LONGANEDHA DHI RI 34
DYI 107 Akodho jidha Mungu bbai
Ngbaribbai ma wazee adi jidha ma, zølo ma na dhǒ chenga nji ná ndrŭ dho nari
“Mungu dzá bbò zølo chulu ke adi riji ndi kó ni tsotso ni leni le.”—RO. 2:4.
RI NǍ LO
Ngbaribbai ma wazee adi rimbu ndima kó kutaniko nǎ bbò chenga nji ná ndrŭ tsotso nari.
1. Ddikpa le njí bbò chenga nari goti ká lo ka ndi é ngbǎ?
ANZIRO dae ná lo nǎ, ko chue lo Korinto nǎ Wakristo dho Paulo pongʉe kpa njí ná lo djo ddikpa ke njingʉe bbò chenga ná saa na. Fø ke ro nzá d’engʉe leni ri ndirigoti ringangʉeni le pʉ ke pʉ kutaniko nǎ ro. Ro, kodhó lo dyʉ ndi ró ná andiko ridho nari bbai, bbò chenga nji ná ndrŭ ma ka ndima leni ddi. (Ro. 2:4) Nde, wazee ká ka ndima kó kpa tsotso ngbaribbai ndiro kpa leni d’e?
2-3. Kodho ká ringani ko njí addu njati ko rr ri ko lai Mukristo nji bbò chenga ró ndirigoti addudho?
2 Chenga nji ná ke tsotso ndima ko nari njí, wazee dho ringani ndima chu ke nji ná lo bblo. Føri dho, ri ká ngani ko njí addu njati ko rr ri ko lai Mukristo nji ná lo djó le ka le pʉ ke pʉ kutaniko nǎ ro ró? Kodho ringani ko chó ke ndi rá ndi tsotsokodha ne wazee dhó ro.—Isa. 1:18; Mdo. 20:28; 1 Pe. 5:2.
3 Nde, ri ká ngani ko njiri ngbǎ njati ke ú wazee dhi ngana ndi ra nari nzá ró? Føro ringani ko rá wazee dhi ngana ko ko ro ndiro ke ba ndidhó lo u ná le tsotsokodha kpa dhó ro d’e. Føri na ko jidha dhǒ kodhi djona inga kodhi vena dho dhonalo ko churi wazee ka ndima kó ke inga le tsotso ko. Njati chenga nji ná ke rá anzi chenga ndi nji nari na ró, føri na ke ndima kana kau sa bbo Yova na. Ndirigoti nzá chu Yova ná ndrŭ rá ke nji ná chenga chu ró, kpa ka ndima di loti d’idhé Yova ma, kedzá ndrŭ ma na djo. Ngbà mai føri ka ndi si kpakpa ko dho ro, ko ka ko rá ngodhé wazee dhi ngana dhonalo ko ji Yova ma, ko djoi ma na ji.—Zb. 27:14.
NGBARIBBAI MA WAZEE KA NDIMA KÓ BBÒ CHENGA NJI NÁ NDRŬ TSOTSO NARI
4. Wazee ká ka ndima njiri ngbǎ bbò chenga nji ná ke ma na ndima loti ná saa na?
4 Kutaniko nǎ ddikpa le njí bbò chenga ró, wazee dhó baraza adi nì kʉ uzoefu na ná wazee vʉ gbo ndima kana ro nja kpa tilo chenga nji ná ke na d’e.a Fø kpetsi kpa dho ringani ndima é kiasi na ndirigoti nyenyenga na. Ro, kpa churi nari kʉ nì mai ndima rimbu ndima kó ke tsotso ro, ri nzá ngani ndima cho ke kpakpanga na ke leni d’e ri. (Kum. 30:19) Wazee churi nari kʉ ndrŭ krʉ nzá ka ndima leni Pi Daudi njingʉeri nari bbai ri. (2 Sa. 12:13) Chenga nji ná nja ndrŭ ka ndima vʉri nzