ETERNET djó kʉ ná Watchtower LIBRARY
Dzamu dhi Munara
ETERNET DJÓ KɄ NÁ LIBRARY
Baledha
  • BIBLIA
  • VICHAPO
  • NJUDHA
  • es25 paje 67-77
  • Bi 7

I sehema nǎ, tayari kʉ ná video ro nga

Dzodzo dhé, video ni telesharje ro ddikpa kosa banga.

  • Bi 7
  • Ddo ró le zø ná Andiko—2025
  • Rere lo djǒ
  • Ronji dyi, Bi 7 ddo 1
  • Gbonji dyi, Bi 7 ddo 2
  • Thonji dyi, Bi 7 ddo 3
  • Mbʉnji dyi, Bi 7 ddo 4
  • Zanji dyi, Bi 7 ddo 5
  • Yenga dyi, Bi 7 ddo 6
  • Wanzia dyi, Bi 7 ddo 7
  • Ronji dyi, Bi 7 ddo 8
  • Gbonji dyi, Bi 7 ddo 9
  • Thonji dyi, Bi 7 ddo 10
  • Mbʉnji dyi, Bi 7 ddo 11
  • Zanji dyi, Bi 7 ddo 12
  • Yenga dyi, Bi 7 ddo 13
  • Wanzia dyi, Bi 7 ddo 14
  • Ronji dyi, Bi 7 ddo 15
  • Petro d’rangʉeri ndi lai wazee dho ɨ, “Anib’o Mungu dzá chembø ronga.” (1 Pe. 5:1-4) Njati ni é muzee ró, ko churi nari kʉ ni jirie ni djoi ma, ni vei ma na ji ndirigoti ni jirie ni b’o kpa ronga b’o. Nì mai ri kʉ føro, nja saa na ni ka ni mbu ni bbo ró njí kʉ ri, nje njeni ri, ndirigoti nzá dho fø njí ka ndi njini ri. Nde, ni ká ka ni njiri ngbǎ? Ad’ra ni nanga d’o ná lo Yova dho. Petro ndingʉeri ɨ: “Njati rie njí ddikpa ke nji ri ró, ke li ndi thí Mungu bbʉ ná kpakpanga djo.” (1 Pe. 4:11) Ni djoi ma, ni vei ma na hwini tso ró ná kpakpalo ro nzá ka ndi sini krʉ i dz’ djó ri. Ro, anonga nari kʉ, “miya ronga b’o ná Bboke,” Yesu Kristo ka ndi kó kpa tsotso ni ka ni njieri ná nga djolu. Ke ka ndi njí føri njʉ ndirigoti ke si rinji wø dz’ djó maddi. Mungu rinzi wazee dhǒ jidha ndima djoi dho, kpa b’o kpa ronga ndirigoti kpa é “bblo kʉ ná loroji miya dho.” w23.09 29-30 §13-14
  • Gbonji dyi, Bi 7 ddo 16
  • Thonji dyi, Bi 7 ddo 17
  • Mbʉnji dyi, Bi 7 ddo 18
  • Zanji dyi, Bi 7 ddo 19
  • Yenga dyi, Bi 7 ddo 20
  • Wanzia dyi, Bi 7 ddo 21
  • Ronji dyi, Bi 7 ddo 22
  • Gbonji dyi, Bi 7 ddo 23
  • Thonji dyi, Bi 7 ddo 24
  • Mbʉnji dyi, Bi 7 ddo 25
  • Zanji dyi, Bi 7 ddo 26
  • Yenga dyi, Bi 7 ddo 27
  • Wanzia dyi, Bi 7 ddo 28
  • Ronji dyi, Bi 7 ddo 29
  • Gbonji dyi, Bi 7 ddo 30
  • Thonji dyi, Bi 7 ddo 31
Ddo ró le zø ná Andiko—2025
es25 paje 67-77

Bi 7

Ronji dyi, Bi 7 ddo 1

Ke dangʉe ngø lú bblolo ndi nji ro ndirigoti ndrŭ ndi gø ro.​—Mdo 10:38.

Yesu ngʉ adi po ná lo ma, ke ngʉ adi nji ná lo ma, ke ngʉ adi nji ná ddù ma na krʉ chulu ke ngʉ adi ndidzá Baba dhó ngaddidha ma, ke ndi mbu nari ma na dyø kaka nari bbai. (Yoh. 14:9) Ko ká ka ko ba ngbá somo Yesu ngʉ adi nji ná ddù nǎ ro? Ya kwanza, Yesu ma, ndidzá Baba ma na ji ko bbo. Yesu ngʉe dz’ djó ná saa na, ke dhongʉe ndi ji ndrŭ bbo nari ndidhó ddù dhi kpakpanga na ndi kongʉe nza nzani ná ndrŭ tsotso nari chulu. Ddikpa cha, nzɨ nyǒ nganja ná aro kʉ ná kpa nzingʉeri ke gø ndima. (Mt. 20:30-34) Anjari nari kʉ Yesu ronga “zølo chongʉe” nari dho, ke gøngʉe kpa gø. Kigiriki nǎ le ripo “zølo cho le ronga” ná føri na mana kʉ bbo pli kʉ ná zølo le mbu le ndí na nari. Ri kʉ fø di ná zølo i lingʉeri Yesu dhǒ jidha ndrŭ dho ri ndirigoti ri chongʉe ke ronga ke bbʉ nyo ù ngʉ hwi ná ndrŭ dho ndirigoti ke gø korøkorø dhi ke ró dhe ri. (Mt. 15:32; Mk. 1:41) Ko ka ko uri u nari kʉ, Yova “bbò zølo” dhi Mungu ma, ndidhi Dduna ma na ji ko bbo ndirigoti kpa thí adi njedha ba bbo ko nzani nari dho. (Lu. 1:78; 1 Pe. 5:7) Kpa kʉ ù na bbo ndima si ndrŭ thí adi nzá ná kpakpalo krʉ sisi! w23.04 3 §4-5

Gbonji dyi, Bi 7 ddo 2

Ni Yova ji ná ndrŭ, anindro chelo ndro. Ke adi chi tøni ndi dho ná ndrŭ dhó shinga ronga b’ob’o; ke adi kpadhó shinga gøgø che kʉ ná ndrŭ dhó ro.​—Zb. 97:10.

Akonji ko dho ka ná lo krʉ ndiro nzɨ ko di Shetani dhó i dz’ djó bbo chuni ná che kʉ ná ngaddidha rr inga ri zø ró. Ko ka ko liri ko di ngaddi bblo kʉ ná ritsi djo Biblia ko zø ndirigoti ri nǎ lonanga ko ne nari chulu. Føri kina, njudha dhi ngana ko ra nari ma, lo ko d’ra nari ma na adi ko tsotso kó ko b’o kodhó ngaddidha ronga. Ndirigoti Yova tsoni, ndi nzɨ ribba ko ba mbudha ro nzá tso ko ka ko ve ná ngatsi ri. (1 Ko. 10:12, 13) Ringani ko krʉ di sala nji anziro ko adi nji nanga djolu ndiro ko tøni chi Yova dho ngasini ná kpakpa tso o ná i saa nǎ d’e. Yova adi riji ko ‘po ko thí nǎ kʉ ná lo ndi dho’ sala chulu. (Zb. 62:8) Akodi saa ba krʉ ddo ró ndiro ko di sala nji ko thí nǎ ro krʉ d’e. Akodi Yova má ndirigoti ko di mbai po ke nji ko dho ná lo krʉ dho. Adi rinzi ke kó ni tsotso ni d’ralo nga nǎ do ro. Adi rinzi ke kó ni tsotso ndiro ni hwini ni bani na ná kpakpalo krʉ tso ró inga ni tøni ni ka ni bani na ná mbudha krʉ tso ró d’e. Nzɨ bbari ddikpa ritsi inga ddikpa le ma cho ni tso ro ddi krʉ ddo ró ni nganzi Yova tsó nari ró. w23.05 7 §17-18

Thonji dyi, Bi 7 ddo 3

Akoddinga ko djo ko kana . . . , akoli ko kpakpa ko kana.​—Ebr. 10:24, 25.

