ngeenge va tokolelwa efyo. Omboxa oyo otashi dulika ya faafana naado da li da longifwa kovakwaita vaRoma eshi va valela Jesus Kristus komuti. Omboxa oyo ya valelwa momhando oya hangwa mokakefa koipongolo yomakipa, omo omakipa haa tulwa konima eshi olutu la ola. Osho otashi ulike kutya omunhu oo a dipaelwa komuti womahepeko okwa li ta dulu okupakwa.

Elesho lOmbiibeli

(Lukas 23:1-16) Ndele oshiongalele shavo ashishe osha fikama ndele ove mu twala kuPilatus. 2 Ndele vo ova hovela oku mu pa omatimba tava ti: “Ou otwe mu mona ta twifa ovanhu ondubo ndele ta kelele okuyandja efendelo komukesari, ndele Ye mwene ota ti Oye Kristus, ohamba.” 3 Pilatus okwe mu pula ndele ta ti: “Oove ohamba yOvajuda?” Ye okwe mu nyamukula ta ti: “Heeno ngaashi to ti.” 4 Ndele Pilatus okwa lombwela ovapristeli ovakulunhu nongudu aishe: “Ame nghi wete etimba momunhu ou.” 5 Ndele vo ova diinina oku mu fininika va tya: “Ye omupiyaanifi wovanhu noku va longa muJudea ashishe, eshi a hovela muGalilea, fiyo opapa.” 6 Ndele Pilatus eshi e di uda, okwa pula: “Omunhu ou ngeenge Omugalilea.” 7 Ndele eshi e mu uda Ye owoshikandjo shaHerodes, okwe mu tuma kuHerodes, osheshi naye yo a li muJerusalem momafiku enya. 8 Ndele Herodes eshi a mona Jesus, okwa hafa pombada, osheshi oye a hala nonale oku mu mona, osheshi okwe mu kundana, ndele okwa hala a ulikilwe kuye edidilikokumwifa. 9 Ndele okwe mu pulapula neendjovo dihapu, ndele Oye ine mu nyamukula nande. 10 Novapristeli ovakulunhu novanongo vomishangwa ova fikama ndele ove mu pa etimba va fya ouladi. 11 Ndele Herodes pamwe novanhu vaye, ove mu dina noku mu sheka, ndele eshi ve mu djaleka oshikutu tashi vema, okwe mu shunifa kuPilatus. 12 Nefiku olo tuu olo Herodes naPilatus ova panga oukaume, shito pokati kavo opa kala ondubo. 13 Opo Pilatus okwa ifana ovapristeli ovakulunhu novakulunhu voshilongo nongudu yovanhu 14 nokwe va lombwela: “Mwa eta omunhu ou kwaame mwa tya: ye omuhongauli wovanhu, hano taleni, ame mwene onde mu pula fimbo mu li po, ndele inandi mona momunhu ou nande etimba olo tamu li mu hokololifa. 15 Nosho yo Herodes ine li mona, osheshi ye okwe mu shunifa kufye, hano taleni oye ou ina ninga sha shoku mu pa etimba loku mu dipaifa. 16 Onghee hano nda hala ndi mu dengife ndele ndi mu efe.”

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma