ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • mwbr18 Oktoba ep. 1
  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa
  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yapaKriste noilonga yokuudifa 2018
  • Oupalanyole
  • 1-7 OKTOBA
  • OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOHANNES 9-10
  • “Jesus oha file oshisho oshiunda shaye sheedi”
  • efano mo-nwtsty
  • Oshiunda sheedi
  • w11 5/15 7-8 okat. 5
  • Omaukwaneumbo opaKriste ‘kaleni oupafi’
  • cf 125 okat. 17
  • “Ina tonga kuvo di he fi domafaneko”
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 10:16
  • Konakona moule omamona opamhepo
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 9:38
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 10:22
  • Elesho lOmbiibeli
  • OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOHANNES 11-12
  • “Hopaenena olukeno laJesus”
  • omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Joh 11:24, 25
  • omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Joh 11:33-35
  • Konakona moule omamona opamhepo
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 11:49
  • omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Joh 12:42
  • Elesho lOmbiibeli
  • OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOHANNES 13-14
  • “Onde mu fiila oshihopaenenwa”
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 13:5
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 13:12-14
  • w99 3/1 31 okat. 1
  • Omulumenhu Munenenene okwa li a longa oshilongo shi dinifa
  • Konakona moule omamona opamhepo
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 14:6
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 14:12
  • Elesho lOmbiibeli
  • OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOHANNES 15-17
  • “Kamu fi oshitukulwa shounyuni”
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 15:19
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 15:21
  • it-1 516
  • Ouladi
  • Konakona moule omamona opamhepo
  • omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Joh 17:21-23
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 17:24
  • Elesho lOmbiibeli
  • OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOHANNES 18-19
  • “Jesus okwa hepaulula oshili”
  • omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Joh 18:37
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 18:38a
  • Konakona moule omamona opamhepo
  • w10 8/1 17 okat. 15
  • ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 19:31
  • Elesho lOmbiibeli
Eedjo dokafo Onghalamwenyo yapaKriste noilonga yokuudifa 2018
mwbr18 Oktoba ep. 1

Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa

1-7 OKTOBA

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOHANNES 9-10

“Jesus oha file oshisho oshiunda shaye sheedi”

(Johannes 10:1-3) “Oshilishili ohandi mu lombwele: ou ita i moshuunda sheedi ta piti moshivelo, ndele ta piti pamwe pe lili ta pumine mo, oye omulunga nombudi. 2 Ndelenee ou ta i mo ta piti moshivelo, oye omufita weedi. 3 Oye ta yeululwa komukeleli woshivelo needi otadi udu ondaka yaye; nota ifana eedi daye omadina ado, ndele te di pitifa mo.

(Johannes 10:11) Aame omufita ou muwa. Omufita ou muwa ota yandjele eedi omwenyo waye.

(Johannes 10:14) Aame omufita ou muwa, eedi dange ondi di shii, needi dange odi shii nge,

efano mo-nwtsty

Oshiunda sheedi

Oshiunda sheedi osha li sha longwa monghedi oyo tai dulu oku amena eedi kovalunga nosho yo koifitukuti. Ovafita ova li hava kaleke eedi davo moshiunda opo di kale meameno oufiku. Pefimbo lOmbiibeli, oiunda yeedi kaya li i na onduda noya li hai kala i na omitungilo nounene wa yoolokafana, luhapu oya li hai longwa momamanya noina oshivelo shimwe. (Num 32:16; 1Sam 24:3; Sef 2:6) Johannes okwa popya shi na sha ‘nokupita moshivelo’ shoshiunda sheedi, osho hashi pashukilwa “komukeleli woshivelo.” (Joh 10:1, 3) Moshiunda shopomudingonoko, ohamu dulu okunangala oufita u dulife puumwe nomukeleli woshivelo oha kala oupafi opo a amene eedi. Omukeleli woshivelo oha yeulula ovafita ongula. Omufita keshe oha ongele eedi daye moku di ifana, needi daye ngeenge da udu ondaka yaye, ohadi mu shikula. (Joh 10:3-5) Jesus okwa longifa efaneko olo opo a ulike kutya oha file oshisho ovahongwa vaye. — Joh 10:7-14.

w11 5/15 7-8 okat. 5

Omaukwaneumbo opaKriste ‘kaleni oupafi’

5 Ekwatafano olo hali kala pokati komufita needi daye ohali kala le likolelela keshiivo nosho yo kelineekelo, oku shi popya pafaneko. Omufita oha kala e shii eedi daye adishe, do eedi ohadi kala di shii omufita wado node mu lineekela. Ohadi kala di shii ondaka yaye nohadi dulika kuyo. Jesus okwa ti: “Eedi dange ondi di shii, needi dange odi shii nge.” Jesus oku shii nawanawa eongalo. Oshitya shOshigreka osho sha tolokwa “shii” momushangwa oo otashi ulike “kokushiiva nawanawa pauhandimwe” oshinima shonhumba. Omufita Muwa oku shii shili eedi daye pauhandimwe. Oku shii eemhumbwe dado dopaumwene, omaunghundi ado nosho yo okudula kwado. Omuhopaenenwa wetu oha kala e wete keshe osho tashi ningilwa eedi daye. Eedi odi shii nawanawa omufita wado node lineekela ewiliko laye.

(Johannes 10:4, 5) Ndele ngeenge a pitifa mo eedi daye adishe, ote di kwatele komesho, needi tadi mu shikula, osheshi odi shii ondaka yaye. 5 Ndele umwe e lili itadi mu shikula, otadi mu i onhapo, osheshi kadi shii ondaka yavamwe ve lili.”

cf 125 okat. 17

“Ina tonga kuvo di he fi domafaneko”

17 George A. Smith okwa shanga membo laye The Historical Geography of the Holy Land oshimoniwa shaye mwene a ti: “Omafimbo amwe okwa li hatu hafele okufuda po pefimbo lomutenya popepi nofifiya imwe yomeefifiya daJudea, opo ovafita vatatu ile vane have uya nomaufita avo eedi. Omaufita avo ohae limbwange mumwe nokwa li hatu kala twa limbililwa kutya ongahelipi omufita keshe ta ka mona vali oufita waye. Ndelenee konima eshi omaufita a mana okunwa nokudanauka, ovafita ohava hovele okuya kooumwe nooumwe keembinga di lili noku lili defilu, ndele keshe umwe ta ifana nondaka yaye ye likalekelwa nopo nee omaufita taa tongoka mumwe nokuya keshe umwe komufita wao, taa i melandulafano ngaashi e uyile.” Jesus ka li ta dulu okulongifa onghedi iwa shi dulife opo, opo a yandje efaneko olo tali faneke oshitwa shaye nawa kutya ngeenge otwa dimine nokudulika komahongo aye nokulandula ewiliko laye, kungaho ohatu ka kala mepashukilo ‘lomufita ou muwa.’

