LONGANEDHA DHI RI 30
DYI 36 Akob’o ko thí ronga
Waisraeli bbá pikpa dhó lo nǎ ro ko ka ko ba ná bbo na mana kʉ ná somo
“Ni si njonjonga ki nja chølo nji ná ke ma kana chelo nji ná ke na ndirigoti Mungu dho njínji ná ke ma kana nzɨ njínji Mungu dho ná ke na.”—Mal. 3:18.
RI NǍ LO
Ngbaribbai ma Yova ngʉ adi Waisraeli bbá pikpa nja ná føri ko chu nari si ko tsotso ko ko famu Yova adi ji ndidzá njí dhi ndrŭ njí njʉ ná lo.
1-2. Biblia ká po ngbá lo Waisraeli bbá nja pikpa djo?
BIBLIA tilo dada 40 djolu ná kpa djo Israeli bbá ndima nyongʉe pi ro.a Ndirigoti ri tilo pʉlʉpʉlʉ kpa kana nja kpa njingʉe ná lo djo. Loroji na, bblo kʉ ná pikpa ma njingʉe che kʉ ná nja lo ro ngbà dhé. Addinga bblolo njingʉe ná pi Daudi djo. Yova pongʉeri ɨ: “Madzá njí dhi ke Daudi . . . njingʉe njí ma dho ndi thí nǎ ro krʉ ndirigoti ke ngʉ bblo kʉ ná lo dhé nji ma nyǒ njí.” (1 Fa. 14:8) Føro mai, ke njingʉe uzinifu d’i ke bbá le na ndirigoti ke kpengʉeri ndi hwi lebbá ke hwi.—2 Sa. 11:4, 14, 15.
2 Føri kina, Biblia tilo bblolo njingʉe ná nja pikpa djo nzá mai ndima tøngʉeni chi ro. Loroji na, addinga Rehoboamu djo. Ke “njingʉe che kʉ ná lo” Yova nyǒ njí. (2 Ny. 12:14) Ro, Rehoboamu njingʉe bblolo maddi. Loroji na, Yova pongʉeri ke dho nzɨ ke ra hwini Israeli bbá kumi kʉ ná kabila tso ro ndirigoti ke bbari kpa vʉ pi ndima dho ndima ro, ná føri dho ma ke rrngʉe nga rr ddi. Føri goti ke chingʉe ndidhó pidhinga tsena ngʉe ná bí kʉ ná bba ndiri na ndi b’o Mungu dzá ndrŭ ronga mbubai ró d’e.—1 Fa. 12:21-24; 2 Ny. 11:5-12.
3. Bbo na mana kʉ nari ká kʉ ngbá ngadhudha ndirigoti ko ká si loti ngbá lo djo i lo nǎ?
3 Bbo na mana kʉ ná ngadhudha kʉ, njati rie Israeli bbá pikpa njingʉe bblolo ndirigoti chelo ro maddi ró, Yova ká ngʉ adi ddikpa pi kʉ chi ndi nyǒ njí nari chu ngbá lo ró? Fø logoti ko ba nari si ko tsotso ko ko famu ngbá lo ma Yova adi ji ko njí nari. Ko si loti Yova ngʉ adi Waisraeli bbá pikpa nanga ne ró ro ná gbo kʉ ná lo djo. Ya kwanza, pi ká ji Yova ndi thí nǎ ro krʉ ngbà nari. Ya pili, pi ká leni ndidhó chenga nǎ ro bbʉbbʉ i ngbà nari. Ndirigoti ya tatu, pi ká ra anzi Yova ndi má bblo chu nǎ nari na nì nari.
KPA JINGɄE YOVA NDIMA THÍ NǍ RO KRɄ
4. Chi ngʉe ná pikpa ma, nga ngʉe chi ná pikpa ma na kana ká ngʉe ngbá njonjonga?
4 Yova jingʉe ná pikpa ngʉ adi ke má ndima thí nǎ ro krʉ.b Bblo ngʉe ná pi Yehoshafati “nengʉe Yova ndi thí nǎ ro krʉ.” (2 Ny. 22:9) Yoshia djo Biblia pori ɨ: “Ke njí nga ngʉe ke bbai di ná pi ro ri, ndi thí nǎ ro krʉ ndi ngʉngʉe Yova ro ro.” (2 Fa. 23:25) Nde, pi Sulemani djo ká le po ngbá lo luti ndi njingʉe chelo ro? “Ke thí nanga ndongʉeni ndó.” (1 Fa. 11:4) Nzá tøngʉeni chi ná pi Abiyamu djo Biblia pori ɨ: “Ke nzá lingʉe ndi thí lu Yova djo ri.”—1 Fa. 15:3.
5. Yova dho le njínji nzá le thí nanga ndoni ndó ro nari na mana ká kʉ addu?
5 Yova dho le njínji nzá le thí nanga ndoni ndó ro nari na mana ká kʉ addu? Nzá ndi thí nanga ndoni ndó ro njínji Yova dho ná le nzɨ adi rinji ringani ndi má ke nari dho dhé ri. Føri rɨngana ke adi njínji Yova dho ndi ji ke bbo ndirigoti ndi jiri ndi bbʉ heshima ke dho nari dho. Føri kina, ke adi ra anzi bbo ndi ji Yova nari na ndirigoti heshima ndi bbʉ ke dho ndidhó maisha krʉ nǎ nari na.
6. Ko ká ka ko rá anzi Yova dho ko njínji nzá ko thí nanga ndoni ndó ro nari na ngbaribbai? (Mezali 4:23; Matayo 5:29, 30)
6 Nde, ko ká ka ko dyø chi ngʉ tøni ná pikpa nzá ndima thí nanga ndongʉeni ndó ro ngbaribbai? Ko ka ko njiri fø che kʉ ná lo ko pʉ ko ró ro nari chulu. Loroji na, che kʉ ná ritsi na ko ko nyǒ djé nari ma, che kʉ ná bbakau ma, bbo ko riji ritsi é kodhó nari ma na ka ndi ndó ko thí nanga ndo. Njati ko rá ri utso d’i fø di ná lo rili kodhó jidha nanga ngʉngʉ Yova laidjo ró, ringani ko njí kpakpanga ndiro ko ø kodhó ngaddidha ma, kodhó nyi ma na thika ndiro nzɨ ko nji sa ka ndi sa kodhó jidha Yova laidjo ná lo ró.—Azø Mezali 4:23; Matayo 5:29, 30.
7. Ká addudho ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko pʉ krʉ ka ndi liri kodhó jidha djødjø Yova laidjo ná lo ko ró ro?
7 Ri nzá ngani ko bbari ko thí nanga ndoni ndó ri. Njati ko é krr nga ró, ko ka ko di riddi nari kʉ ko njínji Yova dho krʉ saa ró nari dho che kʉ ná lo nzá ka ndi lø ko ronga ro ri. Loroji na, addinga i lo djo, ni kʉ bbò ngavʉ ndirigoti bbo grì o ná nga nǎ. Abba ni si ro, ni si kazz vʉ. Nde føro ká ri ka ndi é ngbǎ njati ni bbá dzaitso pʉlʉ ró? Føro grì ka ndi tsu bbo adza. Fø lo nǎ ro ká ko ba ngbá somo? Ndiro nzɨ ko kana kau sani Yova na ró, ko adi ko ngu kiroho nǎ nyo na, ná føri djolu pli ko ka ko njí ná nja ritsi ki ro ma kʉ ddi. Ringani ko i dzaitso ndiro nzɨ che kʉ ná vʉvʉ tsu adza ró nari bbai, i d’z dzá “grì” ma, inga che kʉ ná ngaddidha ma na nzá ringani tsu ko thí na ndiri ndó ko thí nanga d’e ri.—Efe. 2:2.
KPA LENGɄENI LE NDIMA DHÓ CHENGA NǍ RO
8-9. Pi Daudi ma, Hezekia ma na ká njingʉeri ngbǎ ndima njingʉe ná chenga ronga le pongʉe ná saa na? (Anja ji.)
8 Anziro ko njae ná paragrafu nǎ ko zøeri nari bbai, pi Daudi njingʉe bbò chenga. Ro, nabi Natani singʉe loti ke na ngbaribbai ma Yova ndi mbu ke njingʉe ná fø chenga djo ná saa na, nyenyenga na Daudi lengʉeni le. (2 Sa. 12:13) Zaburi 51 nǎ Daudi ndi ná lo ridho ko dho nari kʉ, ke bangʉe njedha bbo. Daudi nzá njingʉe ndi nji dhé njedha na kʉ ri ndiri na ndi shá Natani ndirigoti ndiri na ndi pʉ ndi ka ndi bae ná malipizi ndi ró ro d’e ri.—Zb. 51:3, 4, 17, utangulizi.
9 Pi Hezekia maddi njingʉe bbò chenga Yova nyǒ njí. Biblia pori ke djo ɨ: “Ke thí na nodha tsungʉe, føri lingʉeri Mungu nanga kani ká ke ma, Yerusalemu ma, Yuda ma na djo.” (2 Ny. 32:25) Hezekia na ká nodha tsungʉe addudho? Njaro føri kʉ Yova bbʉngʉe mali ke dho inga ke kongʉe ke tsotso ke si Waashuru djolu, inga ke gøngʉe ke ró dhe ddù chulu nari dho. Njaro ri kʉ føri dho i ke dhongʉe ndidhó mali Babiloni nǎ kpa dho krʉ nodha na ndi ngʉe ro ri, føri dho i nabi Isaya pongʉeri ke dho Yova nanga kani ka ke djo. (2 Fa. 20:12-18) Daudi bbai, nyenyenga na Hezekia lengʉeni le. (2 Ny. 32:26) Ya mwisho Yova nengʉe ke nanga ro, Yova njangʉeri nari kʉ ke kʉ chi kʉ ná pi ndirigoti nì “chølo nji ná ke.”—2 Fa. 18:3.
Pi Daudi ma, Hezekia ma na lengʉeni nyenyenga na ndima dhó chenga ronga le pongʉe ná saa na (Anja paragrafu 8-9)
10. Pi Amazia ká njingʉeri ngbǎ ndidhó kosa ronga le pongʉe ná saa?
10 Njonjo Daudi ma, Hezekia ma na ró ro Yuda na pi Amazia njingʉe chø kʉ ná lo, “ro ndó ndi thí nanga ndoni ro.” (2 Ny. 25:2) Che ke njingʉe nari ká ngʉe ngbá lo? B’lo Yova ko Amazia tsotso ndi si Edomu nǎ bbasødda djolu nari goti, Amazia ngangʉe kpadhó miungu madha tso.c Yova dhó nabi singʉe loti kedhó kosa djo na saa na, pi nzá rrngʉe ke ro ri ndirigoti ke dingʉe ke di.—2 Ny. 25:14-16.
11. Ddiddi 2 Wakorinto 7:9, 11 ripo nari bbai, ndiro ko zø njini d’e ká ringani ko njí addu? (Anja ji maddi.)
11 Ko ká ba ngbá somo fø kpadhó loroji nǎ ro? Ringani ko leni le kodhó chenga nǎ ro ndirigoti ko njí ko dho ka ná lo krʉ ndiro nzɨ ko ki ngʉ fø chenga na ró. Ko ká ka ko njiri ngbǎ njati ko ba shauri kutaniko nǎ wazee dhó ro ndirigoti ri di njani sese kʉ ná kosa ma ko nji ri ró? Ri nzá ngani ko di ko mbu nzá Yova ji inga ndro wazee ndro nari bbai ri. Bblo ngʉe Waisraeli bbá na pikpa dhó lo ma ungʉeri ddi le bbʉ shauri ndima dho ndirigoti le po ndima dhó kosa ronga. (Ebr. 12:6) Njati ko ba shauri ró ringani ko u ri (1) nyenyenga na (2) ko thɨ kodhó lo thika, ndirigoti (3) ko rá anzi Yova dho ko njínji ko thí nǎ ro krʉ nari na. Njati ko leni le kodhó chenga nǎ ro ró, Yova si ko zø njinji.—Azø 2 Wakorinto 7:9, 11.
