ETERNET djó kʉ ná Watchtower LIBRARY
Dzamu dhi Munara
ETERNET DJÓ KɄ NÁ LIBRARY
Baledha
  • BIBLIA
  • VICHAPO
  • NJUDHA
  • w21 Bi 10 paje 29-31
  • 1921—Cho da 100 B’lo

I sehema nǎ, tayari kʉ ná video ro nga

Dzodzo dhé, video ni telesharje ro ddikpa kosa banga.

  • 1921—Cho da 100 B’lo
  • Dzamu dhi Munara Yova dzá Pidhinga ndi d’ra ruo (Longanedha dhi ri)—2021
  • Rere lo djǒ
  • Nju tso nju nalo
  • NGA NǍ DO RO LOD’RA NÁ KPA
  • LONGA LE NE DDIRO NDIRIGOTI FAMILIA NǍ NARI
  • DDIKPA Ø BUKU!
  • NJÍ RA ANZI
  • 1922—Cho da 100 b’lo
    Dzamu dhi Munara Yova dzá Pidhinga ndi d’ra ruo (Longanedha dhi ri)—2022
  • 1923​—Cho da 100 b’lo
    Dzamu dhi Munara Yova dzá Pidhinga ndi d’ra ruo (Longanedha dhi ri)—2023
Dzamu dhi Munara Yova dzá Pidhinga ndi d’ra ruo (Longanedha dhi ri)—2021
w21 Bi 10 paje 29-31

1921—Cho da 100 B’lo

BI 1 DDO 1, 1921 nǎ Dzamu dhi Munara nǎ le dhungʉe i lo ri zø ná kpa tso: “I cho goti ká ngba njí si njini?” Isaya 61:1, 2 nǎ, le nongʉe lod’radha dhi njí nga kpa dho. “Yova d’ri ma che na, ke cho ma ndiro ma mba hwè dhi lo i nyenyenga dhi nrŭ dho d’e . . . , nja ma d’ra kodhi Bboke dzá bblo cho nrŭ dho ndirigoti kodhi Mungu dzá le be ødha dhi ddo nrŭ dho d’e.”

NGA NǍ DO RO LOD’RA NÁ KPA

Ndiro ndima d’ralo d’e, Biblia nǎ longa ne ná kpa dho riengani ndimae nga nǎ do ro. Kpa dho riengani ndima d’ra “hwè dhi lo i” nyenyenga dhi nrŭ dho, ndirigoti ndima d’ra chenga dhi nrŭ “be le si ø ná ddo.”

Canada nǎ ngʉ di ná le-djo J. H. Hoskin ngʉ lod’ra nga nǎ do ro ni mai upinzani ngʉe ro. Cho 1921 na, ke njungʉe ddikpa lod’ra ná ke na. Le-djo Hoskin pongʉeri i ke dho: “Ri kʉ bblo ko tilo Biblia nǎ lo djo hwè na. Ndirigoti njati ko rrni nzá ma ddikpa lo djo ró, kodho ringani ko dya lotso ngoi na ndirigoti ko má kau dhé.” Ro lo nzá njingʉeni le-djo J. H. Hoskin ngʉ riji naribbai ri. Le-djo Hoskin pori i: “Ko tingʉe lo sese miniti kana dhé fø ke na, ro ke dungʉe dzaitso nanga, ma dho ringʉ njani ko ri ró karo nanga ka ndi koni naribbai.”

Lod’ra ná ke høngʉe “Ká addudho ni nzɨ ra lod’ra nga kʉ wakristo ná nrŭ dho ri?” Le-djo Hoskin nzá ngʉngʉe fø logoti ri, ro ke pongʉeri ndi thí na ni ma ngaddi kʉ mukristo ri.