(Johannes 10:16) “Ondi na yo eedi dihe fi domoshuunda eshi; naadinya ondi noku di eta mo, ndele tadi udu ondaka yange, ndele tapa ka kala oshuunda shimwe, nomufita umwe.

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 10:16

eta mo: Ile “okuwilika.” Oshityalonga shOshigreka ago osho sha longifwa apa otashi dulu okutiwa “eta mo” ile “okuwilika,” she likolelela koshikundafanwa. Omushangelo umwe wOshigreka womo 200 O.P. lwaapo owa longifa oshitya sha pambafana naasho shOshigreka (synago) osho luhapu hashi tokolwa “oku ongela.” Jesus, oo e li Omufita Muwa, oha ongele, ha wilike, ha amene nokupalula eedi odo di li oshitukulwa shoshiunda osho (tashi ulike yo ‘kokangudu kanini’ oko ka popiwa mu Luk 12:32) nosho yo eedi dimwe. Oda ninga oshiunda shimwe nodi na omufita umwe. Onghee hano, oshitya osho otashi divilike oukumwe oo tau hafelwa kovashikuli vaJesus.

Konakona moule omamona opamhepo

(Johannes 9:38) Ndele ye okwa tya kuye: “Omwene, ohandi itavele.” Ndele ta tu eengolo koshipala shaye.

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 9:38

ta tu eengolo koshipala shaye: Ile “okwe mu linyongamena; a nangala oombe; oku mu fimaneka.” Ngeenge oshityalonga shOshigreka proskyneo osha longifwa tashi ulike kokulongela oshikalunga ile oshinima shonhumba, ohashi tokolwa “okulongela.” (Mat 4:10; Luk 4:8) Moshikundafanwa eshi, omulumenhu oo a velulwa, a dalwa e li omupofi, okwa dimina kutya Jesus oku li omukalelipo waKalunga nokwa li e mu twila eengolo. Ka li e mu tala ko e li Kalunga ile oshikalunga, ndele okwa li e mu tala ko e li “Omona wOmunhu,” oo xunganekwa noku li Messias e na eenghono dopakalunga. (Joh 9:35) Osha fa shi li ngaha kutya eshi omulumenhu oo a twila Jesus eengolo, okwe shi ninga monghedi ya faafana naayo ya li hai ningwa kovanhu ovo va tumbulwa mOmishangwa dOshiheberi. Ova li hava tu eengolo ngeenge va shakeneka ovaprofeti, eehamba ile ovanhu ovo ve lile po Kalunga. (1Sam 25:23, 24; 2Sam 14:4-7; 1Eeh 1:16; 2Eeh 4:36, 37) Peemhito dihapu eshi ovanhu va li hava twile Jesus eengolo, ova li hava ulike olupandu laashishe osho va ningilwa kuKalunga ile kutya ova pandula eshi va ulikilwa onghenda kuKalunga. — Tala omauyelele okukonakona a pamba Mat 2:2; 8:2; 14:33; 15:25.

(Johannes 10:22) Ndele oshivilo shokudimbulukwa eyapulo lotembeli yomuJerusalem osha fika, ndele opa li okufu.

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 10:22

Oshivilo shOkudimbuluka Eyapulo: Oshivilo osho mOshiheberi ohashi ifanwa Hanukka (chanukkah), osho tashi ti “eyapulo.” Oshivilo osho osha li hashi kwata omafiku ahetatu, hashi hovele momafiku 25 omwedi Kislev, pefimbo opo etango la li hali ningine diva, (tala ouyelele wokukonakona u na sha nefimbo loutalala movelishe ei nosho yo oshiwedelwako B15) opo va dimbuluke eyapulululo lotembeli yaJerusalem olo la ningilwe mo 165 K.O.P. Ohamba yaSiria, Antiokus Omutine Epifanes, okwa li e tonde Jehova Kalunga kOvajuda, nomolwaashi a hanauna po otembeli yaYe. Pashihopaenenwa, okwa li a tunga otembeli kombada yotembeli inene oko kwa li haku yambelwa omayambo efiku keshe. Mo 25 Kislev mo 168 K.O.P., Antiokus okwa li a nyateka otembeli yaJehova mokuyambela ko omayambo oingulu nokuunda ko ombelela yoingulu kombada yayo. Okwa xwika po omivelo dotembeli, ta hanauna po omitala dovapristeri, ta kufa mo oaltari yoshingoldo, oshitaafula opo hapa kala omingome detaliko nosho yo oshikwatelwalamba shoshingoldo. Opo nee okwa yapululula otembeli yaJehova noshikalunga shovapaani Zeus shaOlympus. Konima yomido mbali, Judas Maccabaeus okwa li a kwata ko vali oshilando notembeli yasho. Konima eshi otembeli ya wapekululwa, oya li vali ya yapulululwa mo 25 Kislev mo 165 K.O.P., konima yomido nhatu eshi Antiokus a yambela Zeus omayambo a nyata koaltari. Ovanhu ova li natango va hovela okuyambela Jehova omayambo efiku keshe. MOmishangwa kamu na elombwelo olo tali ulike kutya Jehova okwa li a pa Judas Maccabaeus efindano ile e mu lombwela a wapekulule otembeli yaye. Onghee hano, Jehova oha longifa ovalumenhu vomoiwana imwe ngaashi Kores, ohamba yaPersia, opo va wanife po omalalakano aye e na sha noku mu longela. (Jes 45:1) Onghee hano, ohatu dulu okufika pexulifodiladilo kutya Jehova ota dulu okulongifa omunhu womoshiwana osho she mu liyapulila opo a wanife po ehalo laYe. Omishangwa oda ulika kutya otembeli opo i na okukala nokulongifwa opo omaxunganeko e na sha naMessias, oukalele waye nosho yo eyambo olo a li ta ka yandja a wanifwe. Natango, omayambo okwa li e na okukala taa yambwa fiyo osheshi Messias e uya nokuyandjela ovanhu omwenyo waye, oo u li eyambo linenenene. (Dan 9:27; Joh 2:17; Heb 9:11-14) Ovashikuli vaKristus inava lombwelwa va kale hava dana Oshivilo shOkudimbuluka Eyapulo. (Kol 2:16, 17) Onghee hano, kape na apa Jesus ile ovashikuli vaye va popiwa va dana oshivilo osho.

Elesho lOmbiibeli

(Johannes 9:1-17) Ndele mokweenda po kwaye okwa mona omulumenhu a dalwa omupofi. 2 Ndele ovalongwa ve mu pula tava ti: “Rabbi, olyelye a nyona, oye mwene ile ovakulunhu vaye, eshi a dalwa omupofi?” 3 Jesus okwa nyamukula: “Haye a nyona ile ovakulunhu vaye, ndelenee oilonga yaKalunga opo i hololwe muye. 4 Ame ndi nokulonga oilonga yaau a tuma nge, fimbo omutenya; oufiku tau uya, ndele kape na ou ta dulu okulonga. 5 Fimbo ndi li mounyuni, Aame ouyelele wounyuni.” 6 Eshi e shi popya, okwa fiila omate pedu, ndele ta ningi onhata nomate ndele ta vaeke onhata ei pomesho aye. 7 Ndele ta ti kuye: “Inda u ke likoshe metale laSiloa” (otali ti: Omutumwa). Ndele ye okwa ya ko, ndele te likosho, ndele a aluka e wete ko. 8 Ovashiinda naava kwa li have mu mono shito ta ehela, ova tya: “Ou haye tuu ou kwa li ha kala omutumba ta ehela?” 9 Vamwe va tya: “Oye.” Vamwe vali va tya: “Ahowe, oumwe e mu fa.” Ndele ye mwene okwa tya: “Aame tuu ou.” 10 Opo vo va tya kuye: “Omesho oye a twikuluka ngahelipi?” 11 Ye okwa nyamukula ta ti: “Omulumenhu ou ha ifanwa Jesus, okwa pilula onhata, ndele te i vaeke pomesho ange, ndele okwa tya kwaame: Inda ketale laSiloa u likoshe mo; ndele ame nda ya ko ndele handi likosho mo nonda twikuluka.” 12 Ndele vo va tya kuye: “Oku li peni?” Ye okwa tya: “Nghi shii po.” 13 Ndele vo va twala omunhu ou a li nale omupofi kOvafarisai. 14 Ndele efiku olo, Jesus a ninga onhata ndele ta twikulula omesho aye, ola li Eshabata. 15 Ndele Ovafarisai ve mu pula yo nhumbi a twikuluka. Ndele ye okwa tya kuvo: “Okwa tula nge onhata pomesho, ndele handi likosho, ndele ndi wete ko.” 16 Vamwe vomOvafarisai ova tya: “Omulumenhu ou ke fi womuKalunga, osheshi iha yapula Eshabata. Vamwe ova tya? Omunhu omulunde ota dulu ngahelipi okulonga oikumwifalonga i fike apa? Ndele pa holoka olutandu mokati kavo.” 17 Ndele va pula vali omupofi: “Ove oto mu tongo ngahelipi, eshi a twikulula omesho oye?” Ye okwa tya: “Ye omuxunganeki.”

8-14 OKTOBA

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOHANNES 11-12

“Hopaenena olukeno laJesus”

(Johannes 11:23-26) Jesus ta ti kuye: “Omumwanyoko ota nyumuka.” 24 Marta okwe mu nyamukula: “Ondi shi shii nokutya, ota nyumuka menyumuko mefiku laxuuninwa.” 25 Jesus ta ti kuye: “Aame enyumuko nomwenyo; ou ta itavele nge ota kala nomwenyo, nande na hangike a fya. 26 Ndele keshe tuu ou e nomwenyo, ndele ta itavele nge, ita fi nande fiyo alushe. Oto shi itavele tuu?”

omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Joh 11:24, 25

Ondi shi shii nokutya, ota nyumuka: Marta okwa li e shii ngeenge Jesus ota popi shi na sha nenyumuko lomonakwiiwa, mefiku laxuuninwa. (Tala ouyelele wokukonakona wa pamba Joh 6:39.) Eitavelo laMarta li na sha nenyumuko ola li lididilikwedi. Ovawiliki vamwe vomalongelokalunga vopefimbo laye, ovo va li hava ifanwa Ovasadukai, kava li va itavela kutya otaku ka kala enyumuko, nokuli nonande ehongo la tya ngaho ola li la yelifwa nawa mOmishangwa da nwefwa mo. (Dan 12:13; Mark 12:18) Natango, Ovafarisai ova li va itavela kutya omwenyo ihau fi. Marta okwa li e shii kutya Jesus okwa li ha hongo kutya oku na eteelelo lenyumuko nokwa li a nyumuna ovanhu, nonande ovo a nyumuna inava hangwa va fya pa pita efimbo lile ngaashi Lasarus.

Aame enyumuko nomwenyo: Efyo laJesus nenyumuko laye ola yeululila oonakufya omhito yenyumuko. Konima eshi Jesus a nyumunwa, Jehova okwe mu pa eenghono, kadi fi ashike dokunyumuna oonakufya, ndele noku va pa yo omwenyo waalushe. (Tala ouyelele wokukonakona wa pamba Joh 5:26.) MEhol 1:18, Jesus okwe li ifana ye mwene kutya oku ‘nomwenyo neeshapi defyo nodoshovafi.’ Onghee hano, Jesus oye eteelelo lovanamwenyo nolovafi. Jesus okwa udaneka oku ka yeulula eembila nokunyumuna ovafi, kutya nee ovovo tava ka pangela pamwe naye meulu ile ovovo tava ka kala mounyuni mupe oo tau ka pangelwa kepangelo lomeulu. — Joh 5:28, 29; 2Pet 3:13.

(Johannes 11:33-35) Ndele Jesus eshi e mu wete ta lili nOvajuda ava ve uya pamwe naye tava lili, okwa tukuluka momhepo yaye ndele ta kwatwa kolukaka, 34 ndele ta ti: “Omwe mu nangeka peni?” Vo ova tya kuye: “Omwene, ila u ka tale.” 35 Jesus okwa lila.

omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Joh 11:33-35

okulila: Ile “okukwena.” Oshitya shOshigreka “okulila” luhapu otashi ulike kokulila mokule. Jesus okwa li a longifa oshityalonga sha faafana pomhito imwe eshi a li ta xunganeke ehanauno laJerusalem. — Luk 19:41.

tukuluka . . . olukaka: Oitya ivali oyo ya longifwa melaka lopehovelo otai ulike kutya Jesus okwa li a nyika unene oluhodi pomhito oyo. Oshityalonga shOshigreka “tukuluka” (embrimaomai) osha hala okutya omaliudo omoule, ashike moshikundafanwa eshi otashi ulike kutya Jesus okwa li a kumwa nokwa tukuluka. Oshitya shOshigreka “okukwatwa kolukaka” (tarasso) otashi ulike koshisho. She likolelela komuhongwanhu umwe, moshikundafanwa eshi osha hala okutya “okupendula omaliudo; okukala u udite ouyahame ile okunyika oluhodi.” Oshityalonga sha faafana osha longifwa muJoh 13:21 tashi ulike kunghee Jesus a li a katuka eshi a diladila kombinga yaJudas, oo a li te ke mu kengelela. — Tala ouyelele wokukonakona wa pamba Joh 11:35.