Njudha dhi ngana ká ko adi si addudho? Ya kwanza, ko adi si njudha dhi ngana Yova madha dho. (Zb. 26:12; 111:1) Føri kina ko adi si njudha dhi ngana nja ko li ko kpakpa ko kana, kpakpa tso o ná i saa djo d’e. (1 Te. 5:11) Fø lo ko adi nji ko kù ko ngbé njudha dhi ngana ndirigoti komatere ko bbʉ nari chulu. Nde, komatere ko ji ko bbʉ ná saa djo, ká ko ka ko bani ngbá kpakpalo na? Komatere ko bbʉ nari do ka ndi di ko njinji inga njaro ko jiri ngbà ko bbʉ komatere, ro njudha ongoza ná ke nzá dho ko ko kù ko ngbe ná saa na ri. Nde, fø lo kana ká addu ka ndi kó ko tsotso? Mutume Paulo ndingʉe Waebrania dho ná barua ka ndi kó ko tsotso ko ba fø logoti d’e. Ddinga le njuni nari dzá faida djo ndi ngʉ loti ro, ke pongʉeri ko di ko thí li “kpakpa ko ko li ko kana nari djo.” Njati ko di ngano nari kʉ, sese kʉ ná lo chulu ma ko kodhó udha dhǒ nari ka ndi li nja ndrŭ kpakpa ddi ró, komatere ko bbʉ nari do nzá ka ndi njí ko ri. Njati le di ko dhǒ nzá ma njudha dhi ngana bí ina ró, ko ka ko ba hwè dhé nja ndrŭ bbʉ komatere njudha dhi ngana nari dho.​—1 Pe. 3:8. w23.04 20 §1-3

Mbʉnji dyi, Bi 7 ddo 4

Anira Yerusalemu na, . . . ndirigoti anichi Yova dzá dza ki vi.​—Ezr. 1:3.

Pi pongʉeri b’lo nji cho 70 Babiloni nǎ no tsena ná Wayaudi dho, kpa kʉ huru ndima ngʉngʉ ndima bba Israeli na. (Ezr. 1:2-4) Ri kʉ Yova dhé ka ndi njie fø lo ri. Babiloni nǎ kpa nzɨ ngʉ adi ndima dhó no tsena kʉ ná ndrŭ ro klo ri. (Isa. 14:4, 17) Ro, Babiloni ngʉ si sadha ba ndirigoti wø pi pongʉeri Wayaudi ka ndima rae ra fø ngø nǎ ro. Føri dho, Wayaudi krʉ, pli siri, familia nǎ ndrŭ dho chutso ddá ná kpa ka ndima vʉe ndima ká rara inga nzɨ ma nari nanga. Fø lonangavʉdha nga ka ndi ée sʉsʉ ri. Bí kʉ ná ndrŭ ngʉe ngó ndirigoti ri ka ndi é ngʉe kpakpa fø ndrŭ dho ndima bbi da ngʉe ná fø chu lu. Ndirigoti bí ngʉe ná nja Wayaudi gøngʉeni Babiloni na ndirigoti kpa ro nzá d’engʉe di d’i ngø nǎ ri. Kpa ngʉ Israeli nja ndima bbui dhi ngø. Nja Wayaudi dhó mali ngʉe bbo Babiloni nǎ, føri dho ri ka ndi é ngʉe kpakpa kpa bbá ndima dhó bblo pli ngʉe ná dza ma, njí ma na ndirigoti ndima rá di nzá ndima chu ná ngø na. w23.05 14 §1-2

Zanji dyi, Bi 7 ddo 5

Anidi tayari.​—Mt. 24:44.

Mungu dzá lo ko li kpakpa ko é ngatsovedha ma, zølo ma, jidha ma na na. Luka 21:19 pori: “Nidhi ngatsovedha chulu ni si nidhi shinga gøgø.” Wakolosai 3:12 pori: “Anitho . . . zølo ni ro.” Ndirigoti 1 Watesalonike 4:9, 10 pori: “Ni dho Mungu ddingʉeri ni jini ji ni kana. . . . Ro, ko rija ni dho le-djoi, anira anzi fø ni rinji nari na ngbà ri ka ná ngatsi.” Fø lo krʉ le ndingʉe dho ná wanafunzi ngʉe ngatsovedha ma, zølo ma, jidha ma na na nì. Nì mai ri kʉ føro, kpa dho ringangʉeni kpa ra anzi fø sifa ndima dhǒ nari na. Ringani ko maddi njiri fø. Anja ngbaribbai ma anziro ngʉe ná Wakristo dhongʉe fø sifa krʉ nari ka ndi kó ni tsotso nari. Føri goti ni si nja nari kʉ ngbaribbai ma ni ka ni dyø fø kpa nari ndirigoti ni dhǒ ni kʉ tayari nì bbò mbudha dho nari. Føri dho bbò mbudha tso si ngani ná saa na, ni sie b’lo ni chu ngbaribbai ma ni ka ni ve ngatso nari ro ndirigoti ni si ra anzi ngatsovedha na. w23.07 3 §4, 8

Yenga dyi, Bi 7 ddo 6

Bbò chu sie føga, . . . tsetse ná chu.​—Isa. 35:8.

Njati ko é ché na le d’ri ná Wakristo ma inga “nja chembø” ma ró, ringani ko di “tsetse ná chu” nǎ dhé. Ri ka ndi kó ko tsotso ko má Yova njʉ ndirigoti gosi ná saa djo kedhó Pidhinga si bblo lo nji dz’ djo ná saa na. (Yoh. 10:16) Cho 1919 djó ro Y.G.G., mamilioni kʉ ná kpetsi kpa ma, ɨsɨ ndrŭ ma, nzø ma na tuni Bbò Babiloni inga kali dhi dini krʉ nǎ ro ndirigoti kpa nga loroji dhi chu lu ndima bbi nari tso. Wayaudi ngʉ tuni Babiloni nǎ ro ná saa na, Yova njangʉeri ri kʉ bblo le tu chu nǎ ngʉe ná kpakpalo tu. (Isa. 57:14) Ko ká ka ko po ngbá lo njʉ kʉ ná “tsetse ná chu” djo? Cho bí 1919 njí, Yova ngangʉe njínjidha tso nì ndi do nji ná kpetsi kpa na nja kpa kó nja ndrŭ tsotso ndima tuni Bbò Babiloni nǎ ro d’e. (Anja Isaya 40:3.) Kpa njingʉe bbo thonga ná njí ndiri si rili gosi ná saa na nì thí kʉ bblo ná ndrŭ bbá kali dhi dini bbá ndirigoti kpa gba ndima tso Yova má ná ndrŭ na d’e. w23.05 15-16 §8-9

Wanzia dyi, Bi 7 ddo 7

Anjinjí Yova dho hwè na. Asi ke dhi ngana bbo hwè na.​—Zb. 100:2.

Yova jiri ko njinjí ndi dho hwè na ndirigoti ji ko nanga jini ro. (2 Ko. 9:7) Ri ká ngani ko si kiroho nǎ muradi djo ngodhé rie nga ma ko kʉ ri njidha dhi ù na ri ró? Akonja mutume Paulo dhó loroji. Ke pongʉeri: “Ma adi ma ndí njinji ndirigoti ma adi chutso ddá ri dho nokpa bbai.” (1 Ko. 9:25-27, maelezo ya chini) Paulo ngʉ adi ndi ndí cho kpakpanga na Yova ji ná lo njidha dho rie nga ma ndi kʉ fø lo njidha dhi ù na ri ró. Yova nanga ká ngʉ adi jini ji Paulo nji ndi dho ná njí dho? Jio! Ndirigoti Yova bbʉngʉe ke kobe bbʉ ke ngʉ adi nji ná kpakpanga dho. (2 Ti. 4:7, 8) Føri bbai, Yova nanga adi jini ji njati ko di kpakpanga nji ko si kodhó muradi djo rie nga ma ko kʉ ri dhi ù na ri ró. Ke adi hwè ba dhonalo kʉ nzɨ mai ko adi fø njínji krʉ ddo ró ko ji ri ji nari dho ro, ke churi chu ko fø njínji ko ji ndi nari dho. Paulo ronga Yova lengʉe nari bbai, ke si kodhó kpakpanga ronga ma le ddi. (Zb. 126:5) Ndirigoti ko di Yova dhó ledha nja ná saa na, ko ka ko é ù na bbo ko si kodhó muradi djo d’e. w23.05 29 §9-10

Ronji dyi, Bi 7 ddo 8

Yova dzá ddo si si.​—1 Te. 5:2.

Paulo ddingʉe nzɨ si gø Yova dzá ddo dyi nǎ ná ndrŭ ddoddo ná ndrŭ na. Kpa nzɨ adi ndima kuso lu njini ná lo inga ngbaribbai ma saa bbí nari utso ro d’i ri. Føri dho, kpa nzá ka ndima chu bbo na mana kʉ ná lo njini ná saa inga ndima gba ndima tso ri na ri. Njʉ bí kʉ ná ndrŭ kʉ ddoddo ná ndrŭ bbai. (Ro. 11:8) Kpa nzɨ adi ko di “ngasini ná saa nǎ” ndirigoti bbò mbudha sisi karrnga goti nari dhǒ ná lo ro u ri. (2 Pe. 3:3, 4) Ro, krʉ ddo ró ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko di krr. (1 Te. 5:6) Føri dho ringani ko é ko ko jotso ko ro ndirigoti nzɨ do ko nji ro. Ká addudho? Ndiro nzɨ ko tsu ko politiki nǎ lo na inga dz’ djó nja lo na ró. Godhé, ringani nzɨ rid’o ko nanga fø di ná lo banga ró ko si nji ná lo dho. Mungu dhó roho takatifu ka ndi kó ko tsotso ko é bblo kʉ ná ngaddidha na ndiro ko vʉ lonanga bblo d’e.​—Lu. 12:11, 12. w23.06 10 §6-7

Gbonji dyi, Bi 7 ddo 9

Krʉ ritsi na ka ná Bboke Yova, ano ma nga kirikiri, ndirigoti abbʉ kpakpanga ma dho​—Amu. 16:28.

Samsoni ró dho ni rr ná saa na ká ngbá lo adi si ni djǒ na? Njaro ni adi ngaddi fø ke ngʉe kpakpanga na bbo nari djo. Føri kʉ bbʉbbʉ. Ro, Samsoni vʉngʉe lonanga che nari bbʉngʉe che kʉ ná matokeo ke dho. Nì mai ri kʉ føro, Yova lingʉe ndi thí Samsoni njingʉe nja ndi njinjí ndi dho d’e ná lo djo. Ndirigoti Mungu lingʉeri Samsoni tøngʉeni chi ná loroji ndini Biblia na. Yova njingʉe njí Samsoni na ké dho le nanga ka ndi keni nari bbai nja ke kó ndidzá ndrŭ Israeli tsotso d’e. B’lo Samsoni dhe nari goti cho da mamia ro, Yova ddangʉe chutso Paulo dho ndiro ke ndi Samsoni ró dho bbo dhó udha ngʉe ná kpetsi kpa dhó liste djo d’e. (Ebr. 11:32-34) Samsoni dhó loroji ka ndi li ko kpakpa. Ke ngʉ adi ndi thí li Yova djo kpakpalo kana ma ndi ngʉe ná saa djo maddi. Ko ka ko chu lo Samsoni dhó lo nǎ ro ko ka ko ba ná somo djo ndirigoti ngbaribbai ma kedhó loroji ka ndi li ko kpakpa nari djo. w23.09 2 §1-2

Thonji dyi, Bi 7 ddo 10

Anid’ra nidhó lo u ná lo Mungu dho.​—Flp. 4:6.

Ko ka ko li kodhó ngatsovedha kpakpa bí ina ko nganzi Yova tso ndirigoti ko bani ná na kpakpalo krʉ ko d’ra ke dho nari chulu. (1 Te. 5:17) Njaro nzɨ ni hwini bbo pli kʉ ná kpakpalo tso ró njʉ ri. Nì mai ri kʉ føro, ni ká adi Yova dhó chutsoddadha ne nì, ni nanga kani ka inga ni djǒ nga ngbʉni ngbʉ inga ni djolu lo sisi ná saa djo? Njati ni di nganzi kodhi Mungu tso bí ina njʉ ni bani na ná rere kʉ ná kpakpalo dho ró, ni nanga ro nzɨ si rɨni gosi ná saa na ni si bani na ná bbo pli kʉ ná kpakpalo dho ni nganzi nari dho ri. Ni si riu nari kʉ, ke chu ngbá saa na ma, ndirigoti ngbaribbai ma ndi si ni tsotso ko nari chu. (Zb. 27:1, 3) Ri sie sʉsʉ ko ve gosi ná saa djo ko si bani na ná bbò mbudha tso njati rie nì ko adi njʉ kʉ ná kpakpalo tso ve ri ró. (Ro. 5:3) Fø ká ko ripo addudho? Bí kʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na pori nari kʉ, krʉ tso ndima ve njʉ ná kpakpalo adi ndima tsotso kó ndima si gosi ná kpakpalo tso ve. Yova dhó nga tsotsokodha chulu kpa ve kpakpalo tso nari liri kpa uri nari kʉ Yova jiri ji ndi kó kpa tsotso. Ndirigoti udha na kpa kʉ nari ka ndi kó kpa tsotso kpa ve luti ndima si ba ná kpakpalo tso.​—Yak. 1:2-4. w23.07 3 §7-8

Mbʉnji dyi, Bi 7 ddo 11

Ma si . . . zølo dho ni dho.​—Mwa. 19:21.

Yova dhó nyenyenga ma, zølo ma na adi ke ronga cho ke é kiasi na. Loroji na, Yova dhó nyenyenga njangʉeni pʉlʉpʉlʉ ke vʉngʉeri ndi sa Sodoma nǎ che ngʉe ná ndrŭ ná saa djo. Kedhó malaiká chulu, ke jangʉeri chølo ngʉ nji ná ke Loti dho, ke nyinga ngøtsɨ djó eneo na. Fø lu ndi ra nari do ngʉ Loti njinji. Føri dho, ke nzingʉeri ndima ra ndibbá familia ma na b’lo le vʉngʉe sadha dho ná ddikpa re vile, Soari na. Yova ka ndi nzieri Loti rrnga ndi pongʉe ná fø lo dho dhé. Ro, Yova ungʉe Loti tso u ndi nyinga fø lu ndirigoti ke nzá sangʉe fø vile ri. (Mwa. 19:18-22) Luti cho kpari bi goti Yova dhongʉe zølo Ninawi nǎ ndrŭ dho. Ke chóngʉe nabi Yona nja ndi d’ra fø bba ma, ri nǎ chelo nji ná ndrŭ ma na si sadha ba nari d’e. Ro, Ninawi nǎ ndrŭ lengʉeni ná saa na, Yova bengʉe zø kpa djo ndirigoti ke nzá sangʉe fø bba ri.​—Yon. 3:1, 10; 4:10, 11. w23.07 21 §5

Zanji dyi, Bi 7 ddo 12

Kpa hwingʉe [Yehoashi] . . . , ro kpa nzá d’øngʉe ke pikpa le ngʉ d’ø ná ngana ri.​—2 Ny. 24:25.

Ko ká ka ko ba ngbá somo Yehoashi dhó loroji nǎ ro? Ke ngʉe ddiddi nzá tɨtɨ tsu da dz’ nǎ ná tsú bbai ndirigoti nja tsú ró le dyʉ ndi ro. Ke tsotso ngʉ kó ná ke Yehoyada dhengʉe ná saa djo, ke ngangʉe tsatsa udha ró ná kpa dhó lo rrdha tso. Ndirigoti ke bbangʉe Yova dho ndi tøni chi nari tso bba. Fø loroji ngaddi ko dho nari kʉ ri nzá ngani ko di Mungu do nji kodhó familia inga kutaniko nǎ nja ndrŭ bblo kʉ ná loroji dhǒ ko dho nari dho dhé ri. Nja ko é kpakpa kiroho nǎ d’e, ringani ko é jidha ma, heshima ma na na bbo Mungu dho krʉ saa ró ko ngazø nari ma, bbo ko longa ne nari ma, sala ko nji nari ma na chulu. (Yer. 17:7, 8; Kol. 2:6, 7) Yova nzǐ ko tsó ná lo ro nga kʉ bí ri. Ke nzǐ ná lo bani Muhubiri 12:13 nǎ, ɨ ndi pori ro: “Anji bbʉbbʉ Mungu do ndirigoti ab’o kedzá yadha ronga, dhonalo føri i kʉ ndrŭ dho ringani ndima njí ná lo krʉ.” Njati ko di Mungu do nji ngbà ró, ko si sisi gosi ná saa djo ko si bani na ná mbudha djolu ndirigoti ko si tøni kpakpa Obadia ma, Yehoyada ma na bbai. Yova na kʉ ko kana ná kau si sa ná lo ro nga sie ddikpa maddi ri. w23.06 19 §17-19

Yenga dyi, Bi 7 ddo 13

Anja! Ma krʉ kʉ ná ritsi nji wø. ​—Ufu. 21:5.

Verse ya 5 tso ngani ɨ: “Pi dhi kiti djó di ná ke pongʉeri.” (Ufu. 21:5a) Fø di ná lo bani gbo ina Ufunuo dzá buku nǎ Yova loti maono nǎ ná saa na. Føri nga kʉ ddikpa malaika inga Yesu po ná lo ri, ro ri kʉ Yova ndi ndiro po ná lo! Fø lo ridho ko ka ko u luti ke po ná lo u. Ká addudho? Dhonalo Yova “nzá ka ndi sha kali ro ri.” (Tit. 1:2) Føri dho, Ufunuo 21:5, 6 nǎ ko zø ná lo si njini nji bbʉbbʉ nganga. Føri goti Yova pori, “Anja!” Kigiriki nǎ le ripo “anja!,” ná fø lo na le njinjí bí ina Ufunuo dzá buku nǎ. Ddikpa buku pori, fø lo na le adi njinjí “ndiro le drr ngazø ná kedhó nganjadha fø lo goti si ná lo djo d’e.” Fø lo goti ká ke pongʉeri ngbǎ? Ke pongʉeri ɨ: “Ma krʉ kʉ ná ritsi nji wø.” Yova si fø lo nji gosi ná saa djo. Ro, ke si ndi tsoni djo gosi ná ddo dho ná fø lo nji lazima nari dho, ke ripo b’lo ndi nji nari bbai.​—Isa. 46:10. w23.11 3-4 §7-8

Wanzia dyi, Bi 7 ddo 14

Ke vʉngʉe arugu ndirigoti ke dzzngʉe bbo pli.​—Mt. 26:75.

Mutume Petro hwiningʉe ndidhó uzaifu tso ró. Akonja sese kʉ ná loroji ro di. Yesu tungʉe ngbaribbai ma ndi si nzani ndirigoti ndi si dhe nari nanga ná saa na, Petro pongʉeri føri ro nzá ka ndi njini ri. (Mk. 8:31-33) Petro ma, nja mitume ma na ngʉ adi gʉni bí ina ndima kana bboke ká sie ie ma nari djó. (Mk. 9:33, 34) Yesu dhe nari njí kuna, Petro krrngʉe ddikpa ke bɨ thø na ndi ngʉe ro. (Yoh. 18:10) Fø kuna dhé, Petro na do tangʉe nari dho ke pongʉeri gbo ina ndi nzá chu ndidzá kau Yesu nyi ro ri. (Mk. 14:66-72) Føri lingʉeri Petro dzz che sani. Yesu nzá d’ingʉe ji ro ndi una bʉ thí bʉngʉe ná fø ke ró ro ri. Yesu ga nari goti ma ke dhongʉe jidha ki ngbà dhé Petro dho. Yesu nzingʉeri Petro tso ke é nyenyenga na ndiro ke b’o ndidzá chembø ronga d’e. (Yoh. 21:15-17) Petro ngʉe tayari ndi njí Yesu pongʉe ndi njí ná lo. Ke ngʉe nì pentekoste ddo dyi Yerusalemu nǎ ndirigoti ya kwanza le d’ringʉe roho takatifu na ná ndrŭ kana. w23.09 22 §6-7

Ronji dyi, Bi 7 ddo 15

Ab’o madzá rere chembø ronga. ​—Yoh. 21:16.

Petro d’rangʉeri ndi lai wazee dho ɨ, “Anib’o Mungu dzá chembø ronga.” (1 Pe. 5:1-4) Njati ni é muzee ró, ko churi nari kʉ ni jirie ni djoi ma, ni vei ma na ji ndirigoti ni jirie ni b’o kpa ronga b’o. Nì mai ri kʉ føro, nja saa na ni ka ni mbu ni bbo ró njí kʉ ri, nje njeni ri, ndirigoti nzá dho fø njí ka ndi njini ri. Nde, ni ká ka ni njiri ngbǎ? Ad’ra ni nanga d’o ná lo Yova dho. Petro ndingʉeri ɨ: “Njati rie njí ddikpa ke nji ri ró, ke li ndi thí Mungu bbʉ ná kpakpanga djo.” (1 Pe. 4:11) Ni djoi ma, ni vei ma na hwini tso ró ná kpakpalo ro nzá ka ndi sini krʉ i dz’ djó ri. Ro, anonga nari kʉ, “miya ronga b’o ná Bboke,” Yesu Kristo ka ndi kó kpa tsotso ni ka ni njieri ná nga djolu. Ke ka ndi njí føri njʉ ndirigoti ke si rinji wø dz’ djó maddi. Mungu rinzi wazee dhǒ jidha ndima djoi dho, kpa b’o kpa ronga ndirigoti kpa é “bblo kʉ ná loroji miya dho.” w23.09 29-30 §13-14

Gbonji dyi, Bi 7 ddo 16

Yova churi nari kʉ nyodyu dhi kpa dhó ngaddidha e pá.​—1 Ko. 3:20.

Ri nzá ngani ko di shani ndrŭ dhó ngaddidha na ri. Njati kodhó ngaddidha é ndrŭ dhó ngaddidha bbai ró, ko ka ko nga Yova ma, kedhó sheria ma na ko be pá nari tso. (1 Ko. 3:19) Bí ina “i dz’ dzá nyodyu” adi rili nzɨ ndrŭ rrnga Mungu dho. Pergamu ma, Tiatira ma na nǎ nja ndrŭ bbangʉeri ndima dhó nganjadha é sanamu djo ndirigoti nzá tsetse ná nyi djo fø bbagʉ ndrŭ dhó nganjadha ngʉe nari bbai. Yesu bbʉngʉe kpakpa kʉ ná shauri fø kutaniko nǎ ngʉe ná ndrŭ dho kpa ungʉe nzá tsetse ná nyi tso nari dho. (Ufu. 2:14, 20) Njʉ maddi ko ronga tso d’e ná ndrŭ ka ndima liri ko u che kʉ ná ngaddidha tso. Kodhó familia nǎ ndrŭ ma, ko ronga tso d’e ná ndrŭ ma na ka ndima liri ko uri kodhó lo ronga dyu kpakpa ndirigoti nzɨ ko rrnga Yova dhó yadha dho. Loroji na, nja ndrŭ ka ndima pori tsetse ná nyi na le kʉ ná føri na mana ro nga kʉ ri ndirigoti Biblia nǎ yadha kʉ b’lo ndi cho da ro. Nja saa na ko ka ko ddiri nari kʉ, Yova bbʉ ko dho ná chutsoddadha nga kʉ wazi ri. Njaro ko ka ko shani ko “dádá ndi ndini ná lo djolu.”​—1 Ko. 4:6. w23.07 16 §10-11

Thonji dyi, Bi 7 ddo 17

Bbʉbbʉ kau adi ndidhó jidha dhǒ krʉ saa ró ndirigoti ri kʉ kpakpalo dhi saa dho gøni ná le-djo.​—Mez. 17:17.

Maria Yesu dzá mama dhó lo ungʉe kpakpanga nja ndi njí Yova ji ná lo d’e. Addinga ngbaribbai ma nzá ro d’engʉe køni ná fø le Maria ka ndi mbue ndi nari djo malaika Gabrieli pongʉeri le si lɨnga ba ná saa na. Le nzá d’engʉe nzø ro ngu ri, ro le dho ringʉngani ndi ngu Masiya si kʉ ngʉ ná ngba. Ndirigoti Maria ro nzá d’engʉe ddo kpetsi ke na ri, nde le ká ka ndi tue ndidhó lo nanga ngbaribbai ndidhó fiase Yosefu dho? (Lu. 1:26-33) Maria ká bangʉe kpakpanga ngbaribbai ndiro ndi njí pekee ndirigoti li tso o ná fø njí d’e? Le nengʉe ndi tsotsokodha nja ndrŭ dhó ro. Loroji na, le dhungʉe ngbaribbai ma ndi ka ndi njí fø njí nari Gabrieli tso. (Lu. 1:34) Føri goti tse, le njingʉe safari Yuda nǎ “glʉ ngʉe nǎ ná ngø” lu ndiro ndi rá ndima dhó familia nǎ le Elizabeti ronga be d’e. Føri ngʉe bblo pli kʉ ná safari. Elizabeti mangʉe Maria ma ndirigoti Yova dhó roho chulu le d’rangʉe kpakpa ka ndi li le ná unabi Maria dzá nzá d’engʉe gøni go ná ngba djo. (Lu. 1:39-45) Maria pongʉeri Yova “njinjí kpakpanga na ndi thó na.” (Lu. 1:46-51) Gabrieli ma, Elizabeti ma na chulu Yova lingʉe Maria kpakpa. w23.10 14-15 §10-12

Mbʉnji dyi, Bi 7 ddo 18

Ke nji ko ko é Pidhinga, bbakuhani ndidzá Mungu ndirigoti ndidzá Baba dho.​—Ufu. 1:6.

Yesu una sese dhó hesabu kʉ ná kpa le d’ringʉe roho takatifu chulu ché na ndirigoti kpa kana kʉ pekee kʉ ná kau Yova na. Fø 144 000 kʉ ná kpa sie bbakuhani Yesu ma na ra nǎ. (Ufu. 14:1) Tabenakulo nǎ Takatifu kʉ ná nga dhǒ nari kʉ, kpa le vʉ ndima é Mungu dzá kiroho nǎ nzø go ndima kʉ i dz’ djó ro nari. (Ro. 8:15-17) Tabenakulo nǎ bbo pli kʉ Takatifu ná nga dhǒ nari kʉ ra nǎ nga, Yova adi di ná nga. Takatifu kʉ ná nga ma kana nga ndo bbo pli kʉ takatifu ná nga na ná “rido” dhǒ nari kʉ dz’ djó Yesu ngʉe ro ke ngʉe na ná le ndí, fø le ndí na nzá ke ro ka ndi tsue ra na, ndi é Bbò Kuhani kiroho nǎ hekalu nǎ ri. Yesu bbʉngʉe ndi ndí bbʉdha ndrŭ djotsina ná føri na ke klongʉe ra nǎ shinga badha dhi chutso ché na le d’ri ná Wakristo krʉ dho. Kpa dho maddi ringani ndima bbá ndima ndí nganga bbá ndiro ndima ba ndima kobe ra na d’e.​—Ebr. 10:19, 20; 1 Ko. 15:50. w23.10 28 §13

Zanji dyi, Bi 7 ddo 19

Ma dho nga saa ro sie ndiro ma tilo Gideoni djo d’e ri.​—Ebr. 11:32.

Efraimu nǎ kpa ngʉ loti d’idhé Gideoni djo ná saa na, ke ngʉngʉe kpa dhó logoti nyenyenga na. (Amu. 8:1-3) Ke nzá ngʉngʉe kpadhó lo goti ro thø na ri. Ke dhongʉeri ndi kʉ nyenyenga na kpadhó lo ndi rr ná saa na ndirigoti ke singʉe fø lo ndima kana ro heshima na. Nyodyu na kʉ ná wazee ka ndima dyø Gideoni tayari ndima kʉ ngarrdha dho ndirigoti nyenyenga na ndima logoti ngʉ nari chulu, ndrŭ di chelo ma ti ndima djo ró (Yak. 3:13) Føri na kpa ka ndima liri kutaniko é ngoi na Gideoni dho ndrŭ ngʉ madha bbʉ ke singʉe Wamidiani djolu nari dho ná saa na, ke lingʉeri fø madha rá Yova dho. (Amu. 8:22, 23) Daraka na kʉ ná kpa ká ka ndima dyø Gideoni dhó loroji ngbaribbai? Ringani kpa bbʉ madha Yova dho ndima nji ná lo dho. (1 Ko. 4:6, 7) Loroji na, njati ddikpa muzee ndrŭ di má ke longaddi bblo nari djotsina ró, ke ka ndi drr ndrŭ dhó nganjadha Mungu dzá lo djo inga tengenezo chulu ko ba ná formasio djo. Nja saa na wazee ka ndima ddinga ndima nji ná lo ká ndrŭ dhó nganjadha drr ndima djo nari djo. w23.06 4 §7-8.

Yenga dyi, Bi 7 ddo 20

Madzá ngaddidha nga kʉ nidhó ngaddidha ri.​—Isa. 55:8.

Njati ko nzi kodhó sala nǎ ná logoti di ngʉ nzá ró, ko ka ko dhuri ko tsó, ‘Ma ká nganzi bblo kʉ ná lo djo i nì?’ Bí ina, ko adi riddi ko chu bblo kʉ ko dho ná lo ngbà. Ro, njaro ko nzǐ nari nga ka ndi é faida kʉ ko dho ná lo ri. Ko di nganzi ddikpa kpakpalo djo ró, njaro fø lo tsotso ka ndi koni bblo pli kʉ ná chu nǎ kodhó sala nǎ ko nzie ná chu djolu. Ndirigoti nja saa na, ko nzi ná lo nzá ka ndi gbani Yova ji ná lo na ri. (1 Yo. 5:14) Loroji na, akonja nganzi ndima dhi ngba rá anzi bbʉbbʉlo kana d’e ná gø dhi ndrŭ dhó loroji. Føri njani ngbà thonga ná sala bbai. Ro, Yova nzɨ adi ko kana ddikpa le ro ma cho ddi ndi njinjí ndi dho d’e ri. Ke jiri ko krʉ, kodhi nzø ma na, ko vʉri ko koro ko bbʉ madha ndi dho. (Kum. 10:12, 13; 30:19, 20) Føri rɨngana, gø dhi ndrŭ ka ndima nziri Yova kó ndima tsotso ndiro ndima cho ndima dhi ngba thí ronga ngba ji Yova ndirigoti ngba ngʉ kedzá kau d’e.​—Mez. 22:6; Efe. 6:4. w23.11 21 §5; 23 §12

Wanzia dyi, Bi 7 ddo 21

Anira anzi ni iso ni pɨ ni kana nari na.​—1 Te. 4:18.

Nja ndrŭ iso le pɨ nari ká kʉ jidha le adi dhǒ lu ná bbo na mana kʉ ná chu addudho? Biblia nǎ lo ró dyʉ ndi ná ddikpa buku tu rinanga nari bbai, Paulo njinjí “le isopɨdha” na ná fø lo na mana kʉ “ddikpa ke laidjo le tøni ndiro le li ke kpakpa bbò mbudha kana ke kʉ ná saa djo nari.” Føri dho, ko di ko lai Mukristo kpakpalo nǎ kʉ ná ke isopɨ ná saa na, ko adi ke tsotso kó ndiro ke rá anzi chi ndi tøni ro ndi njínji Mungu dho nari na d’e. Ndirigoti ko di kodhi djona inga kodhi vena isopɨ ná saa na ko adi ridho ke dho nari kʉ ko ji ke ji. (2 Ko. 7:6, 7, 13) Zølo le dhǒ nari ma, ndrŭ iso le pɨ nari ma na ronga nju bbo pli. Ká ngbá chu nǎ? Ddikpa le é zølo na nza nzani ná le dho ró, le adi riji ndi pɨ fø le iso pɨ ndirigoti ndi kó le tsotso ko. Føri dho ko ndrŭ dhi ri zø di nji ró, føri adi ko cho ko pɨ kpa iso. Anja ngbaribbai ma Paulo d’ra Yova ndrŭ dhi ri zø nji nari adi ke cho ke pɨ ndrŭ iso nari. Paulo d’rari Yova kʉ “bbo pli kʉ zølo na ná baba ndirigoti krʉ kʉ ná le isopɨdha adi si dhó ro ná Mungu.”​—2 Ko. 1:3. w23.11 9-10 §8-10

Ronji dyi, Bi 7 ddo 22

Akonji hwè bbò mbudha kana. ​—Ro. 5:3.

Bbʉbbʉlo kana Kristo dyø ná ndrŭ krʉ ka ndima b’ori ndima si bani kpakpalo na. Akonja Paulo dhó loroji. Ke pongʉe i lo Tesalonike nǎ Wakristo dho: “Ddinga ko ngʉe ni na ná saa djo ko ngʉ ripo nidhó nzina nari kʉ, ko si nzani nza ndirigoti føri njingʉeni nji.” (1 Te. 3:4) Ndirigoti ke ndingʉeri Korinto nǎ Wakristo dho: “Le-djoi ko nzá jiri ni di ko da lu ná nzadha be pá ri. Ko nzá chungʉe ko ká ka ko máe shi ngbà ma nari ro maddi ri.” (2 Ko. 1:8; 11:23-27) Njʉ kʉ ná Wakristo maddi ka ndima b’ori ndima si bani nzadha na nja kʉ ná chu nǎ. (2 Ti. 3:12) Ni u Yesu ndirigoti ni ke dyø nari djotsina, nidhó bbakau ma, nidhó familia nǎ nja ndrŭ ma na ka ndima di ni nzá nza. Ni riji ni njí chø kʉ ná lo njí dhi ngana nari djó ká ni adi bani kpakpalo na? (Ebr. 13:18) Ni ká nzadha ba guvernema dhó ro ni kʉ na ná ngab’odha ni ji ni d’ra nja ndrŭ dho nari djó? Rie ngbadi ná kpakpalo na ma ko bani ri ró Paulo pori ringani ko é hwè na. w23.12 10-11 §9-10

Gbonji dyi, Bi 7 ddo 23

Ni tsu ma bbò kpakpalo nǎ. ​—Mwa. 34:30.

Yakobo vengʉe bí kʉ ná kpakpalo tso. Yakobo ddui kana aro kʉ ná kpa, Simeoni ma, Lawi ma na pangʉe do ndima bbá familia djo ndirigoti Yova ró dho djo. Føri kina, Yakobo bbá bbo ke jingʉe ná isɨle Raheli dhengʉe ndima dhi ya pili ngba ndi gø ro. Ndirigoti kpa bba ù chingʉe bbo nari dho ringangʉeni Yakobo tsɨ Misri na nì mai ndi ngʉe ngó ro. (Mwa. 35:16-19; 37:28; 45:9-11, 28) Fø kpakpalo krʉ kana Yakobo ngʉe nì dhé udha na Yova djo ndirigoti kedhó tsodha djo. Føri dho Yova dhongʉeri nari kʉ ndi u ke tso ngbà. Loroji na, Yova bbʉngʉe mali bbo ke dho. Føri kina Yakobo ngʉ riddi Yosefu dherie b’lo, nde addinga ngbá ngatsi ma ke pongʉe mbai Yova dho ndima ki njungʉe ndidzá fø ngba na ro nari djo di! Yakobo ma kana kau ngʉe kpakpa Yova na nari lingʉeri ke ve kpakpalo tso ve. (Mwa. 30:43; 32:9, 10; 46:28-30) Njati ko li ko kana kau kpakpa Yova na ró, ko maddi si sisi nzá djo ko ddienga ná kpakpalo djolu. w23.04 15 §6-7

Thonji dyi, Bi 7 ddo 24

Yova kʉ ma ró rø ná ke. Ma nzɨ si ddikpa ritsi ma kosa ddi ri.​—Zb. 23:1.

