ETERNET djó kʉ ná Watchtower LIBRARY
Dzamu dhi Munara
ETERNET DJÓ KɄ NÁ LIBRARY
Baledha
  • BIBLIA
  • VICHAPO
  • NJUDHA
  • mwbr23 Bi 5 paje 1-12
  • “Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku” nǎ Referase

I sehema nǎ, tayari kʉ ná video ro nga

Dzodzo dhé, video ni telesharje ro ddikpa kosa banga.

  • “Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku” nǎ Referase
  • Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku nǎ Referase—2023
  • Rere lo djǒ
  • BI 5 DDO 1-DDO 7
  • BI 5 DDO 8-DDO 14
  • BI 5 DDO 15-DDO 21
  • BI 5 DDO 22-DDO 28
  • BI 5 DDO 29–BI 6 DDO 4
  • BI 6 DDO 12-DDO 18
  • BI 6 DDO 19-DDO 25
  • BI 6 DDO 26–BI 7 DDO 2
Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku nǎ Referase—2023
mwbr23 Bi 5 paje 1-12

Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku nǎ Referase

© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

BI 5 DDO 1-DDO 7

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 MAMBO YA NYAKATI 17-19

“Anja nja ndrŭ Yova adi ndrŭ nja nari bbai”

w17.03 paje 24 §7

Ni ká si ni thí li nì ndindini ná lo djo?

7 Asa dzá ngba Yehoshafati djo ká ko ka ko po ngbá lo? Ke ngʉe bblo kʉ ná sifa na bí. Mungu djo ndi ndi thí li nari chulu, Yehoshafati njingʉe bblo kʉ ná lo bí. Ro ddikpa saa na nzá ke vʉngʉe lonanga nyodyu na ri. Loroji na, ke ma njingʉe ndoa dhi koddo angø nga laidjó pidhinga nǎ che ngʉe ná pi Ahabu na. Ndirigoti ngbà mai nabi Mikaya jangʉe lo Yehoshafati dho ro, ke rangʉe Ahabu tsotso ko ndima rá hwini Siria nǎ kpa tso ro d’e. Fø vita nǎ Yehoshafati tsengʉe bbo hwi kpa hwi ndi nari ró. Føri goti ke ngʉngʉe Yerusalemu na. (2 Nya. 18:1-32) Føro nabi Yehu dhungʉeri ke tsó ɨ: “Ri ká ngani ni di che kʉ ná ke tsotso kó ndirigoti ni ji ndrondro Yova ná ndrŭ?”​—Azø 2 Mambo ya Nyakati 19:1-3.

w15 15/8 paje 11-12 §8-9

Addinga bbo Yova dhó nzɨ sini ná jidha djo

8 Yova jiri ko churi nari kʉ ndi ji ko ji ndirigoti ndi nzɨ adi ndi thí li kodhó uzaifu djo dhé ri. Ke adi kodhó bblo sifa ma nja ddi. (2 Nya. 16:9) Loroji na, ke njingʉe fø lo Yuda nǎ Pi Yehoshafati laidjo. Ddikpa saa na, Yehoshafati vʉngʉe lo nanga ngadhi nyodyu ro, ke gbangʉe ndi tso Izraeli nǎ Pi Ahabu na ndiro ndima rá hwini Siria nǎ kpa tso ro Ramothi-gileadi na d’e. Ngbà mai 400 kʉ ná kali dhi bbanabi pongʉeri Ahabu si kʉ sisi fø vita djó ro, bbʉbbʉ Mungu dhó nabi Mikaya pongʉeri ke djolu fø vita si kʉ sisi. Ahabu dhengʉe dhe fø là tso ro, ndirigoti Yehoshafati tsengʉe bbo pli. Yerusalemu na ke ngʉngʉe ná saa na, ke na le ongʉe ó ke gbangʉe ndi tso Ahabu na nari dho. Nì mai ri kʉ føro, maono ngʉ adi nja ná ke Hanani dhi dduna Yehu pongʉeri Yehoshafati dho: “Ni laidjó bblo kʉ ná lo ro bani thé.”​—2 Nya. 18:4, 5, 18-22, 33, 34; 19:1-3.

9 Go Yehoshafati nga pinyodha tso ro, ke ddangʉe chutso ndidhó pidhinga nǎ bbobbokpa ma, Walawi ma, bbakuhani ma na dho ndiro kpa ddi Yova dzá yadha nga Yuda nǎ vile nǎ raia krʉ dho d’e. Fø kapanye kpa njingʉe bblo pli nari dho, kpa kuso lu ngʉe ná ndrŭ tsɨ ngangʉe Yova do njidha tso. (2 Nya. 17:3-10) Bbʉbbʉ dhé Yehoshafati njingʉe che kʉ ná lo maddi, ro Yova nzá vingʉe ke njingʉe ná bblo lo nga ro ri. Biblia nǎ fø lo ji ndi nonga ko dho nari kʉ, nì mai ko kʉ nzá kaka ná ndrŭ ro, Yova nzɨ bba ko dho ndi jidha dhǒ nari tso ro ri njati ko di rine ko njí ke ji ná lo ko thí nǎ ro krʉ ngbà ró.

Kiroho nǎ Mali

w17.03 paje 20 §10-11

Anjinjí Yova dho ni thí nǎ ro krʉ!

10 Asa dhi dduna Yehoshafati “ngʉ adi bbí ndidzá baba Asa dhó chu nǎ.” (2 Nya. 20:31, 32) Ká ngbaribbai? Ndidzá baba bbai, Yehoshafati lingʉe ndrŭ kpakpa nja ndrŭ né Yova d’e. Fø lo ke njingʉe longaddidha dhi kapanye ke kpengʉe nari chulu, fø lo dyʉngʉe ndi “Yova dhó yadha dhi buku ró.” (2 Nya. 17:7-10) Ke rangʉe kpø Izraeli nǎ angønga laidjó pidhinga na, Efraimu nǎ ngøtsɨ djó eneo na “ndiro ndi ngʉ ndrŭ Yova ro d’e.” (2 Nya. 19:4) Yehoshafati ngʉe “ndi thí nǎ ro krʉ nengʉe Yova” ná pi.​—2 Nya. 22:9.

11 Ko krʉ, ko ka ko gba ko tso Yova kpe njʉ ná longaddidha dhi bbo kʉ ná kapanye na. Ni ká lirie muradi ro ngbà ni njí ndiro ni ddi Mungu dzá longa ndrŭ dho krʉ bi ró ndirigoti ni cho kpa thí ronga ndima njinjí Yova dho ndima thí nǎ ro krʉ d’e? Ni nji ná klø ma, Yova dhó ledha ma na chulu ri ka ndi kaka ni ngá Biblia nǎ funzo tso ndrŭ na. Nde ni ká adi sala ro nji nì fø muradi djo? Ni ká kʉ tayari nì ni njí fø njí njati ri uri ni bbʉ, ni ronga ni adi chʉ ná saa ro ma ró? Ddiddi Yehoshafati rangʉe Efraimu nǎ eneo na ndiro ndi kó ndrŭ tsotso ndrŭ ngá Mungu madha tso ki d’e nari bbai, ko ka ko kó djø dhó udha djø ná ndrŭ tsotso. Godhé, kutaniko nǎ wazee adi rikpe ndima rá ndima dhó kutaniko nǎ eneo nǎ kʉ ná watengwa tsotso ko, njaro fø kpa ka ndima é b’lo ndima bba anziro ndima ngʉ adi nji ná chenga tso ro.

BI 5 DDO 8-DDO 14

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 MAMBO YA NYAKATI 20-21

“Adi udha na nidzá Mungu Yova djo”

w14 15/12 paje 23 §8

B’lo si ndidzá mwisho nǎ ná ngó ngʉ ná i dz’ tso ró le hwini ddinga nari

8 Pi Yehoshafati dhó saa na, Mungu dzá ndrŭ hwingʉeni o do o ná mbubai tso ró, føri ngʉe kpa kuso lu ngʉe ná eneo nǎ “bí kʉ ná ndrŭ kpari”. (2 Nya. 20:1, 2) Hwè dhi lo kʉ, Mungu dzá ndrŭ nzá mbungʉeri ro ndima njí vita fø mbubai tso ró ndima dhó klø na ri. Ro, kpa lingʉe ndima thí Yova djo. (Azø 2 Mambo ya Nyakati 20:3, 4.) Kpa nzá njingʉe fø lo ddiddi ro inga ndima ji nari bbai ri. Biblia rid’ra ko dho: “Yuda nǎ ndrŭ krʉ tøngʉeni Yova nji, rere nzø ma, isɨ ndrŭ ma, ndima dhi nzø ma na.” (2 Nya. 20:13) Jadda kpa ma, ngó ndrŭ ma na krʉ njingʉe kpakpanga ndima dyø Yova dhó chutso ddadha udha na ndirigoti Yova b’ongʉe kpa ronga b’o kpadhó mbubai ró. (2 Nya. 20:20-27) Føri kʉ bblo pli Mungu dzá ndrŭ ka ndima hwini kpakpalo tso ró ná chu.

w21.11 paje 16 §7

Ø chí ndoa ná ndrŭ​—Anili Yova dzá njí anziro nidhó maisha nǎ

7 Yova tingʉe lo Yehoshafati na Yahazieli ró dho kʉ ná Mulawi chulu. Yova pongʉeri: “Nzɨ ni nji do, nzɨ ni bbari ni ronga já ndirigoti aninja Yova dzá gødha ni laidjo.” (2 Nya. 20:13-17) Bbʉbbʉ dhé føri nga ngʉe vita le ngʉ adi nji ná chu ri! Føri nga ngʉe ndrŭ ja ná lo ri, ro ri singʉe Yova dhó ro. Yehoshafati lingʉe ndi thí Yova djo nari dho ke rrngʉe nga rr. Ke ma rangʉe nju ndima dhó mbubai na ná saa na, anziro nzá ke lingʉe kpakpa kʉ ná bbasødda ri, ro ke lingʉe nga dhó la dhi ritsi kʉ ná dyi ngo ná kpa. Yova nzá bbangʉe Yehoshafati ro ri; ro ke singʉe si ndima dhó mbubai djó.​—2 Nya. 20:18-23.

Kiroho nǎ Mali

it-2-F paje 1190 §5-6

Yehoramu

Ddikpa chu nǎ Atalia ngʉe che kʉ ná matokea na ndi bbá ke Yehoramu djo nari dho, ke nzá dyøngʉe ndidzá baba Yehoshafati dhó bblo loroji ro ri. (2Fa 8:18) Yehoramu chengʉe ndi djoi aza (6) kʉ ná kpa ma, Yuda nǎ nja bbobbokpa ma na ndirigoti ke tungʉe ndi bbá raia tu Yova ró ro ndiro kpa di kali dhi miungu má d’e. (2Ny 21:1-6, 11-14) Kedhó pidhinga lú tsena ngʉe ngbʉngbʉ ndirigoti nja lo ngʉ si arugu ro. Ya kwanza Edomu tsangʉe ndirigoti luti Libna tsangʉe Yuda ro. (2Fa 8:20-22) Yehoramu dho Eliya chongʉe ná ddikpa barua nǎ ke pongʉeri ɨ: “Anjari! Yova bbo kʉ ná kpakpalo bbʉ nidzá ngø nǎ ndrŭ djo, nidzá nzø djo, ni bbá isɨ ndrŭ djo ndirigoti nidhó ritsi krʉ djo.” Ndirigoti ni, Pi Yehoramu, ni “si kʉ nzani bí kʉ ná dhe dho, fø dhe sie ni zz’kpa nǎ ndirigoti ni zz’kpa di vʉ fø dhe djotsina krʉ ddo ró.”​—2Ny 21:12-15.

Ri njingʉeni føri nganga bbai. Yova bbangʉeri Waarabu ma, Wafilisti ma na lø ke bbá ngø ndirigoti kpa løngʉe ke bbá isɨ ndrŭ ma, ke ddui ma na. Mungu bbangʉeri Yehoramu dhi dduna re ke Yehoahazi ddiro dhé runi (ke le ngʉ adi nzǐ Ahazia maddi), ro fø ngba le rungʉe Pidhinga djo Yova ma njingʉe Daudi na ná koddo dzá lo dho. “Føri goti Yova lingʉeri [Yehoramu] zz’kpa na nzá ro ka ndi gø ná dhe tá.” Cho aro goti “ke zz’kpa vʉngʉe arugu” ndirigoti ke dhengʉe dzodzo. Føri kʉ ngbaribbai ma che kʉ ná fø ke dhengʉe nari, ke “dhengʉe nari nzá d’ongʉe ddikpa le nanga ro maddi ri.” Ke le d’øngʉe Daudi dhó vile na, “ro nga pikpa dhó kabuli na ri.” Føri goti kedzá ngba Ahazia ngʉngʉe pi ke rɨ djo.​—2Ny 21:7, 16-20; 22:1; 1Ny 3:10, 11.

BI 5 DDO 15-DDO 21

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 MAMBO YA NYAKATI 22-24

“Yova adi nga nǎ do ro le nji ná njí kobe bbʉbbʉ”

w09 1/4 paje 24 §1-2

Yehoashi bbangʉe Yova che kʉ ná bbakau djotsina

RI NGɄE che pli kʉ ná saa Mungu dhó hekalu ngʉe nǎ ná vile Yerusalemu nǎ. Ri ngʉe go le hwi Pi Ahazia ø ro. Ahazia dzá mama Atalia njingʉe nari kʉ bbo ka ndi ke le nanga ná lo. Le chengʉe ndidhi dduna Ahazia dzá kpetsi nzø che! Ni ká chu fø lo le njingʉe addudho ma nari ngbà?​— Fø lo le njingʉe ndiro ndi i nyopi fø nzø rɨngana d’e.

Ro, Atalia dzá ngba dzá ngba Yehoashi gøngʉe gø ndirigoti kedzá mamai nzá chungʉe fø lo ro ri. Ni ká ka ni jiri ni chú ngbaribbai ma lo ngʉe nari ngbà?​— Fø ngba dzá shangazi ró dho ngʉe Yehosheba, ná fø le i rungʉe Yehoashi Mungu dhó hekalu na. Ri ka ndi kae ka le njí fø lo, dhonalo le bbá ke Yehoiada ngʉe Bbo kuhani fø saa na. Føri dho kpa lingʉeri fø ngba ronga b’oni bblo.

w09 1/4 paje 24 §3-5

Yehoashi bbangʉe Yova che kʉ ná bbakau djotsina

Yehoashi le rungʉe hekalu na cho aza (6) kana. Føri dzá lo dho, ke dho le ddingʉe krʉ kʉ ná lo Yova djo ndirigoti kedzá yadha djo. Yehoashi dhó cho singʉe saba ná saa na, Yehoyada løngʉe chu ndiro le li Yehoashi pi d’e. Ni ká ji ni rr ngbaribbai ma Yehoyada njingʉe fø lo ndirigoti che ngʉe ná isɨ Pi Atalia, Yehoashi dzá mamai bangʉeni na ná lo ngbà?​—

Yehoiada nzingʉe fø saa na ngʉ adi pikpa ronga b’o Yerusalemu nǎ ná kpa nzá nga ndrŭ chu ro. Ke d’rangʉe ngbaribbai ma ndi ma, ndi bbá le ma na rue Pi Ahazia dzá ngba nari kpa dho. Føri goti Yehoiada dhongʉe Yehoashi kpa dho ndirigoti kpa njangʉeri ke ka ndi é bblo pli kʉ ná pi. Ndirigoti kpa kpengʉe ndima ka ndima njí ná lo.

Yehoiada pʉngʉe Yehoashi arugu ndirigoti ke thongʉe pi dhi shapo ke djǒ ro. Ndirigoti ndrŭ “ngangʉe ndima thó b’ɨdha tso ɨ ndima ripo ro: ‘Anibbari pi di shi!’” Pikpa ronga ngʉ adi b’o ná fø kpa d’engʉe Yehoashi ronga tso ndiro ndima b’o ke ronga d’e. Atalia rrngʉe ndrŭ hwè nji nari ro, le singʉe d’a ndi d’a ro ndirigoti le ngʉ hø, ma nzá gba ma tso ro fø lo na ri. Ro Yehoiada pongʉeri le hwi Atalia hwi.​—2 Wafalme 11:1-16.

it-1-F paje 776

Bʉ d’ødha ndirigoti kabuli

Chølo dhi Bbo Kuhani Yehoyada bangʉe ná madha kʉ, ke le d’øngʉe “Daudi dhó vile na pikpa ma na,” fø ke ddiro dhé kʉ nga kʉ pi dza nǎ ke ná kpa kana ro bangʉe fø bblonga ná ke.​—2Ny 24:15, 16.

Kiroho nǎ Mali

it-2-F paje 1231

Zekaria

12. Føri ngʉe bbò Kuhani Yehoyada dhi dduna. B’lo Yehoyada dhe nari goti, Pi Yehoashi bbangʉe bbʉbbʉ ibada bba, ndirigoti ke rrngʉe che kʉ ná shauri Yova dhó bbanabi ndi rr é nari rɨngana. Yehoashi dzá shangazi dzá ke Zekaria, (2Ny 22:11) jangʉe makali kʉ ná lo fø lo djo, ro ndrŭ leeni le nari rɨngana ndrŭ bungʉe ke dju na hekalu nǎ bbaidjo. Zekaria pongʉeri ndi dhe nari njí ɨ: “Abbari Yova nja fø lo ndirigoti ke dhú fø lonanga ni tsó.” Fø unabi nǎ ke nzingʉe ná lo njingʉeni nji, dhonalo Siria nǎ kpa njingʉe che pli kʉ ná lo Yuda ró ndirigoti Yehoashi ndidhó njí dhi aro kʉ ná kpa hwingʉe “kuhani Yehoyada ddui dzá ju djotsina.” Septante ma, Vulgate ma na dhi tafsiri pori nari kʉ, Yehoashi le hwingʉe Yehoyada “ddù” dzá ju djotsina. Massorétique ndirigoti Peshitta dhi tafsiri nǎ le nziri ke “ddui,” njaro føga le nzi kpa bí kʉ nari bbai ndiri na le dhǒ Yehoyada dzá ngba Zekaria dhó bbonga ndirigoti kedhó valer d’e.​—2Ny 24:17-22, 25.

BI 5 DDO 22-DDO 28

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 MAMBO YA NYAKATI 25-27

“Yova dho ri ka ndi kaka ndi bbʉri ni dho afø nga djolu”

it-2-F paje 1186

Yehoashi

Godhé Yehoashi bbʉngʉe ndidhó bbasødda 100 000 Yuda nǎ pi dho ndiro kpa rá là nji Edomu nǎ kpa tso ró d’e. Ro, “bbʉbbʉ Mungu dzá ke” dhó shauri chulu le pongʉeri kpa ngʉngʉ, ndirigoti ngbà mai le bbʉngʉe mbø kpa dho talanta 100 (660 600$) ro, kpa nanga kangʉeni bbo ndima dho le pori ndima ngʉ abba nari dho, ro føri djolu pli vita dhi nga nǎ ro ndima ka ndima bae ná ritsi ndima vi nari dho. Føri dho angønga laidjo kpa ngʉ nari goti kpa rangʉe piaje nji agʉnga laidjó pidhinga na, Samaria nǎ ro (njaro føri i ngʉe bbo kpa nji lo ná nga) kpø Bet-horoni na.​—2Ny 25:6-10, 13.

w21.08 paje 30 §16

“Animbu” Yova dzá bblonga​—Ká ngbaribbai?

16 Abbʉ ni ndiro ni njinjí Yova dho d’e. Ri nzá ngani ko bbá krʉ ko jirie ná ritsi ndiro ko nji Yova nyǒ tho ná lo d’e ri. (Muh. 5:19, 20) Nì mai ri kʉ føro, njati ko vʉri nzɨ ko njinjí bbo Yova dho ko ji nja ritsi bbo nari dho ró, ko ka ko é Yesu tingʉe lo djo ná ke bbai, dhonalo ke ngʉ njínji ndi ba ritsi bbo d’e, ro ke nzá ddingʉe nga ro Mungu djo ri. (Azø Luka 12:16-21.) France nǎ ddikpa le-djo Christian pori, “Ma nzá d’erie saa ma, kpakpanga ma na ro bbʉ bbo Yova dho ndirigoti ma bbá dza nǎ ndrŭ dho ri.” Ke ma, ndi bbá le ma na vʉngʉeri ndima é painia. Ro ndiro kpa njiri d’e, kpa dho ringangʉeni ndima bbá ndima dho njí. Ndiro kpa gba ndima dhó lo tso d’e, kpa ngʉ nzá ka ndi bbʉ mbø bbo ná turusa nji, ndirigoti kpa ngʉ hwè ba sese ndima ngʉ ba ná ritsi dho. Kpa ká ngʉe hwè na ddi ndima bba nja ritsi ndiro ndima njí upainia nari dho? Christian pori, “Lod’radha dhi njí ma, kodhó wanafunzi ma, kodhó vizite ma na lochu Yova djo nari adi hwè bbʉ bbo ko dho.”

Kiroho nǎ Mali

w07 15/12 paje 10 §1-2

Ni dho adi shauri bbʉ nari ká e kiroho dhi ke i nì?

UZIA ngʉngʉe Yuda nǎ agʉnga laidjó pidhinga nǎ pi 16 ndidhó cho ngʉe ro. Ke nyongʉe pi cho 50 djolu, ke ngangʉe pinyodha tso karne 9 djó ro kpø karne 8 djo Y.G.N. Jadda nga nǎ ro Uzia “ngʉ adi chø kʉ Yova nyǒ njí ná lo nji.” Ke ronga ká addu ngʉ adi cho ndi njí chølo d’e? Historia pori ke djo ɨ: “Bbʉbbʉ Mungu do njidha nga ngʉ adi ddi ná ke Zekaria dhó saa na, [Uzia] ngʉ adi kpakpanga nji nja ndi né Mungu d’e ndirigoti ke ngʉ bbʉbbʉ Mungu Yova ne ná saa na, ke tsotso kongʉeni ko.”​—2 Mambo ya Nyakati 26:1, 4, 5.

Biblia nǎ le d’ra Pi dho ngʉ adi shauri bbʉ ná ke Zekaria djo ná i lo ró ro nzá d’i lo ki ro chuni ke djo ri. Ro, ke “ngʉ adi bbʉbbʉ Mungu do njidha ngaddi” nari dho, ke njingʉe ná lo lingʉeri fø jadda pi di chø kʉ ná lo nji. Biblia djo tilo ná ddikpa lo pori nari kʉ, bbʉbbʉ dhé Zekaria ngʉe “bblo chu takatifu lo ná ke, bblo chu kiroho nǎ lo ná ke ndirigoti ke kangʉe ka ndi d’ra ndi chu ná lo nja ndrŭ dho.” Biblia djo chulo ná ddikpa ke pori ɨ Zekaria djo: “Ke chungʉe unabi bblo ndirigoti . . . ke ngʉe akili, kiroho dhi ke, bblo kʉ ná ke; ndirigoti ri njani nari kʉ, ke njingʉe ná lo løngʉe Uzia ronga bbo nari bbai.”

BI 5 DDO 29–BI 6 DDO 4

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 MAMBO YA NYAKATI 28-29

“Ni ka ni njinjí ngbà dhé Yova dho rie nga ma nidzá gø dhi ndrŭ kʉ bblo kʉ ná loroji ri ró”

w16.02 paje 14 §8

Adyø Yova dhó kpakpa bbakau

8 Rutu ró ro njonjo, Hezekia gøngʉeni Yova dho bbʉngʉe ndima ná ndrŭ bbu kana. Ro bí kʉ ná Waizraeli nzɨ ngʉ adi ndima nji ná koddo ró njí ro nji ri. Føri kʉ loroji na Hezekia dzá baba, Pi Ahazi ro mai. Fø che kʉ ná pi lingʉeri Yuda nǎ pidhinga tsu sanamu madha na ndirigoti ke lingʉeri Yerusalemu nǎ hekalu nanga é muchafu. Hezekia thí ngʉe njedha na bbo sese ndi ngʉe ná saa na, dhonalo ke djoi nja kpa le chengʉe o do o nari bbai, kpa le bɨngʉe shi ro kali dhi mungu dho!​—2 Fa. 16:2-4, 10-17; 2 Nya. 28:1-3.

w16.02 paje 14 §9-11

Adyø Yova dhó kpakpa bbakau

9 Ri ka ndi kaeka Hezekia dhingʉe ná saa na ke é makali, thø dhi ke, nzɨ ndi madha bbʉ Mungu dho ro. Nzá ba mbudha ro fø ke tsi ma ná nja kpa adi rinja ndima kʉ bblo kʉ ná sababu na ndima “nanga kani Yova djo” inga kedhó tengenezo djo. (Mez. 19:3) Ndirigoti nja kpa urieri nari kʉ ndima dhi nǎ ná familia ée che ró ndima dhó maisha maddi ka ndi sie che inga ndima si ndima dhi gø dhi ndrŭ njingʉe ná fø kosa nganga ki nji. (Eze. 18:2, 3) Nde fø nganjadha ká kʉ d’ʉ bbʉbbʉ?

10 Hezekia dhó maisha dhori nari kʉ, bbʉbbʉ dhé fø nganjadha nga kʉ d’ʉ ri! Yova ro le ka le njí thø djó ná lo ro nga kʉ ri, dhonalo njʉ na ko bani che kʉ ná i dz’ djó ná nzadha nzɨ adi si ke dhó ro ri. (Yob 34:10) Bbʉbbʉ dhé gø dhi ndrŭ nji ná lo ka ndi lé nzø dhó nganjadha thika bbo ndiro nzø njí bblo lo inga chelo d’e. (Mez. 22:6; Kol. 3:21) Ro føri na mana nga kʉ ko ka ko njini kodhó maisha nǎ kodhó familia njingʉeni nari bbai dhé ri. Fønga rɨngana Yova bbʉ bbo na mana kʉ ná kado ko dho, føri kʉ ke bbʉ uwezo ndiro ko vʉ ko ka ko njí ná lo ndirigoti ko ká jiri ko é ngbadi ná ndrŭ ma nari d’e. (Kum. 30:19) Nde, Hezekia ká njingʉe njí fø kado na ngbaribbai?

11 Nì mai Hezekia ngʉe Yuda nǎ pikpa kana che pli ngʉe ná ke dzá ngba ro, ke ngʉe bblo pli ngʉe ná pikpa kana ddike. (Azø 2 Wafalme 18:5, 6.) Bbʉbbʉ dhé kedzá baba ngʉ nji ná lo ka ndi lee ke ngʉ nji ná lo thika bbo, ro ke ka ndi dyøe dhó loroji ná nja ndrŭ ma ngʉe ddi. Fø saa na Isaya ma, Mika ma, Hosea ma na ngʉe bbanabi. Bbʉbbʉ dhé, Pi Hezekia ngʉ adi ngaddi bbo chi tøni ná fø kpa dho roho dda chutso ro kpa ngʉ adi d’ra ná lo djo. Føri dho Hezekia thɨngʉe ndidzá baba ma, nja ndrŭ ma na njingʉe ná che pli ngʉe ná lo thika. Føri ke njingʉe hekalu nanga ndi thɨ nari na ndirigoti bbo pli kʉ ná kapanye ndi kpengʉe sanamu sadha dho nari na. (2 Ny. 29:1-11, 18-24; 31:1) Che pli kʉ ná lo na ke bangʉeni ná saa na, ke dhongʉe udha ndirigoti ke ngʉe do na Ashuru bbá pi Senakeribu singʉe là dho Yerusalemu na ná saa na. Ke ungʉeri u nari kʉ Yova ka ndi gø ndima gø ndirigoti ke lingʉe ndrŭ kpakpa ndidhó lo ma, ndidhó bblo kʉ ná loroji ma na chulu. (2 Ny. 32:7, 8) Luti Yova bbʉngʉe malipizi ke dho ke njingʉe nodha nari dho ná saa na, ke djøngʉe ndi djø ndirigoti ke lengʉeni le. (2 Ny. 32:24-26) Bbʉbbʉ dhé, Hezekia nzá bbangʉeri anziro dangʉe ná lo sa ndidhó akili inga ri cho ndi tso gosi ná lo ró ri. Ro, føri rɨngana ke dhongʉeri ndi kʉ Yova dzá kau ndirigoti ke bba bblo kʉ ná loroji ko dho.