momhepo yaye: Oshitya shOshigreka pneuma otashi dulika sha longifwa tashi ulike keenghono odo hadi ningifa omunhu a kale e udite nai komutima, noku mu ningifa a popye ile a ninge oshinima shonhumba. — Tala omafatululo oitya, “Spirit.”

okwa lila: Oshitya osho sha longifwa (dakryo) oshityalonga sha kufwa koshityadina shOshigreka “lila” osho sha longifwa momishangwa ngaashi Luk 7:38; Oil 20:19, 31; Heb 5:7; Eh 7:17; 21:4. Elitulemo apa ola yukifwa unene kokudja omahodi ponhele ashike yokulila. MOmishangwa dopaKriste dOshigreka, oshityalonga shOshigreka osho osha longifwa ashike apa, ndele inashi faafana naasho sha longifa muJoh 11:33 (tala ouyelele wokukonakona) tashi ulike kokulila kwaMaria nOvajuda. Jesus okwa li e shii kutya ota ka nyumuna Lasarus, ashike okwa li a uda nai eshi e wete ookaume kaye ovaholike va nyika oluhodi. Ohole yashili yokuhola ookaume kaye nosho yo olukeno, ola li le mu linyengifa a dje omahodi. Ehokololo eli ola yelifa filufilu nghee Jesus ha kala e uditile ovo va kanifa ovaholike vavo mefyo olo la etifwa po kuAdam.

(Johannes 11:43, 44) Ndele eshi e shi tya, okwa ingida mokule: “Lasarus, dja mo!” 44 Nakufya okwa dja mo, eemhadi nomaoko a mangwa nomalapi, noshipala shaye sha mangwa noshipushulifo shoshinhwi. Jesus okwe va lombwela: “Mu mangululeni, nye mu mu efe a ye.”

Konakona moule omamona opamhepo

(Johannes 11:49) Ndele umwe wavo, Kajafas, ou okwa li omupristeli omukulunhu omudo ou, okwa tya kuvo: “Eendunge deni odongaho,

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 11:49

omupristeli omukulunhu: Eshi oshiwana shaIsrael sha manguluka, omunhu okwa li ha kala omupristeri omukulunhu fiyo okefyo laye. (Num 35:25) Onghee hano, eshi Roma a kwata ko Israel, ovapangeli vaRoma ovo va li ve na oufemba wokunangeka po omupristeri omukulunhu noku mu kufa ko. (Tala omafatululo oitya, “High priest.”) Kajafas, okwa nangekwa po kOvaroma, nokwa kala omupristeri efimbo lile e dule aveshe ovo ve mu tetekela. Okwa nangekwa po mo 18 O.P. nokwa kala omupristeri fiyo hanga omo 36 O.P. Eshi taku ti Kajafas okwa kala omupristeri omukulunhu momudo oo, 33 O.P., otashi dulika Johannes a li a hala okutya Kajafas okwa kala omupristeri omukulunhu meityo eli kutya okwa kala omupristeri momudo u didilikwedi omo Jesus a fya. — Tala oshiwedelwako B12 tashi dulika a fila meumbo laKejafas.

(Johannes 12:42) Ndelenee vahapu vomovakulunhu ve mu itavela, ndelenee vo inave shi hepaulula omolwOvafarisai, vaha kondwe mo moshinagoga.

omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Joh 12:42

ovakulunhu ile tu tye ovapangeli: Oshitya shOshigreka “ovapangeli” otashi dulika tashi ulike koilyo yOmhangu yoPombada yOvaJuda. Outumbulilo oo owa longifwa muJoh 3:1 tau ulike kuNikodemus, oo a li oshilyo shomomhangu oyo. — Tala ouyelele wokukonakona wa pamba Joh 3:1.

okukondwa mo moshinagoga: Ile “okuhakala nekwatafano; okupatwa mo moshinagoga.” Oshityalupe shOshigreka aposynagogos osha longifwa ashike muJoh 12:42 nosho yo 16:2. Omunhu oo a kondwa mo, iha kwatafana vali noilyo yoshinagoga. Moukwaneumbo omo mu na omunhu a kondwa mo kOvajuda, owa li hau mono oixuna pauxupilo. Moinagoga omo mwa li hamu longelwa ovanhu ehongo lopetameko, mo omo mwa li hamu ningilwa eemhangu domoshitukulwa noda li di na eenghono dokukonda mo nokuhakwatafana vali nomunhu oo. — Tala ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 10:17.

Elesho lOmbiibeli

(Johannes 12:35-50) Ndele Jesus okwa tya kuvo: “Okafimbo kanini natango ouyelele u li mokati keni. Kaleni nokweenda mouyelele fimbo mu nouyelele, muha faukilwe komilaulu. Ou ta ende momilaulu, ke shii oku ta i. 36 Fimbo mu nouyelele, itaveleni ouyelele, opo mu ninge ovana vouyelele.” Edi Jesus okwe di tonga, ndele ta di po ndele te va hondama. 37 Ndele nande okwa li ta ningi oikumwifalonga ihapu i fike apa moipafi yavo, inave mu itavela, 38 eendjovo domuxunganeki Jesaja opo di wanifwe, edi a tongele: “Omwene, olyelye a itavela eudifo letu, nokwooko kOmwene okwa hololelwa lyelye?” 39 Onghee va nyengwa okwiitavela, osheshi Jesaja a tile vali: 40 “Omesho avo e a twikifa, nomitima davo e di kukutika, vaha mone ko nomesho avo, ndele vaha ude ko komutima, vo vehe lidilulule, Ame ndihe va velule.” 41 Jesaja okwa popya odo eshi a mona oshinge shaye, ndele te mu tongo. 42 Ndelenee vahapu vomovakulunhu ve mu itavela, ndelenee vo inave shi hepaulula omolwOvafarisai, vaha kondwe mo moshinagoga. 43 Osheshi vo ova li ve hole efimano lovanhu komesho yefimano laKalunga. 44 Ndele Jesus okwa tonga mokule ndele ta ti: “Ou ta itavele nge, haame ta itavele, ndelenee oyou a tuma nge. 45 Ou a mona nge, oye a mona ou a tuma nge. 46 Ndele Ame nde uya mounyuni ouyelele, opo keshe ou ta itavele nge, aha kale momilaulu. 47 Nongeenge pe na ou ta udu eendjovo dange, ye ite di diinine, haame handi mu tokola; osheshi ame inandi uya okutokola ounyuni, ndelenee okuxupifa ounyuni. 48 Ou ta dini nge ndele ita tambula eendjovo dange, oye oku na omutokoli waye: eendjovo edi nda popya, odo tadi mu tokola efiku laxuuninwa. 49 Osheshi inandi popya mwaame mwene, ndele Tate ou a tuma nge, Ye okwa pa nge oshipango eshi ndi noku shi popya naashi ndi noku shi tonga. 50 Ame ondi shi shii, oshipango shaye osho omwenyo waalushe. Onghee eshi handi shi tongo, ohandi shi tongo ngaashi Tate a lombwela nge.”