Føri goti kʉ ná dyi, fø lod’ra ná ke tingʉe che lo le-djo Hoskin djo ndidhó wakristo dho dra dza nǎ. Le-djo Hoskin pori, ke d’rangʉeri nrŭ dho, “Ma kʉ kali dhi ke i vile nǎ ndirigoti ringani le hwi ma hwi.” Ro føri ma nzáddi chongʉe Hoskin tso ro ri, ke rangʉe anzi dhé lo ndi d’ra nari na ndirigoti ke ngʉ adi loti bí kʉ ná nrŭ na. Ke pongʉeri: “Ma jingʉe lod’radha dhi njí bbo fø ga. Nja nrŭ ngʉ adi ripo: ‘Ma churi nari kʉ ni kʉ Mungu dzá njí dhi ke!’ Ndirigoti kpa ngʉ adi riji ndima kó ma tsotso madhó lo u ná ritsi na.”

LONGA LE NE DDIRO NDIRIGOTI FAMILIA NǍ NARI

Nja le kó nrŭ tsotso ndima famu Biblia bblo d’e, wanafunzi wa Biblia ngʉ adi Biblia djo tilo na ngadhudha ma, logoti ma na ndí Amuka!a ko adi nzi njʉ ná vichapo nǎ. Njari ngʉe jaddakpa tso le dhu ná nga, føri ngʉ adi gødhi nrŭ tsotso kó ndiro ndima tilo ndima dhi nzø na d’e. Gødhi nrŭ ngʉ adi fø lo dhu ndima dhi nzø tso ndirigoti kpa ngʉ adi kpa tsotso kó ndiro kpa ba majibu Biblia nǎ ro d’e. Fø kichapo nǎ ngʉe idi ná ngadhudha ro mai “Biblia nǎ ká rere buku kʉ thɨ?” ndirigoti fø ngadhudha ngʉ adi liri nzø famu Biblia nǎ sʉsʉ kʉ ná mafundisho. Nja kʉ ná ngadhudha ro ngʉe i mai “Bbʉbbʉ kʉ ná Wakristo ká nrŭ ka ndima nzanza njonjo kʉ ná chulu?” fø lo ngʉ adi jaddakpa tayarisha ndiro ndima d’ralo ngaro do ro d’e.

Bbo chu Biblia nǎ lo ná nrŭ tsotso ka ndi koe ná ngadhudha ma ndirigoti logoti mangʉe ddi. Fø logoti kpa ka ndima bae anji ngʉe ná buku na, fø buku lengʉ adi nzi Études des critures. Fø programu chulu bí kʉ ná nrŭ chungʉe lo bbo. Ro bi 12 ddo 21, 1921 nǎ Amuka! nǎ le pongʉeri nari kʉ fø programu ki ro ngasie ri. Lo thika ká lengʉeni chʉ fø addudho?

DDIKPA Ø BUKU!

Buku La Harpe de Dieu

Ngazødha dhi programu le ndi djó ná karte

Nga le dhu djó ná karte

Lodho ngʉ chutso ddá ná le-djoi njangʉeri nari kʉ nrŭ dho lo jiri ndima ne Biblia nǎ longa ngba le kpe bblo ná chulu. Føri dho Bi 11, 1921 na, kpa ndingʉe ná ddikpa buku rodho ngʉe La Harpe de Dieu. Ngba nyo lotho ngʉe ná nrŭ ma ungʉe fø buku nǎ lo ndima jifunza nari ddi. Fø buku kongʉe nrŭ tsotso ndiro nrŭ chulo “Mungu pɨ nrŭ dho nalo djo ndiro nrŭ ba choro nŭnŭ di ná shinga d’e.” Fø buku na funzo ká bbʉngʉe bblo kʉ ná matokeo ddi?

Ddikpa le dho le bbʉ fø buku ró, le ngʉ adi ddikpa programu le ndi djó ná karte bbʉ ndiri na ke chu ngba paje ma ndi ka ndi zø nari d’e. Føri goti kʉ ná yenga na le ngʉ adi nja karte bbʉ, fø karte djó ngʉe bbobbo ngadhudha le zø nalo djo. Ndirigoti karte dzá mwisho djó ngʉe luti yenga ddo kana le ka le si zø ná programu.

Yenga 12 kana ro krʉ yenga ddi ró, mwanafunzi ngʉ adi ø karte ba barua chulu ndima dhó kikundi nǎ ro inga ndima dhó kutaniko nǎ ro. Bí ina fø karte le ngʉ adi cho kutaniko nǎ ngó nrŭ dho inga nga dhó afya kʉ bblo ná nrŭ dho. Lorojina, Millvale, Pennsylvania, U.S.A. nǎ ddikpa le-ve Anna K. Gardner pongʉeri: “Madhi vena Thayle dho ringʉe kpakpa ndi bbi. Ro Buku La Harpe de Dieu singʉe ná saa na, le ka ndi njie nalo ngʉe ni dhonalo krʉ yenga ddoro le ngʉ adi ngadhudha kʉ djó ná karte cho le dho.” Ddikpa le dya ndidhó funzo tso nari goti, kutaniko nǎ ddikpa ke ngʉ adi fø le ronga bé ndiro le chu lo ki bbo Biblia nǎ ro d’e.

Thayle Gardner kʉ tsutsu ná nrŭ dhó kiti djó

NJÍ RA ANZI

Krʉ cho dzá mwisho goti, le-djo J. F. Rutherford ngʉ adi barua cho kutaniko nǎ nrŭ krʉ dho. Ke pongʉeri “Pidhinga dzá hwè lo i d’rani i cho nǎ bbo nja cho krʉ nǎ le njieri nari djolu.” Ke pongʉeri ki: “Njí ra anzi bbo. Anili nja nrŭ kpakpa ndiro ndima nji bbo na ma na kʉ ná njí d’e.” Bbʉbbʉ dhé wanafunzi wa Biblia njigʉeri ri ke pori naribbai. Cho 1922 na, kpa d’rangʉe lo kpakpanga na Mungu dhó Pidhinga djo anziro ndima ngʉ rinji nari djolu.

Nga ró do kʉ ná kau

Wanafunzi wa Biblia ngʉ adi jidha dho ndima kana ndima tsotso ndima kó nari chulu. Kpa ngʉe nga ró do kʉ ná kau ndirigoti “kpakpalo dhi saa dho gøni ná kau,” i lo nǎ kosi rinja naribbai.​—Met. 17:17.

“Ddikpa cha ronji na, Bi 5 ddo 31, 1921 nǎ, Tulsa (Oklahoma, U.S.A.) nǎ ddikpa titi ke le lingʉe prizo na dhonalo ke djo kpa shangʉe kali ke nji lɨ ddikpa shai na. Føri goti 1 000 djolu da ná sha singʉe vita nji nga ngʉe bí ná titi nrŭ tsoro. Fø vita nyangʉe ndi nanga lele titi nrŭ ngʉ adi di ná ngana, fø nga rodho le ngʉ adi nzi Greenwood. Dada 1 400 djolu ná dza ma, ndirigoti d’uka dhi bbobbo dza ma na ritsi nrŭ søngʉe sø ndirigoti nrŭ bɨngʉe ri bɨ. Ripoti ridho chechengʉeni ná nrŭ ngʉe 36, ro ri njani nari kʉ checheni ná nrŭ dhó hesabu singʉe kpø 300 naribbai. Luti le nzingʉe fø vita Tulsa nǎ bbo vita.”

Biblia nǎ lo ngʉ jifunza ná titi le-djo Richard J. Hill ma, Greenwood nǎ nrŭ ma na d’ra njinjingʉeni nalo: “Fø kuna ma ko njingʉe kodhó njudha ngba dhé ko ngʉ adi rinji naribbai. B’lo njudha tso dyani narigoti ko rrngʉe sø tá nari. Ddo ko ra ddo nari ma ngʉe ni dhé sø tá ri.” Gbonji dyi bbʉtso Bi 6 ddo 1 na logʉ sangʉeni bbo. Nja nrŭ pongʉeri kodho njati ko ji ko ronga b’oni ngba ró, kodho ringani ko rá asamble dhi dza na. Le-djo Hill ma, ndibbá le ma, ndidzá mbʉ kʉ na nzø ma na nyingʉe nga Tulza nǎ asamble dhi dza nǎ. Fø dza na chøchø 3 000 kʉ ná titi nrŭ ronga bongʉeni. Fø nrŭ ronga b’ongʉe nari ngʉe pikpa chongʉe vita tso dyadha dho ná bbasødda.