Njati le bbʉ shauri ko dho ko nji ná chenga djotsina ró, ringani ko u ri (1) nyenyenga na (2) ko thɨ kodhó lo thika, ndirigoti (3) ko rá anzi Yova dho ko njínji ko thí nǎ ro krʉ nari na. (Anja paragrafu 11)f
KPA NGɄ YOVA MÁ BBLO KɄ NÁ CHU NǍ
12. Chi ngʉ tøni ná pikpa ká ngʉe njonjo ngbá chu nǎ nzɨ ngʉ tøni chi ná pikpa ró ro?
12 Chi tøni ri Yova njangʉe ná pikpa ngʉ ke má bblo kʉ ná chu nǎ. Ndirigoti kpa lingʉe Yova dzá ndrŭ kpakpa nja ndima njiri fø d’e. Bbʉbbʉ dhé, kpadhó ro kosa ma ngʉ adi njini ddi b’lo ko njaeri nari bbai. Ro, kpa ngʉ adi Yova dhé má ndirigoti kpa njingʉe kpakpanga ndiro ndima sa kali dhi miungu ndima dhó ngø nǎ ro d’e.d
13. Yova ká njangʉe Ahabu nzɨ tøni chi ná pi addudho?
13 Yova ká njangʉe Israeli bbá nja pikpa nzɨ tøni chi ná pikpa addudho? Bbʉbbʉ dhé, kpa ngʉ nji ná lo krʉ nga ngʉe che ri. Nì mai pi Ahabu ngʉe che kʉ ná pi ro ke djøngʉeni djø ndirigoti ke thí bangʉe njedha Naboti dhengʉe ndi djotsina nari dho. (1 Fa. 21:27-29) Føri kina ke chingʉe bí kʉ ná bba ndirigoti ke lingʉeri Waisraeli sisi bí kʉ ná lɨ djolu. (1 Fa. 20:21, 29; 22:39) Ro, Ahabu njingʉe nari ngʉe che bbo kʉ ná lo, kebbá le ngʉ ke cho nari dzá lo dho ke ngangʉe miungu ndi má nari tso. Fø lo nǎ ro nzá ke ki ro lengʉeni ri.—1 Fa. 21:25, 26.
14. (a) Yova ká njangʉe Rehoboamu nga kʉ chi ná pi addudho? (b) Nzɨ ngʉ tøni chi ná bí kʉ ná pikpa ká njingʉe ngbá chelo?
14 Akotilo nzá tøngʉeni chi ná nja pi Rehoboamu djo. Anziro ko njaeri nari bbai, ke njingʉe bblolo bí ndidhó pidhinga tsena. Ro, luti kpakpa kedhó pidhinga ngʉngʉe ná saa na, ke bbangʉe Yova dhó yadha dho ndi ngarr nari tso bba ndirigoti ke ngangʉe kali dhi miungu madha tso. (2 Ny. 12:1) Nja saa na ke ngʉ adi Yova má ndirigoti nja saa na ke ngʉ adi kali dhi miungu má. (1 Fa. 14:21-24) Rehoboamu ma, Ahabu ma na dhé nga kʉ bba bbangʉe Yova ndima má bblo kʉ ná chulu ná pikpa ri. Bbʉbbʉ dhé, nzɨ ngʉ tøni chi ná pikpa kana bí kʉ ná kpa ngʉ adi kali dhi miungu má ndirigoti kpa ngʉ adi nja ndrŭ cho ndima njiri fø. Ddikpa pi kʉ bblo inga che ma nari ngʉ adi dhoni ke ká Yova má bblo kʉ ná chulu nì ma nari ró.
15. Bbʉbbʉ kʉ ná chulu le Yova má nari ká kʉ bbo na mana kʉ ná lo addudho?
15 Yova ká ngʉ adi madha le bbʉ ndi dho nari nja mana na bbo addudho? Ya kwanza, pikpa dho ringʉ adi ngani ndima kó ndrŭ tsotso ndima má Yova bblo kʉ ná chulu. Føri kina, kali dhi miungu ndrŭ má nari ngʉ adi rili ndrŭ njí chenga ndirigoti ndrŭ njini che ndima lai ndrŭ na. (Ho. 4:1, 2) Ndirigoti Waisraeli bbá pikpa ma, Waisraeli ma na ngʉe bbʉbbʉ ndima Yova dho ná ndrŭ. Føri dho kali dhi miungu kpa ngʉ má nari Biblia nzi uzinifu kpa ngʉ nji ri. (Yer. 3:8, 9) Njati ddikpa le njí uzinifu ró, le adi tani ndi lai ndoa dhi le dho bbo pli kʉ ná chu nǎ. Føri bbai njati bbʉbbʉ ndi Yova dho ná ddikpa le di kali dhi miungu má ró, fø le adi njedha bbʉ ke dho bbo pli kʉ ná chu nǎ.e—Kum. 4:23, 24.