Kiroho nǎ Mali

w12 15/2 paje 24-25

Natani løngʉe tsetse ná ibada tso chi ndi tøni ro

Yova dho ngʉ adi njínji chi ndi tøni ro ná ke, Natani gbangʉe ndi tso Daudi ngʉ rikpe ndi chi ddikpa ngana di dí ná dza Yova dho nari na hwè na. Nì mai ri ngʉe føro, ri njani nari kʉ fø saa na, Natani d’rangʉe ndidhó ngaddidha Yova ró dho na ndi tielo nari rɨngana nari bbai. Fø dyí kuna, Mungu d’rangʉeri ndidhó nabi rá njonjo kʉ fø lo ró ro ná lod’ra Pi dho. Ke pongʉeri ɨ: Ri nga kʉ Daudi i ka ndi chi hekalu Yova dho ri. Ro, hekalu si chi nari kʉ ke ddui kana ddike. Ro, Natani d’rangʉeri ki godhé Daudi dho nari kʉ Mungu nji koddo ke na nari kʉ kedhó pidhinga le “si li kpakpa ndi é theinga dho.”​—2 Sa. 7:4-16.

Natani ma dhó nganjadha tso ro nzá njungʉe Yova na hekalu chidha djo ri. Nzá ndi nanga nunú ro, nyenyenga dhi fø nabi gbangʉe ndi tso thei Yova dhó kusudi na fø lo djo. Føri kʉ bblo pli kʉ ná loroji ko dho njati Yova ó o ko na nja kʉ ná lo kana ró! Luti Natani njingʉe ná lo ridho, ke tso Yova ungʉe u. Føri dho ri njani nari kʉ Yova dhó roho chulu Natani ma, maono ngʉ adi nja ná ke Gadi ma na kongʉe Daudi tsotso hekalu nǎ ngʉ adi dyi ngodha dhi njínji ná 4 000 ngʉe ná kpa kpedha na nari bbai.​—1 Nya. 23:1-5; 2 Nya. 29:25.

BI 6 DDO 5-DDO 11

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 MAMBO YA NYAKATI 30-31

“Ddi ngana ko njuni nari thonga bbo”

it-1-F paje 1132 §4

Hezekia

Ke ngʉe bidii na bbʉbbʉ ibada dho. Hezekia dhongʉe ndi kʉ bidii na bbʉbbʉ ibada dho nari pi dhi kiti djo ndi di ro thei 25 ndidhó cho ngʉe ro. Ya kwanza ke pʉngʉe hekalu tso ki vi ndirigoti ke thɨngʉe ri ronga thɨ. Ndirigoti ke nzingʉe Bbakuhani ma, Walawi ma na ddi ngana, ke pongʉeri kpa dho ɨ: “Ma thí nǎ ri si ma njí koddo Izraeli bbá Mungu Yova na.” Føri ngʉe chi le tøni nari dhi koddo, fø saa na sheria dhi koddo ngʉe nì ndi njínji ro, ro ri i ndrŭ ngʉ adi bé pá, fø saa na le ngʉngʉe fø koddo ki vi Yuda na. Bbo kʉ ná bidii na ke ngangʉe Walawi ndi kpe ndima dhó njí lu nari tso ndirigoti ke kpengʉe miziki tidha dhi ritsi ma, madha dhi dyi ma na. Ri ngʉe Nisani na, Pasaka le ngʉ adi nji na ná bi, ro hekalu ma, Bbakuhani ma, Walawi ma na ngʉe nzá ndima tsetse ro. Føro Nisani 16 na, le thɨngʉe hekalu nanga ndirigoti le kpengʉe ri ki vi. Ri ngangʉeni le njí ddikpa pekee kʉ ná lo ndiro Waizraeli krʉ tsetse d’e. Ya kwanza bbobbokpa singʉe bbʉdha na, ndirigoti le bbʉngʉe bbʉdha pidhinga dzá chenga djotsina, goti takatifu kʉ ná nga ma, nja ndrŭ ma na djotsina, føri goti ndrŭ bbʉngʉe maelfu kʉ ná bɨ le ka le bɨ ná bbʉdha.​—2Ny 29:1-36.

it-1-F paje 1132 §6-7

Hezekia

Ndrŭ tsengʉe tse nzá nari nzɨ ngʉ adi rili ndrŭ dyø pasaka ri le ka le dyøe ná ddo na ri nari dho, Hezekia kpengʉe ná sheria ngʉ adi rili nzá tsetse ná ndrŭ si pasaka dyø luti si ná bi na. Ke nzá nzingʉe Yuda nǎ ndrŭ dhé ri, ro Izraeli nǎ ndrŭ maddi, ke chongʉe d’ad’a ná kpa ndima rá barua mba krʉ nga lu Beer-sheba nǎ ro kpø Dani na. Bí kʉ ná ndrŭ bengʉe d’ad’a ná fø kpa pá; njonjo fø ndrŭ ró ro, Asheri dhó bbu nǎ ndrŭ ma, Manase ma, Zabuloni dhó bbu nǎ ndrŭ ma na i djøngʉe ndima djø ndirigoti kpa singʉe si ndirigoti Efraimu ma, Isakari ma na dhó bbu nǎ ro ma nja ndrŭ ro singʉe ddi. Føri kina, Yova dho ngʉ adi madha bbʉ ná nga ngʉe Waizraeli ná nja ndrŭ ma singʉe ddi. Bbʉbbʉ dhé ri ka ndi ée kpakpa angønga laidjó pidhinga nǎ ndrŭ dho ndima si bbʉbbʉ ibada dho. Barua rangʉe mba ná kpa bbai, fø ndrŭ ka ndima baeni upinzani na ndirigoti ndrŭ ka ndima bee kpa pá dhonalo kumi kʉ ná kabila dhó pidhinga ngʉ ra ndidzá mwisho na, kpa ngʉ kali dhi ibada nji ndirigoti Ashuru bbá kpa ngʉ rine ndima tá là kpa tso ro.​—2Ny 30:1-20; Hes 9:10-13.

it-1-F paje 1132 §5

Hezekia

Pasaka goti, ndrŭ njingʉe nga djó thì kʉ ná mukati dhi fete ddo saba kana, ndrŭ nanga jingʉeni bbo nari dho, ndrŭ krʉ jingʉeri le ndri ddo ki saba. Nì mai fø saa na lo ngʉe kpakpa ro Yova lengʉe kpa ronga le. Føri dza lo dho “Yerusalemu nǎ hwè ngʉe bbo, dhonalo Izraeli nǎ pi Daudi dzá ngba Sulemani dhó saa djó ro kpø fø saa djo nzá fø di ná lo d’engʉe nga ro ba Yerusalemu nǎ ri.”​—2Ny 30:21-27.

Bbʉbbʉ dhé fø lo ridho bbʉbbʉ ibada ki ngʉngʉe vi ndirigoti fø njudha nzá ka ndi baenga fø saa na dhé ri, ro ri ki ka ndi baenga luti ma godhé. Abba ndrŭ ngʉ nari njí, ndrŭ sangʉe longanodha dhi takatifu dju ma, bbo ngbeni ná nga ma, mazabahu ma, Yuda dhó takatifu tødha ma, Benyamini dhó ri ma, Efraimu dhó ri ma ndirigoti Manase dho ri ma na. (2Ny 31:1) Hezekia dhongʉe bblo kʉ ná loroji Musa thɨngʉe kuivre na ná su ndi sa nari na, dhonalo ndrŭ lingʉe fø su ndi é sanamu, ndiro ndima di bɨ le bɨ ná bbʉdha bbʉ ri dho d’e. (2Fa 18:4) Fø bbo fete goti Hezekia njingʉe kpakpanga ndiro bbʉbbʉ ibada rá anzi d’e, Bbakuhani ma, hekalu nǎ njí ma na ki ndi kpengʉe vi nari chulu. Ke lingʉe ndrŭ ki kpakpa ndima rrnga sheria pongʉe sehemu ya kumi ndirigoti Walawi ma, Bbakuhani ma na dho le ngʉ adi bbʉ ná nyo djokpa djo ná lo dho. Fø lo ndrŭ ungʉe ndima thí nǎ ro krʉ.​—2Ny 31:2-12.

Kiroho nǎ Mali

w18.09 paje 6 §14-15

“Njati ni chu fø lo ndirigoti ni njinjí ri na ró, ni kʉ hwè na kʉ ná ndrŭ”

14 Ko kʉ nyenyenga na nì nari ko ka ko dhǒ ná nja chu kʉ, ko di nja ndrŭ rr ngatsovedha na. Yakobo 1:19 pori nari kʉ, ringani ko é “tsé ngarrdha dho.” Fø chu nǎ Yova dho bblo pli kʉ ná loroji ko dho. (Mwa. 18:32; Yos. 10:14) Akonja Kutoka 32:11-14 (Azø.) nǎ kʉ ná lo nǎ ro ko ka ko ba ná somo. Nzá mai Yova dhó lo ungʉe Musa dhó ngaddidha lo djo ro, Yova bbangʉeri ke d’ra ngbaribbai ma ndi ndi mbu nari d’ra dhé. Ndrŭ kana ká ie ka ndi uri ndi rr nga kʉ d’ʉ ná lo po ná ke dhó lo u mwisho djo ndirigoti ndi njinjí kedhó ngaddidha na? Yova adi nì kʉ udha na ndi djo ná ndrŭ rr ngatsovedha na.

15 Ri kʉ bblo ko kana nja le ddiro dhuri ndi tsó: ‘Njati rie nì Yova ngʉ adi ndi djø ndi rr ndrŭ dhó ngaddidha, føri i ngʉe Abrahamu ma, Raheli ma, Musa ma, Yoshua ma, Manoa ma, Eliya ma, ndirigoti Hezekia ma na ri ró, ri ká ngani nzá ma bbʉ heshima ma djoi dho kpadhó ngaddidha ma rr nari chulu ndirigoti ma njinjí kpadhó bblo kʉ ná ngaddidha na? Nde, kutaniko nǎ inga madhó familia nǎ ká kʉ bbo djo riji ma li madhó ngaddidha ná ndrŭ ro ddi? Ri ká ngani ma njiri ngbǎ fø ke dho? Ri ká ngani ma njí ngbá lo fø lo djo?’​—Mwa. 30:6; Amu. 13:9; 1 Fa. 17:22; 2 Nya. 30:20.

BI 6 DDO 12-DDO 18

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 MAMBO YA NYAKATI 32-33

“Adi ni djoi li kpakpa kpakpalo dhi saa na”

it-1-F paje 212

Ashuru

Senakeribu. Sargon II dzá ngba Senakeribu tangʉe là Yuda nǎ pidhinga tso ro b’lo Hezekia nyo pi cho 14 ro (732 na Y.G.N.). (2Fa 18:13; Isa 36:1) Hezekia tsangʉe tsa Ashuru nǎ pi Senakeribu ro ngbà mai ndidzá baba Ahazi rrngʉe nga rr ke dho ro. (2Fa 18:7) Senakeribu sangʉe Yuda nanga sa ndirigoti ke løngʉe fø bbagʉ vile 46 (anja Isa 36:1, 2), ndirigoti Lakishi na ngʉe ná ka (camp) nǎ ndi ngʉe ro, ke pongʉeri Hezekia bbʉ or talanta 30 (chøchø dolar 11 560 000) ndirigoti mbø talanta 300 (chøchø dolar 1 982 000). (2Fa 18:14-16; 2Ny 32:1; anja Isa 8:5-8.) Ngbà mai ke bbʉ fø ritsi krʉ ro, Senakeribu chongʉe ndidhó ujumbe ngʉ adi ra mba ná kpa ndiro kpa rá ripo Yerusalemu nǎ ndrŭ si ndima tsu no tsena ndima ro. (2Fa 18:17–19:34; 2Ny 32:2-20) Føro Yova chengʉe kedhó bbasødda 185 000 ddikpa cha kuna dhé nari lingʉeri ke rárá ndirigoti ke ngʉ Ninawi na. (2Fa 19:35, 36) Luti ke ddui aro kʉ ná kpa hwingʉe ke ndirigoti le ddù Esar-haddoni ngʉngʉe pi ke rɨngana. (2Fa 19:37; 2Ny 32:21, 22; Isa 37:36-38) Ashuru nǎ bbasødda le che ná føri ró ro, nja kʉ ná lo le ndi Senakeribu djo tilo ná ddikpa dju djó maddi ndirigoti Esar-haddon djo tilo ná ri kana ddikpa ri djó maddi.​—JI, Vol. 1, p. 957.

w13 15/11 paje 19 §12

Miya ró rø ná saba kʉ ná kpa ma, munane kʉ ná bbobbonga ma na ká kʉ ie ma njʉ?

12 Yova e tayari ndi kó ko tsotso nzá ka ndi njini ko dho ná lo na, ro ke jiri ko njí ngbà ka ndi njini ko dho ná lo. Hezekia tingʉe lo “ndidhó bbobbokpa na ndirigoti lɨ dhi kpa na,” ndirigoti ddinga ke ma vʉngʉeri ndima “cho vile nǎ arugu ngʉe ná dda tso . . . Ndirigoti, [Hezekia] njingʉe kpakpanga ndi chi glʉglʉngʉeni ná lubba ndirigoti ke dangʉe munara ri djo lu, . . . Ndirigoti arugu ro ke chingʉe nja lubba ki ndirigoti ke thɨngʉe là dhi ritsi ma, ngao ma na.” (2 Ny. 32:3-5) Ndiro ndi b’o ndidzá ndrŭ ronga fø saa na d’e, Yova njingʉe njí nga nǎ do kʉ ná kpetsi kpa na, føri ngʉe​—Hezekia ma, kedhó bbobbokpa ma, kpakpa ngʉe kiroho nǎ ná bbanabi ma na na.

w13 15/11 paje 19 §13

Miya ró rø ná saba kʉ ná kpa ma, munane kʉ ná bbobbonga ma na ká kʉ ie ma njʉ?

13 Føri goti Hezekia njingʉe ná lo dhi valer ngʉe bbo pli dda tso ke chongʉe ndirigoti lubba ke chingʉe kpakpa nari djolu. Hezekia ngʉe nì ngaddi ndrŭ djo ná muchungaji nari dho, ke gbangʉe ndrŭ tso ndirigoti ke lingʉe ndrŭ kpakpa kiroho nǎ i lo na: “Nzɨ ni nji do inga ni thí é do na Ashuru bbá pi dzá lo dho . . . , dhonalo ko na kʉ ná kpa dada kpa laidjó kʉ ná ndrŭ djolu. Ke na kʉ nari kʉ le ndí dhi le thó, ro ko na kʉ nari kʉ kodhi Mungu Yova nja ndi kó ko tsotso ndirigoti ndi njí ko djó lɨ d’e.” Ke lingʉe ndrŭ dhó udha kpakpa na ná lo kʉ, Yova ka ndi njí ndidzá ndrŭ djó lɨ njí! Fø lo ndima rr ro, Wayaudi lingʉe “ndima thí Yuda nǎ pi Hezekia pongʉe ná lo djo.” Achuri nari kʉ, ri kʉ “Hezekia pongʉe ná lo i lingʉeri” ndrŭ é nga nǎ do ro ri. Ke ma, ndidhó bbobbokpa ma, lɨ dhi kpa ma, Mika ma, Isaya ma na dhongʉeri ndima kʉ bblo kʉ ná wachungaji Yova d’rangʉeri unabi nǎ nari nganga bbai.​—2 Ny. 32:7, 8; Azø Mika 5:5, 6.

Kiroho nǎ Mali

w21.10 paje 4 §11-12

Bbʉbbʉ le leni nari na mana ká kʉ addu?

11 Fø saa na, Yova ngʉngʉe Manase dhó sala goti ngʉ. Yova njangʉe Manase leni le bbʉbbʉ nari ke njingʉe ná sala ró. Føri dho, Manase nzingʉeri Yova njí ndi zø ná saa na, ke rrngʉe Manase dhó sala rr ndirigoti Yova bbangʉeri ke ki ngʉ pinyodha dho vi. Manase njingʉe krʉ kʉ ná kpakpanga ndiro ndi dhori nari kʉ ndi leni le bbʉbbʉ. Ke njingʉe nari kʉ nzá ro Ahabu njingʉe ná lo. Ke lengʉe ndidhó nyi thika le. Ke gʉngʉe kali dhi ibada gʉ ndirigoti ke lingʉe ndrŭ kpakpa ndiro ndrŭ bbʉ madha Yova dho d’e. (Azø 2 Nyakati 33:15, 16.) Manase dho ringangʉeni ndi é nga nǎ do ro ndirigoti udha na ndiro ndi nji fø lo d’e, dhonalo le ke leni nari njí ke ngʉe che kʉ ná mufano ndi bbá familia dho, ndibbá pi dza nǎ ndrŭ dho ndirigoti ndi ngʉ pinyo djo ná ndrŭ dho cho bí kana. Ngó Manase ngʉngʉe ná saa na, ke mbungʉeri ndi thɨ ndi njingʉe ná nja lo thika maddi. Ke njingʉe ná lo bbʉngʉe bblo kʉ ná matokeo kedzá ngba dzá ngba Yosia dho, bblo pli kʉ ná pi ndi ngʉngʉe luti ro.​—2 Fal. 22:1, 2.

12 Manase dhó lo nǎ ro ká ko ka ko ba ngbá somo? Ke djøngʉe ndi djø ndirigoti ke njingʉe nja lo ki maddi. Ke njingʉe sala ndirigoti ke nzingʉeri Yova dhǒ zølo ndi dho. Ke lengʉe ndidhó nyi thika le. Ke njingʉe kpakpanga ndi le ndidhó lo thika ndirigoti ke ngangʉe Yova ndi ma nari tso. Ke kongʉe nja ndrŭ tsotso maddi ndiro ndima njiri fø d’e. Manase dhó loroji ka ndi kó che pli kʉ ná lo nji ná ndrŭ tsotso maddi. Manase dhó lo ridho nari kʉ Yova Mungu kʉ “bblo ndirigoti nì ndrŭ zø nji ná ke.” (Zb. 86:5) Yova adi ndima thí nǎ ro krʉ leni ná ndrŭ zø njinji.

BI 6 DDO 19-DDO 25

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 MAMBO YA NYAKATI 34-36

“Ni ká adi faida ba bbo i nì Mungu dzá lo nǎ ro?”

it-1-F paje 1152

Hulda

Yosia rrngʉe Bbò kuhani Hilkia bangʉe Hekalu nanga ndi thɨ ro ná “Sheria dhi buku nganga” nǎ lo le zøngʉe nari ná saa na, ke chongʉe ndrŭ ndima rá ngadhu Yova tsó d’e. Ke chongʉe ná fø kpa rangʉe Hulda bba ndirigoti ke pongʉeri nari kʉ Yova pori, fø “buku” nǎ le ba ná fø kpakpalo na si bani nari kʉ tsatsa ná ndrŭ tsɨ. Hulda pongʉeri ki, Yosia djø ndi djø Yova njí nari dho ke nzɨ fø kpakpalo si ba ri, ro ke ma tso le si gbà ndi bbui na ndirigoti ke si ra kabuli na ngoi na.​—2Fa 22:8-20; 2Ny 34:14-28.

w09 15/6 paje 10 §20

Adi bidii na Yova dzá dza dho!

20 Pi Yosia ngʉ ndidhó pidhinga nǎ lo kpe ná saa na, Bbo Kuhani Hilkia “bangʉe Musa ndingʉe ná Yova dhó yadha dhi buku.” Ke bbʉngʉeri pi dhó sekretere Shafani dhona ndirigoti ke ngangʉe ri nǎ lo zødha tso Yosia dho. (Azø 2 Mambo ya Nyakati 34:14-18.) Fø lo ká bbʉngʉe ngbá matokeo? Føro théi pi thangʉe ndi ró ru nanga vodha dzá lo dho ndirigoti ke pongʉeri ndidhó kpetsi kpa dhunga Yova tsó. Isɨ nabi Hulda chulu, Mungu d’ingʉe lo Yuda nǎ ndrŭ djo, kpa ngʉ nji ndima dhó dini nǎ ná lo dzá lo dho. Ro, Yosia njingʉe kpakpanga ndi si sanamu le má nari, ná fø lo nzá mangʉe pá ri ndirigoti Yova ungʉe ke tso u, ngbà mai rid’rangʉeni krʉ kʉ ná ndrŭ tsɨ si kpakpalo ba ro. (2 Nya. 34:19-28) Ko ká ka ko ba ngbá somo fø lo nǎ ro? Ko maddi adi riji ko njí lo Yosia bbai. Ko jiri ko djø ko ko thí nǎ ro krʉ Yova dhó chutso ddadha dho, nzá ringani ko vi nga nari kʉ njati ko gba ko tso tsatsa ná ndrŭ na ndirigoti ko tøni chi nzá ró, ko si kʉ kpakpalo ba. Ndirigoti ko ka ko uri u nari kʉ Yova si ko kʉ na ndi madha dho ná bidii nja nì ddiddi ke njingʉeri Yosia dho nari bbai.

Kiroho nǎ Mali

w17.03 paje 27 §15-17

Ni ká si ni thí li nì ndindini ná lo djo?

15 Pi Yosia ró njingʉeni ná bblo lo nǎ ro ká ko ka ko ba ngbá shauri? Akonja ke ká singʉe ndidzá mwisho na ndirigoti ndidzá dhe djo ngbaribbai ma nari. (Azø 2 Mambo ya Nyakati 35:20-22.) Yosia “rangʉe vita nji” Misri nǎ Pi Neko tso ro, ngbà mai fø pi pongʉeri ndi ro nga kʉ lo na ke dho ri ro. Biblia pori nari kʉ, Neko pongʉe ná fø lo singʉe “Mungu tso nǎ ro.” Nde føro ká Yosia rangʉe là nji ke tso ro addudho? Biblia nzá tu fø lo nanga ro ri.

16 Nde, Yosia ká ka ndi njieri ngbǎ nja ndi chú Neko pongʉe ná fø lo singʉe Yova dhó ro nari d’e? Ke ka ndi dhuenga chi ngʉ tøni Yova dho ná nabi Yeremia tsó. (2 Ny. 35:23, 25) Ro, Biblia nzá d’ra ke nji fø di lo nari ro ri. Ndirigoti Neko ngʉ ra là nji Karkemishi tso ro ná føri ngʉe, “d’i kabila” ro ke nzɨ ngʉ ra là nji Yerusalemu tso ro ri. Ndirigoti fø lo nzá løngʉe Mungu ró dho ronga ro maddi ri, dhonalo Neko nzá chøngʉe Yova ma, ndidzá ndrŭ ma na ro ri. Føri dho, fø ke tso ro Yosia tangʉe lɨ ná føri ngʉe nzá ke ndongʉe lonanga bblo ri. Ko ká ka ko ba ngbá somo fø lo nǎ ro? Rie ddikpa kpakpalo na ko hwini ri ró, ringani ko ne Yova dhó nganjadha ká kʉ addu ma fø lo djo nari.

17 Ddikpa lo banga ró, ringani ko né fø lo ronga lø ná kanuni ndirigoti ko njinjí ri na usawaziko na. Nja kʉ ná lo kana ringani ko dhunga Wazee tsó. Njaro kpa ka ndima d’ra b’lo ko churie ná lo ndirigoti b’lo djo ko njirie utafiti kodhó vichapo nǎ ro ná lo ko dho. Ro, ringani ko ddi djo nga ná nja kanuni ki ma ka ndi é ddi ndirigoti njaro ri ka ndi uri ddikpa muzee kó ko tsotso fø lo kana. Loroji na, ddikpa le-ve churi chu nari kʉ ndidhó njí kʉ ndi d’ra hwè dhi lo-i. (Mdo. 4:20) Føro le kperi ndi rá lod’ra ddikpa cha, ro le bbá ke nga kʉ Yova dzá Dimu ri, ro ke pori ndi jiri le di abba. Ke pori le ni, ø da ná ddo kana nzá ndima ro d’e di le na ddinga ri ndirigoti ndi jiri ndima njí ddikpa ritsi ro ddinga. Njaro le ka ndi ddinga ndi ka ndi njí na njí ná verse djo. Loroji na, føri ka ndi é Mungu dho le ngarr ndirigoti le nji ndrŭ wanafunzi nari djo tilo ná andiko. (Mt. 28:19, 20; Mdo. 5:29) Ro godhé ringani le ddinga djo nari kʉ, isɨle dho ringani ndi djøni djø ndi bbá ke dho ndirigoti ndi é kiasi na. (Efe. 5:22-24; Flp. 4:5) Nde, le bbá ke ká gʉrie mahubiri na le ra nari gʉ nganga inga ke ká ripo ndima njí ddikpa ritsi ro le na fø dyi kpali dhé? Ringani ko é usawaziko na ndirigoti ko neri ko njí Mungu ji ná lo ndirigoti ko njí kpakpanga ko é bblo kʉ ná zamiri na.

BI 6 DDO 26–BI 7 DDO 2

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | EZRA 1-3

“Abbari Yova njinjí ni na”

w22.03 paje 14 §1

Ni ká nja Zekaria njangʉe ná lo ddi?

WAYAUDI bangʉe hwè bbo. Yova Mungu “chongʉe Uajemi bbá Pi Koreshi” thí ronga ndiro ke tu Waizraeli bí ndima nji cho b’lo Babiloni nǎ no tsena ná ngana ro d’e. Ke d’rangʉeri pʉlʉpʉlʉ Wayaudi ka ndima ngʉngʉ ndima bbá ngø na, “ndirigoti ndima rá Izraeli bbá Mungu Yova dzá dza ki chi vi.” (Ezr. 1:1, 3) Føri kʉ bbo ka ndi bbʉe hwè ná lo! Føri nǎ mana kʉ, Waizraeli ka ndima mae bbʉbbʉ Mungu ki vi ndima bbá ngø nǎ.

w17.10 paje 26 §2

Shar ma, taji ma na ni ronga b’o

2 Zekaria chungʉeri chu nari kʉ, Yerusalemu na ra ná kpetsi kpa ma, isɨ ndrŭ ma na ngʉe udha dhi Wayaudi. Ri ngʉe “fø ndrŭ thí ronga i bbʉbbʉ Mungu chongʉe” ndiro kpa bbá ndima dhó dza ma, ndima dhó turusa dhi ritsi ma na d’e ri. (Ezra 1:2, 3, 5) Kpa bbangʉe bblo ndima chungʉe ná ngø ndiro ndima rá nzá ndima kana bí kʉ ná ndrŭ d’engʉe nja ná ngø na d’e. Njati kpa njae Yova dhó hekalu le chi nari mana na nzá ró, kpa nzá ka ndima ueri ndima njí kpakpa kʉ ná safari ro chøchø kilometre 1 600 ri.

Kiroho nǎ Mali

w06 15/1 paje 19 §1

Ezra dzá Buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo

1:3-6. Nja Waizraeli mangʉe ma Babiloni na nari bbai, bí kʉ ná Yova dzá Dimu dho nzá ri ro ka ndi ka ndima njinjí Yova dho krʉ saa ró inga ndima rá njínji bbo uhitaji kʉ ná ngana ri. Ro, kpa adi ngbà ka ndima njí fø njí ná ndrŭ tsotso kó, kpa adi kpa li kpakpa, føri kina kpa adi muchango bbʉ ji ndima nanga jini ro ndiro pidhinga dzá hwè lo-i d’radha ma, longaddidha dhi njí ma na rá anzi d’e.

    Bbaledha nǎ Vichapo (2015-2025)
    Avʉvʉ
    Atsu
    • Baledha
    • Ando ri
    • Ji le ji nari
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Njí le nji na nalo
    • Ruruni nalo ronga le b'o nari
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Atsu
    Ando ri