Zaburi 23 nǎ Daudi dhori nari kʉ, Yova ji ndi ji ndirigoti ke si ndi ronga b’ob’o. Ke tilo ndima kana kʉ Yova na ná kau djo ndirigoti ke nzi Yova ndi ró rø ná ke. Yova chutso ddá ndi dho nari dho Daudi ngʉ adi ndi mbu ngoi na ndirigoti ke ngʉ adi ndi thí li lu ke djo. Daudi chungʉeri Yova ka ndi dhǒ jidha ndi dho krʉ ddo ró maisha nǎ. Nde, addui ká lingʉeri ke u fø lo? Daudi ungʉe fø lo u dhonalo, krʉ ddo ró Yova ngʉ adi kedhó lo u ná ritsi bbʉbbʉ ke dho. Daudi chungʉeri Yova kʉ ndidzá kau ndirigoti ndi tso uni u ke na. Fø lo dho i Daudi ungʉeri nari kʉ njati ngbá lo ma ba nga gosi ná saa djo ró, Yova si ndidhó lo u ná ritsi bbʉbbʉ dhé ndi dho. Daudi chungʉeri chu nari kʉ, Yova kʉ na ndi laidjo ná jidha dada ndi nanga d’o ná lo djolu. Fø lo dho ke ngʉe hwè na ndirigoti ke iso pɨngʉeni pɨ.​—Zb. 16:11. w24.01 29 §12-13

Mbʉnji dyi, Bi 7 ddo 25

Ma sie ni na ni krʉ ddo ró, kpø i dz’ si ndidzá mwisho na ná nga djo.​—Mt. 28:20.

Dz’ djolu gble dangʉe ná Vita ya pili djó ro Yova dzá ndrŭ ngʉe huru lod’radha dhi njí dho njonjo kʉ ná ngø lu. Fø njí rili bí kʉ ná ndrŭ chu Yova ndirigoti kedzá njí dhi ndrŭ lod’ra dz’ djolu gble. Njʉ ma Lo dho chutso ddá Baraza ra anzi dhé Yesu dhó chutsoddadha ndima ne nari na. Kpa adi rine ndima djoi dho ndima bbʉ ná chutsoddadha é ngbà tso gbani Mungu dhó nganjadha na nari. Føri kina, waangalinzi ma, wazee ma na adi lojadha bbʉ kutaniko dho. Ché na le d’ri ná wazee e Kristo thó “thadjó ri” nǎ. (Ufu. 2:1) Bbʉbbʉ dhé, fø wazee e nzá kaka ná kpa ndirigoti kpa adi kosa ro ma nji ddi. Musa ma, Yoshua ma, Mitume ma na ma ngʉ adi kosa ro nji ddi nja saa na. (Hes. 20:12; Yos. 9:14, 15; Ro. 3:23) Føro mai Kristo adi chutso ddá chi njí dhi noke ma, wazee ma na dho ndirigoti ke ra anzi dhé kpa dho ndi chutso ddá nari na. Ko kʉ bblo kʉ ná sababu na ko li ko thí Yova chutso ddá chulu ná fø kpa djo. w24.02 23-24 §13-14

Zanji dyi, Bi 7 ddo 26

Aningʉ Mungu dyø ná ndrŭ, ji dhi nzø bbai.​—Efe. 5:1.

Njʉ, ko ka ko bbʉ hwè Yova dho, ke djo ko loti nja ndrŭ dho hwè na ndirigoti jidha na nari chulu. Lo ko d’ra ná saa djo, ko adi ronga b’o ko djǒ nǎ ná bbo na mana kʉ ná lo kʉ, ko kó ndrŭ tsotso ndrŭ ndrini chøchø Yova ro ndirigoti ko kó kpa tsotso kpa di kodhi jidha dhi Baba nja ko adi ke nja nari bbai. (Yak. 4:8) Ko adi riji ko dhǒ Yova ma, kedhó jidha ma, chølo ma, nyodyu ma, kpakpanga ma, kedhó bblo pli e ná nja sifa ma na djo Biblia tu nanga ná lo ndrŭ dho. Føri kina ko adi Yova má ndirigoti hwè bbʉ ke dho kpakpanga ko nji ko dyø ke nari chulu. Fø ko rinji nari na, ko adi tøni chi Yova dho, che kʉ ná i dz’ djó. Ndrŭ ka ndima njari ko kʉ njonjo nja ndrŭ ró ro, ná føri ka ndi cho kpa ndima dhuri fø ká ko kʉ addudho? (Mt. 5:14-16) Kpa na ko di nari kana ko ka ko tú fø ká ko njini addudho ma nari nanga kpa dho. Føri ka ndi liri nì thí kʉ bblo ná ndrŭ ndrini chøchø Mungu ro. Njati ko di Yova má fø chu nǎ ró, ko adi hwè bbʉ ke thí dho.​—1 Ti. 2:3, 4. w24.02 10 §7

Yenga dyi, Bi 7 ddo 27

Adi ndrŭ li kpakpa . . . ndirigoti adi oo.​—Tit. 1:9.

Nja ni ngʉ dhidhi kiroho nǎ ná Mukristo d’e, ri u ni chu ni tsotso ka ndi kó ná njí. Føri ka ndi kó ni tsotso ni u kutaniko nǎ le bbʉ ni dhona ná madaraka u, ri si rili ni ba kimwili nǎ njí ndirigoti ni gba nidhó familia dhó lo tso ndirigoti ni kana kau é bblo nja ndrŭ na. Loroji na aneri ni chu ngazødha ma, ngandidha ma na bblo. Biblia pori hwè na kʉ ná ke adi saa ba krʉ ddo ró ndi zø Mungu dzá lo ndirigoti ndi ddinga ri djo. (Zb. 1:1-3.) Biblia ke zø krʉ ddo ró nari si rili ke chu Yova dhó ngaddidha bblo, ná føri si ke tsotso ko ke di ngaddi bblo ndirigoti ke chu ngbaribbai ma ndi njínji maandiko na nari. (Mez. 1:3, 4) Ko djoi ma, ko vei ma na adi riji ndima ba Biblia ró dyʉ ndi ná shauri ma, lojadha ma na ngbà chu ri bbʉdha ná kpetsi kpa dhó ro. Njati ni chu ngazødha ma, ngandidha ma na bblo ró, ni ka ni bbʉ kpakpa ka ndi li ndrŭ dhó udha ná hotuba ma, komatere ma na. Føri kina, ni ka ni ndi ni tsotso ka ndi kó ná lo, nga ni zø ná saa na, hotuba ni rr njudha dhi ngana inga asamble nǎ ná saa na. Ni ndi ná fø lo si rili ni li nidhó udha kpakpa ndirigoti ni li nja ndrŭ kpakpa. w23.12 26-27 §9-11

Wanzia dyi, Bi 7 ddo 28

Ni na gba ndi tso ná ke kʉ bbo dz’ dzá lo na gba ndi tso na ná ke djolu.​—1 Yo. 4:4.