16. Yova nyǒ njí ká chølo nji ná ke ma kana e ngbá njonjonga chelo nji ná ke na?
16 Fø lo nǎ ro ká ko ka ko ba ngbá somo? Bbʉbbʉ dhé, ringani ko pʉ kali dhi dini na tso nju ná lo krʉ ko ró ro. Ro, ringani krʉ ddo ró ko má Yova ke jiri nari bbai ndirigoti ko é kedzá njí kana ko nji ná ritsi na bí. Nabi Malaki tungʉe bblolo nji ná ke ma, chelo nji ná ke ma na kana njonjonga dhǒ ná lo nanga pʉlʉpʉlʉ. Ke ndingʉeri ɨ, “Ni si njonjonga ki nja chølo nji ná ke ma kana chelo nji ná ke na ndirigoti Mungu dho njínji ná ke ma kana nzɨ njínji Mungu dho ná ke na.” (Mal. 3:18) Ko adi riji Yova nja ko bblo kʉ ná ndrŭ, ná føri dho ringani ko é krr ndiro nzɨ ddikpa ritsi ma rie nzá ko kaka nari ma, kodhó chenga ma na cho ko ronga tso Mungu dho ko njínji nari ró ró. Njati ko bbá Yova dho ko njínji nari tso ró, føri kʉ bbo pli kʉ ná chenga.
17. Ká addudho ringani ko é krr ko lai ko vʉ ndoa dho ná saa na?
17 Rie nzá go ni d’e ndoa chi ndirigoti ni riji ni si ndoa chi ri ró, Malaki pongʉe ná lo ka ndi kó ni tsotso ni vʉ ni lai le bblo ndoa dho. Addinga i lo djo: Njati ddikpa le é bblo kʉ ná sifa na, ro le é nzɨ ndi njínji Yova dho ri ró, ká le ka ndi é chølo dhi le i nì Yova nyǒ njí? (2 Ko. 6:14) Njati rie ndoa ni chi ddikpa le na ri ró, le ká si ni tsotso ko bblo i nì kiroho dhi lo kana? Akoddinga i lo djo: Pi Sulemani bbá Wapagani ngʉe ná isɨ ndrŭ dhó nja bblo sifa ro ma ngʉe ddi. Ro, ndrŭ nzɨ ngʉ Yova ro má ri nari dho dzodzo dhé ndrŭ lingʉeri Sulemani nga kali dhi miungu madha tso.—1 Fa. 11:1, 4.
18. Gø dhi ndrŭ dho ká ringani ndima ddi ngbá lo ndima dhi nzø dho?
18 Gø dhi ndrŭ ni ka ni njínji Biblia nǎ ndini pikpa djo ná lo na ndiri na ni kó nidhi nzø tsotso kpa njínji bidii na Yova dho d’e. Aniko kpa tsotso kpa famu ri nari kʉ, Yova ungʉe tso nari ngʉe nì ndi má ndirigoti nì nja ndrŭ li kpakpa ndi madha dho ná ndrŭ. Aniddi longa nidhi nzø dho ni tso nǎ lo chulu ndirigoti ni tsotso koe ndiro ni kana nga é chøchø Yova na ná lo chulu. Føri i kʉ, Biblia ni zø nari ma, njudha dhi ngana ni ra nari ma, lod’radha dhi njí ma na bbo ndi nǎ mana kʉ maisha nǎ ro. (Mt. 6:33) Ni njiri fø ngbà ró, nidhi nzø ka ndima liri ndima kana nga é chøchø Yova na ndirigoti ndima njínji ke dho ndima nǎ ji na, ndima njié njí ke dho ni kʉ Yova dzá Dimu nari dho nari rɨngana. Ni njíri fø nzá ró, kpa nzá ka ndima nja Yova dho le madha bbʉ nari mana na ri ndirigoti kpa ka ndima bbá Yova bbá maddi.