15-21 OKTOBA

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOHANNES 13-14

“Onde mu fiila oshihopaenenwa”

(Johannes 13:5) Ndele Ye okwa tila omeva moshiyaxa shokulikoshela, ndele okwa hovela okukosha eemhadi dovalongwa, ndele te di pushula noshifanduke eshi e limanga nasho.

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 13:5

okukosha eemhadi dovahongwa: Pefimbo lOvaisrael, ovanhu vahapu ova li hava djala eesandala. Eenghaku odo deesandala oda li hadi kala di na eengodi odo hadi mangelwa peemhando, neemhadi dovaendanandjila oda li hadi kala da kaka kondwi nokeenata domoitauwa. Onghee hano, osha li onghedindjikilile yokudula ko eenghaku ngeenge to i meumbo, naava vomeumbo ova li ve na oshinakuwanifwa shokukosha eemhadi domweenda. MOmbiibeli omu na omishangwa dihapu da popya kombinga yaasho. (Gen 18:4, 5; 24:32; 1Sam 25:41; Luk 7:37, 38, 44) Eshi Jesus a kosha eemhadi dovahongwa vaye, okwa li a shikula onghedindjikilile oyo nokwa li ta hongo ovahongwa vaye oshilihongomwa shokukala ovalininipiki nova kale hava yakulafana.

(Johannes 13:12-14) Ndele eshi a kosha eemhadi davo, okwa kufa oshikutu shaye shokombada, okwa kala vali omutumba poshililo, okwe va lombwela: “Omu udite ko tuu eshi nde mu ningila? 13 Nye otamu ifana nge Omuhongi nOmwene, ndele ohamu tongo sha yuka, osheshi Aame tuu ou. 14 Hano Aame Omwene nomuhongi weni fimbo nda kosha eemhadi deni, nanye yo mu nokukoshafana keemhadi;

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 13:12-14

mu na: Ile “omu na oshinakuwanifwa.” Oshityalonga shOshigreka osho sha longifwa apa, luhapu ohashi ulike koinima i na sha noimaliwa, nosha hala okutya “okukala u na oshikolo shaumwe.” (Mat 18:28, 30, 34; Luk 16:5, 7) She likolelela koshitukulwa eshi nosho yo ikwao, oshitya osho ohashi longifa meityo la mbwalangadja lokukala u na oshikolo ile okukala u na oshinakuwanifwa shoku shi yandja. — 1Joh 3:16; 4:11; 3Joh 8.

(Johannes 13:15) osheshi Ame nde mu pa oshihopaelelwa, nye mu ninge yo ngaashi Ame nde mu ningila.

w99 3/1 31 okat. 1

Omulumenhu Munenenene okwa li a longa oshilongo shi dinifa

Eshi Jesus a kosha eemhadi dovahongwa vaye, okwa li e va honga oshilihongomwa sha fimana shelininipiko. Onghee hano, Ovakriste kave na okudiladila kutya ova fimana nove na okukala hava yakulwa kuvakwao, noinava lalakanena eendodo opo va kale va fimana. Ponhele yaasho, nava shikule oshihopaenenwa shaJesus, oo “ine uya okuyakulwa, ndele okuyakula nokuyandja omwenyo waye u ninge oikulila yavahapu.” (Mateus 20:28) Ovashikuli vaJesus nava kale va hala okulongela ovapiya vakwao oshilonga osho shi dinifa.

Konakona moule omamona opamhepo

(Johannes 14:6) Jesus okwe mu nyamukula: “Aame ondjila noshili nomwenyo; kape na ou te uya kuTate, ngeenge hamwaame ta pitile.

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 14:6

Aame ondjila noshili nomwenyo: Jesus oku li ondjila molwaashi omailikano etu otaa dulu ashike okufika kuKalunga okupitila muye. Natango oku li “ondjila” molwaashi ovanhu ova hokiwa kuKalunga omolwaye. (Joh 16:23; Rom 5:8) Jesus oku li oshili molwaashi oha popi noha kala metwokumwe noshili. Natango okwa wanifilwa omaxunganeko e na sha nonghandangala oyo ta dana mokuwanifwa kwelalakano laKalunga. (Joh 1:14; Eh 19:10) Omaxunganeko “[okwa wanifwa] ‘heeno’ omolwaye.” (2Kor 1:20) Jesus oku li omwenyo molwaashi ekuliloyambo ole shi ninga tashi shiiva opo ovanhu va dule oku ka mona “omwenyo waalushe.” (1Tim 6:12, 19; Ef 1:7; 1Joh 1:7) Ota ka kala ‘omwenyo’ kovanhu omamiliyona ovo tava ka nyumunwa va kale nomwenyo fiyo alushe mOparadisa. — Joh 5:28, 29.

(Johannes 14:12) “Oshilishili handi mu lombwele: Ou ta itavele nge, naye yo ota longo oilonga ei Ame handi i longo, ndele ta ka longa oilonga inene i dule inya, osheshi ohandi i kuTate.

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 14:12

okulonga oilonga inene i dule inya: Jesus ina tya oikumwifilonga oyo tai ka longwa kovahongwa vaye otai ka kala i dule ei a longa. Ponhele yaasho, okwa li ta ti oilonga yavo yokuudifa nokuhonga otai ka kala i dulife ei a longa. Ovashikuli vaye otava ka udifila oitukulwa ihapu, okuhanga ovanhu vahapu nokuudifa oule wefimbo lile li dule oule wefimbo olo a longa. Eendjovo daJesus otadi ulike filufilu kutya okwa teelela ovashikuli vaye va twikile nokulonga oshilonga osho.