Fø saa na sha ngʉe ná le-djo Arthur Claus vʉngʉe ddikpa bbo na mana kʉ ná lonanga. “Ma rrngʉe ritsi nrŭ dhʉ nari ma, dza nrŭ bɨ nari ma Greenwood nǎ ná saa na, ma vʉngʉeri ma rá le-djo Hill dhó lo ká kʉ ngbaribbai ma nari nja.”

Arthur Claus kongʉe 14 kʉ ná nzø tsotso ndiro ndima chu Biblia nǎ lo buku La Harpe de Dieu chulu d’e

Le-djo Arthur rangʉe le-djo Hill bba ná saa, le-djo Arthur njangʉe le-djo Hill dhó jirani dhó kʉ sø. Le-djo Hill dhó jirani ddingʉeri nari kʉ le-djo Arthur kʉ lɨ njingʉe ná kpa kana ddike. Fø jirani høngʉe “ni ká si addu nji iga?”

“Arthur pori i: “Njati ma d’rae fø ga ma si dho nalo bblo nzá ró, ke ka ndi hwie ma hwi. Ma pongʉeri kedho ma kʉ le-djo Hill dzá kau ndirigoti ma adi si ke bba bí ina.” Arthur ma, le-djo Hill dhó jirani ma na b’ongʉe ke dhó ritsi ronga che kʉ ná nrŭ ró.

Luti, Arthur rangʉe ri utso d’i nari kʉ le-djo Hill ma, ndibbá familia ma na ngʉe asamble dhi dza na. Arthur dho le pongʉeri titi nrŭ dho nzá ringani ndima tuni fø ga ro ri, njati Jenerale Barrett u ritso nzá ró. Arthur d’rari: “Ringʉe kpakpa le rá loti generale na. Kedho ma d’rangʉe ma jiri ma rá le-djo Hill dhó familia nǎ fø ga ro nari ná saa na, ke dhungʉeri ma tso: ‘Nidho ká ri ka ndi kaka ni b’o kpa ronga ndirigoti ni gba kpa dhó lo tso?’ Ma ungʉe ritso hwè na, kao.”

Arthur bangʉe generale dhó barua ná saa na, ke rangʉe thei asamble dhi dza na. Ke dhongʉe ndidhó le bbʉ ná barua ná saa na, ngab’o ná ke pongʉeri: “Ni ká ba generale dhó rusha ngbaribbai! Ni kʉ ya kwanza si nrŭ tu iga ro ná ke?” Luti, le-djo Arthur ma ngab’o ná ke ma na singʉe le-djo Hill ma ro, ndibbá familia ma na føga. Kpa krʉ djingʉe Arthur dhó mutokari nǎ ndirigoti kpa rangʉe abba.

“Ko krʉ ngʉ adi ko nja ddiddi dho nalo kʉ, ko bbʉngʉe ko Mungu dho”

Le-djo Claus njingʉe ndi ka ndi nji nalo krʉ ndiro le-djo Hill ma, ndibbá familia ma na e salama d’e. Nja nrŭ njangʉe le-djo Claus jidha dho ga ró do ro nari ná saa na, nrŭ nanga kengʉeni bbo. Arthur d’rari: “Hill dhó ritsi ronga b’ongʉe ná jirani ngʉ adi heshima bbʉ bbo Yova dzá Dimu dho. Ndirigoti bí kʉ ná nrŭ nyo bbʉbbʉ lo ngʉ adi tho bbo, dhonalo Yova dzá Dimu nanga ro nzá ndongʉeni ri, ni mai kpadhó rangi ngʉe njonjo ro, kpa kana ddikpa le ma nzɨddi ngʉ adi ndi nja pli ndilai djolu ri.”

a The Golden Age le ngʉ nzi Consolation cho 1937 na ndirigoti cho 1946 na le ngʉ ri nzi Amuka! in 1946.

    Bbaledha nǎ Vichapo (2015-2025)
    Avʉvʉ
    Atsu
    • Baledha
    • Ando ri
    • Ji le ji nari
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Njí le nji na nalo
    • Ruruni nalo ronga le b'o nari
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Atsu
    Ando ri