19. Bbabba Yova ná ndrŭ djo ká ko kʉ ngbá ngab’odha na? (Anja kisanduku maddi “Ri ka ndi kaka ni ngʉ Yova ro!”)
19 Njati ddikpa ke bbá Yova dho ndi njínji nari tso ró, føri na mana ká kʉ ke ki ro nzá ka ndi ngʉ Yova dzá kau ri? Ri nga kʉ fø ri, dhonalo ke ka ndi leni le ndirigoti ke ka ndi ngʉ ngbà dhé Yova ro. Ndiro ke njiri fø d’e, ringani ke é nyenyenga na ndirigoti ke u kutaniko nǎ wazee ndi tsotso kó nari. (Yak. 5:14) Ke kpakpanga nji ndima kana nga é bblo Yova na ná føri dada krʉ kʉ ná ritsi djolu!
20. Njati ko dyø chi ngʉ tøni ná pikpa ró ká Yova si ko nja ngbaribbai?
20 Ko ká ba ngbá somo Israeli bbá pikpa dhó loroji nǎ ro? Ko ka ko é chi tøngʉeni ná pikpa bbai njati ko b’o ko thí ronga nzá ndi nanga ndoni ndó ro Yova laidjo ró. Akoba somo kodhó kosa nǎ ro, akoleni le, ndirigoti akonjinjí ko dho le bbʉ ná shauri na. Ndirigoti akononga nari kʉ bbo na mana e ná lo kʉ, ddikpa dhé kʉ ná bbʉbbʉ Mungu le má nari. Njati ni tøni chi Yova dho ró ni sie ke nyǒ djó nì chølo nji ná ke.
DYI 45 Ma thí nǎ longanedha
a I lo nǎ le ripo “Israeli bbá pikpa” ná føri kʉ Yova dzá ndrŭ djo nyongʉe pi ná pikpa krʉ, rie Yuda nǎ aro kʉ bbu djo nyongʉe pi ná pikpa ma, kumi kʉ ná kabila djo nyongʉe pi ná pikpa ma, inga 12 kʉ ná bbu djo nyongʉe pi ná kpa ma ró.
b NJA LO NANGA LE TU NARI: Bí ina Biblia adi nzǐ “le thí” nari kʉ ko nganga nǎ kʉ ná le. Føri i kʉ, le nǎ ù ma, ledhó ngaddidha ma, le ji le njí ná lo ma, le ronga cho ná lo ma, ledhó muradi ma na.
c Fø saa na, bí ina wapagani bbá pikpa ngʉ adi si djolu ndima si ná ndrŭ tsɨ dhó miungu má.
d Pi Asa njingʉe bbobbo chenga. (2 Ny. 16:7, 10) Ro, Biblia ripo Asa njingʉe bblo kʉ ná lo Yova nyǒ njí. Yova dhó nabi bbʉngʉe shauri Asa dho ná saa na, ke nzá ungʉe ri ro ri, ro ri njani nari kʉ luti ke lengʉeni le ndidhó chenga nǎ ro nari bbai. Yova njangʉe ke njingʉe ná bblolo i pli, ke njingʉe ná chelo djolu. Bbʉbbʉ dhé, Asa mangʉe Yova dhé ndirigoti ke njingʉe kpakpanga ndi sa sanamu krʉ ndidhó pidhinga tsena ro.—1 Fa. 15:11-13; 2 Ny. 14:2-5.
e Ko ka ko njari pʉlʉpʉlʉ nari kʉ, ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo le má Yova dhé dhonalo Musa dho Mungu bbʉngʉe ná yadha dzá ya kwanza ri ma, ya pili ri ma na nzá ungʉe ri tso ro le má ddikpa ke inga ddikpa ritsi ro maddi ri, ro Yova ddiro dhé.—Kut. 20:1-6.
f JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Jadda kʉ ná ddikpa muzee shauri bbʉ bbo wa jø ná ddikpa le-djo dho. Fø le-djo u fø shauri nyenyenga na, ke ø ngbà thika ringani ndi ø ná lo thí ø ndirigoti ke ra anzi Yova dho ndi njínji chi ndi tøni ro nari na.