Elesho lOmbiibeli

(Johannes 13:1-17) Ndelenee oshivilo shaPaasa eshi sha fika, Jesus eshi kwa li e wete efimbo laye lokudja mounyuni ou nokuya kuXe ole uya, hano Oye ngaashi a kala e hole ava vaye va li mounyuni, okwa li e va hole fiyo exulilo. 2 Ndele pouvalelo Satana eshi a tula momutima waJudas Iskariot omona waSimon, e mu kengelele, 3 hano Jesus eshi a li e shi shii kutya, Xe okwe mu pa aishe momake aye, naye a dja muKalunga, ndele ta shuna kuKalunga, 4 okwa fikama po pouvalelo, ndele te lidula oshikutu shaye shokombada, okwa kufa oshifanduke, ndele te limange nasho moshiya. 5 Ndele Ye okwa tila omeva moshiyaxa shokulikoshela, ndele okwa hovela okukosha eemhadi dovalongwa, ndele te di pushula noshifanduke eshi e limanga nasho. 6 Oye okwe uya kuSimon Petrus, ou ta ti kuye: “Omwene, Ove oto kosho eemhadi dange?” 7 Jesus okwe mu nyamukula ta ti: “Eshi handi shi ningi, ku shi shii paife, opo to ke shi shiiva komesho.” 8 Petrus ta ti kuye: “Ku na efiku limwe u koshe eemhadi dange.” Jesus okwe mu nyamukula: “Ngeenge itandi ku kosho, ku na sha mwaame.” 9 Simon Petrus okwa tya kuye: “Omwene, haemhadi dange adike, nomake yo nomutwe.” 10 Jesus te mu lombwele: “Ou a koshwa, ina pumbwa shimwe, okukoshwa kweemhadi adike, ndele a yela nee, omunhu aushe. Onye mwa yela, ndele hanye amushe.” 11 Osheshi Ye okwa li e shii ou te ke mu kengelela, onghee okwa tya: “Hanye amushe mwa yela.” 12 Ndele eshi a kosha eemhadi davo, okwa kufa oshikutu shaye shokombada, okwa kala vali omutumba poshililo, okwe va lombwela: “Omu udite ko tuu eshi nde mu ningila? 13 Nye otamu ifana nge Omuhongi nOmwene, ndele ohamu tongo sha yuka, osheshi Aame tuu ou. 14 Hano Aame Omwene nomuhongi weni fimbo nda kosha eemhadi deni, nanye yo mu nokukoshafana keemhadi; 15 osheshi Ame nde mu pa oshihopaelelwa, nye mu ninge yo ngaashi Ame nde mu ningila. 16 Oshilishili ohandi mu lombwele: Omupiya ke dule omwene waye, nomutumwa ke dule omutumi waye. 17 Eshi ngeenge mu shi shii, onye ovanelao ngeenge tamu shi ningi.

22-28 OKTOBA

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOHANNES 15-17

“Kamu fi oshitukulwa shounyuni”

(Johannes 15:19) Ngeno onye vomounyuni, ngeno ounyuni u hole vakwao, ndelenee eshi muhe fi vomounyuni, Ame eshi nde mu hoolola mo mounyuni, onghee ounyuni tau mu tondo.

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 15:19

ounyuni: moshitukulwa eshi, oshitya shOshigreka kosmos otashi ulike kovanhu, ovo vehe fi ovayuki nove litukula ko kuKalunga, ndele itashi ulike koshiwana shaKalunga. Johannes oye ashike omushangi wEvangeli a tofa eendjovo daJesus eshi a popya kutya ovashikuli vaye kave fi oshitukulwa shounyuni ile kave fi vomounyuni. Outumbulilo wa faafana owa li wa longifa kuJesus lwoikando i dulife pwiivali eshi a li ta ilikana meilikano laye la xuuninwa pamwe novayapostoli vaye ovadiinini. — Joh 17:14, 16.

(Johannes 15:21) Ndelenee eshi ashishe tave shi mu ningile omolwedina lange, osheshi vo inava shiiva ou a tuma nge.

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 15:21

ningile omolwedina lange: MOmbiibeli, outumbulilo ‘edina’ ohau ulike komunhu e liningila edina, omufika waye nosho yo omaukwatya aye aeshe. (Tala ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 6:9.) Ashike shi na sha nedina laJesus, otashi ulike yo komufika waye wokukala neenghonopangelo nosho yo ondodo oyo a pewa kuXe. (Mat 28:18; Fil 2:9, 10; Heb 1:3, 4) Jesus okwa yelifa kutya omolwashike ovanhu vomounyuni ve tonde ovashikuli vaye: omolwaashi kave shii Ou e mu tuma. Ngeno ova li ve shii Kalunga, ngeno otashi va kwafele va ude ko nova shiive eityo ledina laJesus. (Oil 4:12) Osho osha kwatela mo ondodo yaJesus eshi a nangekwa po kuKalunga e li Omupangeli, Ohamba yeehamba, oko ovanhu ve na okulinyongamena opo va dule okumona omwenyo. — Joh 17:3; Eh 19:11-16; yelekanifa nEps 2:7-12.

(Johannes 16:33) Oinima ei onde i mu lombwela, mu kale mu nombili mwaame. Mounyuni omu li mo mu noudjuu, ndelenee kaleni nomwenyo muwa, Ame onda finda ounyuni.”

it-1 516

Ouladi

Ovakriste ova pumbwa ouladi opo vaha nwefwe mo koikala nokeenghatu dovanhu ovo ve li mounyuni ou, ovo ve tonde Kalunga. Ova pumbwa yo okukala ovadiinini kuye opo va dule okutaalela omashongo oo taa dilile mounyuni oo u va tonde. Jesus Kristus okwa lombwela ovashikuli vaye ta ti: “Mounyuni omu li mo mu noudjuu, ndelenee kaleni nomwenyo muwa, Ame onda finda ounyuni.” (Joh 16:33) Omona waKalunga ka li a nwefwa mo kounyuni, ashike okwe u finda mokukala e tonde osho shi li mo. Oshihopaenenwa shaJesus Kristus eshi a finda ounyuni nokukala ina nwefwa mo kuo, otashi tu kwafele tu hopaenene ouladi waye mokukala twa yooloka ko kounyuni notuha nwefwe mo kuo. — Joh 17:16.

Konakona moule omamona opamhepo

(Johannes 17:21-23) Opo aveshe va kale umwe, ngaashi Ove Tate, u li mwaame naame ndi li mwoove, ndele vo va kale mufye, ounyuni u itavele nokutya, Oove wa tuma nge. 22 Ndele efimano eli wa pa nge onde li va pa, opo va kale umwe ngaashi ofye umwe. 23 Ame muvo naave mwaame, vo va kale umweelela, ounyuni u kale u shi shii, Oove wa tuma nge, ndele Ove u va hole, ngaashi u hole nge.

omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Joh 17:21-23

umwe: Ile “va hangana.” Jesus okwa li ta ilikanene ovashikuli vaye va kale “umwe,” va longe ve na elalakano limwe, ngaashi ye naXe ve li “umwe,” mokukala hava longele kumwe nova hangana. (Joh 17:22) Mo 1Kor 3:6-9, Paulus okwa yelifa oukumwe oo u na okukala tau dana onghandangala mokati kOvakriste eshi tava longo pamwe nosho yo naKalunga. — Tala 1Kor 3:8 nosho yo omauyelele okukonakona a pamba Joh 10:30; 17:11.

va kale umweelela: Ile “va kale va hangana filufilu.” Movelishe ei, Jesus okwa kwatakanifa oukumwe nohole oyo a kala e holike nayo kuXe. Osho oshi li metwokumwe nOvakolossi 3:14 ovo tava ti: “Ohole, oyo oshimangifo sha wana shoku mu manga kumwe.” Oukumwe wa tya ngaho owa fimanenena. Osho inashi hala kutya omaukwatya ngaashi okudula kwetu, eenghedi nosho yo eliudo katu ana vali. Osho osha hala kutya ovashikuli vaJesus ova hangana moilonga, meitavelo nosho yo mehongo. — Rom 15:5, 6; 1Kor 1:10; Ef 4:3; Fil 1:27.