Do di ni nji ná saa djo, adi ngaddi gosi ná saa djo Yova si nji ná lo djo nga Shetani sie ná saa na. Cho 2014 dhi asamble nǎ le dhongʉe ngbaribbai ma ko ka ko ddinga kodhó ngab’odha djo nari. Ddikpa nzø ba ma ngʉ loti ndidhó familia na ndrŭ na ngbaribbai ma le ka le si 2 Timoteo 3:1-5 nǎ kʉ ná lo zø njonjo kʉ ná chu nǎ Paradiso nǎ nari djo: “Wø dz’ djó ri sie hwè dhi saa dhonalo ndrŭ si jini ji ndima kana, ndrŭ si bbʉbbʉlo ji, ri sie ngbà chu ndima dhó mupaka ná ndrŭ, nyenyenga dhi ndrŭ, Mungu má ná ndrŭ, ngarr gø dhi ndrŭ dho ná nzø, mbai po ná ndrŭ, chi kʉ ná ndrŭ, jiji ndima dhó familia ná ndrŭ, nì rrni ndima kana ná ndrŭ, bblo lo ti ná ndrŭ, nì ndima tso cho ná ndrŭ, djødjøni ná ndrŭ, bblo lo ji ná ndrŭ, li djo le ka le li le thí ná ndrŭ, nzɨ ndima be wø ná ndrŭ, nzá djo dyu kpakpa ná ndrŭ, jiji Mungu ná ndrŭ, nga pli ji hwè ná ndrŭ ri, goti bbʉbbʉ ndima ji Mungu ro; ndirigoti fø ndrŭ kuso adi chøchø.” Ni ká adi lo ro ti nì ngbaribbai ma maisha sie ø dz’ djó nari djo nidhó familia na inga ni lai Wakristo na? w24.01 6 §13-14

Ronji dyi, Bi 7 ddo 29

Ma u ni tso u.​—Lu. 3:22.

Yova adi ndidzá ndrŭ tso uu ná føri ko chu nari kʉ kpakpa ka ndi li le ná lo! Biblia ripo: “Yova nyǒ ndidzá ndrŭ dhi lo adi thotho.” (Zb. 149:4) Føro mai, nja saa na nja ndrŭ thí adi bʉni bbo ndirigoti kpa ka ndima di ridhu ndima tso, ‘Yova ká u ma tso ngbà?’ Drrdrr ngʉ njínji Yova dho ná ndrŭ ma ngʉ adi hwini fø di ná ngaddidha ro na ddi. (1 Sa. 1:6-10; Yob. 29:2, 4; Zb. 51:11) Biblia ridho pʉlʉ nari kʉ nzá kaka ná ndrŭ tso Yova ka ndi u ngbà. Ká ngbaribbai? Ringani ko u Yesu Kristo ndirigoti ko ba batiso. (Yoh. 3:16) Føri na ko adi ridho nari kʉ ko leni le kodhó chenga nǎ ro ndirigoti ko adi tsoni ko nji Mungu ji ná lo dhé. (Mdo. 2:38; 3:19) Yova nanga adi jini bbo njati ko njí fø lo ndiro ko kana nga ngʉ chøchø ndi na ró. Ko di kpakpanga nji nja ko njí kodhó tsodha ró njí ró, Yova adi ko tso uu ndirigoti ke adi ko nja ndidhó bbakau bbai.​—Zb. 25:14. w24.03 26 §1-2

Gbonji dyi, Bi 7 ddo 30

Ko nzɨ bba lotidha tso ro nja ko nja ndirigoti rr ko rr ná lo djo ri.​—Mdo. 4:20.

Ko ka ko dyø Yesu unakpa anzi ko ra lod’radha na nari chulu, njati rie bbobbonga na kʉ ná kpa pori ko bbá lod’radha dhi njí tso bbá ma ró. Ko maddi ka ko uri u nari kʉ, Yova si ko tsotso koko ndiro ko njí lod’radha dhi njí d’e. Ko ka ko nziri ko é nga nǎ do ro ndirigoti nyodyu na ndiro Yova kó ko tsotso ko ve kpakpalo tso d’e. Ko kana bí kʉ ná ndrŭ adi hwini ndima ró dhe ma, ndima djǒ nanga ngbʉ ná nja lo ma na tso ró, føri ka ndi é ji le ji ná le dhe nari ma, familia nǎ kpakpalo ma, nzadha ma, nja d’i kpakpalo ma na. Ndirigoti nya ndi nanga nyá ná dhe ma, lɨ ma na rili fø kpakpalo tso vedha gʉ ngʉ kpakpa bbo. Ro, ad’ra ni thí nǎ kʉ ná lo krʉ Yova dho. Ad’ra ni bani na ná kpakpalo ke dho nidzá kau dho ni ka ni d’raeri nari bbai. Auri u nari kʉ Yova “si ni tsotso koko.” (Zb. 37:3, 5) Anzi ko ra sala njidha na nari si ko tsotso ko “ko ve kpakpalo tso.” (Ro. 12:12) Yova churie ndidzá njí dhi ndrŭ da lú ná lo chu, “ke adi kpa hø ndi ró nari rr rr.”​—Zb. 145:18, 19. w23.05 5-6 §12-15

Thonji dyi, Bi 7 ddo 31

Anidi rine ni chʉ ngbà tso bboke u ná lo.​—Efe. 5:10.

Njati rie bbo na mana kʉ ná lo nanga ko vʉri ri ró, ringani ko chu “Yova ji ná lo ká kʉ addu ma nari” ndirigoti ko nja ngbaribbai ma ko nji ná lo tso gbani ke ji ná lo na nari. (Efe. 5:17) Njati kodhó hali kana ko ba ko ka ko njínji na ná kanuni ró, føri na mana kʉ ko Mungu dhó ngaddidha ne nì. Ndirigoti ko njínji ngbà fø kanuni na ró, ri sie sʉsʉ ko dho ko vʉ lonanga bblo. “Che kʉ ná ke,” ndirigoti kodhó mbuba Shetani adi rine ko vi saa bbo dz’ djó ritsi njidha dho ndiro nzɨ ko ba saa Mungu dzá njí njidha dho ró. (1 Yo. 5:19) Mukristo ka ndi di ndi thí li mbø ma, darasa ma, kimwili nǎ njí ma na djo, Yova dho ndi njie njí nari djo ndi lie ndi thí nari rɨngana. Njati fø di ná lo banga ró, ri ka ndi dhori nari kʉ ke nga ngaddidha tso dz’ dzá ndrŭ bbai. Bbʉbbʉ dhé, fø le rinji nari ro nga kʉ che ri, ro ri nzá ngani ko li ri anziro kodhó maisha nǎ ri. w24.03 24 §16-17

    Bbaledha nǎ Vichapo (2015-2025)
    Avʉvʉ
    Atsu
    • Baledha
    • Ando ri
    • Ji le ji nari
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Njí le nji na nalo
    • Ruruni nalo ronga le b'o nari
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Atsu
    Ando ri