(Johannes 17:24) Tate, onda hala ava wa pa nge, va ka kale apa ndi li, va tale efimano lange eli wa pa nge, osheshi Ove wa kala u hole nge, ounyuni fimbo inau shitwa.

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 17:24

ounyuni fimbo inau shitwa: Oshitya shOshigreka “shitwa” oshi na ediladilo “okutunga” ngaashi tashi hangwa mOvaheberi 11:11, sha longifa pamwe noshitya “epata.” Outumbulilo oo wa longifwa “ounyuni fimbo inau shitwa,” otashi dulika tau ulike koludalo laAdam naEva. Jesus okwa kwatakanifa outumbulilo ‘eshito lounyuni’ naAbel, tashi dulika oye omunhu wotete a “shangelwa membo lomwenyo nghee ounyuni wa shitwa.” (Luk 11:50, 51; Eh 17:8) Eendjovo odo Jesus a ilikana meilikano olo a ilikana kuXe otadi ulike kutya Kalunga okwa kala e hole Omona waye ewifa omido da ka lupuka fimbo Adam naEva inava tunga epata.

Elesho lOmbiibeli

(Johannes 17:1-14) Jesus eshi a popya eendjovo edi okwa lyaamena keulu, ndele ta ti: “Tate, efimbo le uya, fimanekifa omumwoye, omumwoye e ku fimanekife yo; 2 ngaashi Ove we mu pa epangelo lombelela aishe, opo aveshe ava we mu pa, Ye e va pe omwenyo waalushe. 3 Nomwenyo waalushe oo tuu ou, vo ve ku shiive, Oove auke Kalunga kashili, naau we mu tuma, Jesus Kristus. 4 Ame onde ku fimanekifa kombada yedu mokuwanifa oshilonga eshi we shi pele nge, ndi shi longe. 5 Ndele paife Tate, fimanekife nge pwoove mwene nefimano olo, nda li ndi li kwete, eshi nda kala pwoove, ounyuni fimbo inau shitwa. 6 “Edina loye onde li hololela ovanhu ava we va pa nge mounyuni. Vo va li voye, ndele we va pa nge; vo va diinina eendjovo doye. 7 Paife ove shi shii shili kutya, ashishe eshi wa pa nge, osha dja mwoove. 8 Osheshi eendjovo we di pa nge, onde di va pa, ndele vo ove di tambula, ndele ve shi shii shili kutya, onda dja kwoove ndele va itavela, Oove wa tuma nge. 9 “Ovo ohandi va ilikanene, itandi ilikanene ounyuni ou, ndelenee ovava wa pa nge, osheshi vo ovoye 10 Nakeshe shange oshoye, naashi shoye oshange, ndele onda fimanekelwa muvo. 11 Ndele Ame nghi li vali mounyuni ou, ndelenee vo omo ve li mounyuni ou, naame handi uya kwoove. Tate omuyapuki, va diininina medina loye, eli wa pa nge, va kale umwe, ngaashi tu li naave. 12 Eshi nda li puvo, onde va diinina medina loye eli wa pa nge, ndele onde va amena; ndele kape na umwe wavo a kanifwa, ndelenee oye ou omona wekano aeke, opo omishangwa di wanifwe. 13 Ndele paife handi uya kwoove neendjovo edi ohandi di tongo mounyuni ou, vo va kale ve nehafo lange la yadelela muvo vene. 14 Ame onde va pa eendjovo doye, nounyuni otau va tondo, osheshi vo kave fi vomounyuni ou, ngaashi Ame ndihe fi womounyuni ou.

29 OKTOBA–4 NOVEMBA

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOHANNES 18-19

“Jesus okwa hepaulula oshili”

(Johannes 18:36) Jesus okwa nyamukula: “Ouhamba wange kau fi womounyuni ou; ouhamba wange ngeno womounyuni ou, ovapiya vange ngeno va lwa, ndiha yandjwe kOvajuda. Ndelenee paamha ouhamba wange kau fi waamu.”

(Johannes 18:37) Opo Pilatus okwa tya kuye: “Oove ohamba nokuli?” Jesus okwa nyamukula: “Heeno, ngaashi to ti, Aame ohamba. Onghee nda dalwa nde uya mounyuni ou, ndi hepaulule oshili. Keshe ou womoshili, ye ota udu ondaka yange.”

omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Joh 18:37

okuyandja oundombwedi: Oitya yOshigreka “okuyandja oundombwedi” (martyreo) nosho yo “oundombwedi” (martyria; martys) oi na eityo la mbwalangadja ngaashi tashi hangwa mOmishangwa dopaKriste dOshigreka. Omautumbulilo oo avali ohaa longifwa ngeenge to popi oshinima osho wa lombwelwa odikilila ile ouyelele wopaumwene, nokwa kwatela mo yo ediladilo “lokupopya nolokudimina.” Jesus ina popya ashike kutya osho a li ta popi oshili nokwa tomhwa, ndele onghalamwenyo yaye oya kala metwokumwe noshili yomaxunganeko nosho yo yomaudaneko aXe. (2Kor 1:20) Elalakano laKalunga li na sha nOuhamba nosho yo nokupangela kwaMessias ola li la xunganekwa kondadalunde. Jesus okwa li e uya kombada yedu, ta yandje omwenyo waye u li eyambo, ta wanifilwa omaxunganeko aeshe oo a popya kombinga yaye, mwa kwatelwa omididimbe ile oinima oyo ya li tai faneke, ngaashi tashi hangwa mehangano lOmhango. (Kol 2:16, 17; Heb 10:1) Ohatu dulu okutya Jesus okwa yandja ‘oundombwedi woshili’ okupitila meendjovo daye nomoilonga yaye.

oshili: Jesus ka li ashike ta popi oshili yongahenya, ndele okwa li ta popi kombinga yoshili i na sha nomalalakano aKalunga. Osho osha hala kutya Jesus, “omona waDavid,” oku li Omupristeri Omukulunhu noku li Omupangeli wOuhamba waKalunga. (Mat 1:1) Jesus okwa yelifa kutya elalakano laye lokuuya mounyuni, eshi a li kombada yedu nosho yo oukalele waye okupopya oshili kombinga yOuhamba oo. Ovaengeli ova kala hava udifa etumwalaka la faafana okudja nale nosho yo pefimbo opo Jesus a dalelwa muBetlehem shaJudea, moshilando omo mwa dalelwa David. — Luk 1:32, 33; 2:10-14.

(Johannes 18:38a) Pilatus ta ti kuye: “Oshili oshike?”

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 18:38a

Oshili oshike?: Pilatus otashi dulika ashike a li ta pula oshili, ashike ka li ta pula “oshili” oyo ya li tai popiwa kuJesus. (Joh 18:37) Eshi Jesus a pulwa epulo olo, okwa li e mu nyamukula ehe na omalimbililo. Ashike Pilatus otashi dulika eshi a pula epulo olo a li a limbililwa ile ina itavela eshi tashi popiwa, a pula ta ti, “Oshili? Oshili oshike? Kaku na oshinima sha tya ngaho!” Paushili wovene, Pilatus ka li a teelela a pewe enyamukulo, okwa li a dja mo, ndele ta i kOvajuda pondje.

Konakona moule omamona opamhepo

(Johannes 19:30) Ndele, Jesus eshi a tambula omeva aa malula, okwa tya: “Sha longwa sha pwa.” Ndele ta nyongameke omutwe waye, ndele ta yandje omwenyo waye.

w10 8/1 17 okat. 15

15 Eshi Jesus a li komuti womahepeko nokwa li pokufya, okwa ti: “Sha longwa sha pwa.” (Joh. 19:30) Jesus ka li tuu a dula okuwanifa po oinima inene kekwafo laKalunga pefimbo leedula nhatu netata okudja eshi a ninginifwa fiyo osheshi a fya! Konima eshi Jesus a fya, opa li pa ningwa ekakamo ledu linene, nomukulunhu wetangakwaita laRoma oo a li e kwetele komesho okudipawa kwaJesus okwa li e linyengifwa a tye: “Oshili ou okwa li Omona waKalunga.” (Mat. 27:54) Omukulunhu wetangakwaita oo otashi dulika a li a mona nghee Jesus ta shekwa molwaashi ta ti kutya ye Omona waKalunga. Nonande Jesus okwa li a mona oixuna neenghono, okwa li a kanyatela oudiinini waye nokwa ulika kutya Satana oku na oipupulu inyanyalifa. Satana okwa lundila ovanhu aveshe ovo tava yambidida ounamapangelo waJehova, a ti: “Omunhu keshe osho e shi na, te shi yandjele omwenyo waye.” (Job 2:4) Onghee hano, eshi Jesus a li a kanyatela oudiinini waye, okwa ulika kutya Adam naEva navo ova li tava dulu okukanyatela oudiinini wavo molwaashi eyeleko lavo kala li lidjuu. Ndele osho sha fimanenena oshosho kutya onghedi yaJesus yokukalamwenyo nosho yo efyo laye oya tumbalekifa ouyuki waJehova Omunamapangelo aeshe. (Lesha Omayeletumbulo 27:11.) Ndele mbela efyo laJesus ola wanifa po vali oshinima shimwe? Heeno, ola wanifa po oshinima shimwe vali!

(Johannes 19:31) Efiku olo ola li lokulilongekidila Eshabata lOvajuda, oimhu opo iha endjelele komuti womahepeko mefiku lEshabata, osheshi efiku lEshabata olo ola li linene, Ovajuda ova indila Pilatus, omipindi davo di nyanyaulwe, oimhu i kufwe ko.

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Joh 19:31

efiku lEshabata olo ola li linene: 15 Nisan, efiku olo la li hali shikula Opaasa, ola li alushe eshabata, she likolelela mefiku omo la wila koshivike. (Lev 23:5-7) Ngeenge efiku lEshabata le likalekelwa ola wile mefiku lEshabata lokoshivike (efiku etiheyali loshivike shOvajuda, ola li hali hovele konima eshi etango la ningina mEtitano fiyo omOlomakaya eshi etango la ningina), ola li hali ifanwa Eshabata “linene.” Eshabata olo ola li la shikula efiku omo Jesus a fya, olo la ningilwe Etitano. Momukokomoko wefimbo okudja 29 O. P. fiyo 35 O.P., efiku olo, 14 Nisan, ola ka wila ashike mEtitano mo 33 O.P. Oumbangi oo otau yambidida oushili oo kutya Jesus okwa fya 14 Nisan mo 33 O.P.

Elesho lOmbiibeli

(Johannes 18:1-14) Ndele Jesus eshi a tonga eendjovo edi, okwa pita mo pamwe novalongwa vaye, ndele ta tokola okamulonga Kidron, oko kwa li ku nepya lomiti, omo Ye okwa ya novalongwa vaye. 2 Ndele Judas, ou e mu kengelela, okwa shiiva yo onhele ei, osheshi Jesus okwa ongala ko luhapu novalongwa vaye. 3 Opo Judas okwa kufa ongudu yovakwaita novapiya va dja kovapristeli ovakulunhu nokOvafarisai, ndele te uya ko e neenyika neelamba noiti. 4 Ndele Jesus eshi a shiiva oinima aishe tai mu hange, okwa pita mo ndele ta ti kuvo: “Olyelye tamu mu kongo?” 5 Vo ve mu nyamukula: “Jesus Omunasareti.” Jesus okwa tya kuvo: “Aame ou.” NaJudas, ou e mu kengelela, okwa li ofika pamwe navo. 6 Hano Jesus eshi a tya kuvo: “Aame ou,” vo ova shuna shanimanima, ndele va wila poshi. 7 Opo Ye okwe va pula vali: “Olyelye tamu mu kongo?” Vo va tya: “OJesus Omunasareti.” 8 Jesus okwe va nyamukula: “Onde mu lombwela nale nokutya, Aame ou. Hano ngeenge Aame tamu kongo, efeni ava va ye.” 9 Opo pa wanifwe eendjovo edi a tongele: “Inandi kanifa nande umwe waava wa pa nge.” 10 Opo Simon Petrus, ou a li e na eongamukonda, okwe li pweya mo, ndele ta shashe omupiya womupristeli omukulunhu ndele te mu tete okutwi kwaye kwokolulyo. Nedina lomupiya ou ola li Malkus. 11 Opo Jesus okwa tya kuPetrus: “Shunifa eongamukonda loye moshilaleko. Eholo eli Tate a pa nge, inandi li nwa mbela?” 12 Ongudu yovakwaita nomuneyovi wavo novapiya vOvajuda va kwata Jesus, ndele tave mu mange. 13 Ndele tave mu twala tete kuHannas, osheshi oye a li xemweno yaKajafas, ou a li omupristeli omukulunhu momudo winya. 14 Ndelenee Kajafas oye tuu ou a lombwelele Ovajuda: osha wapala omunhu a fye omolwoshiwana.

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma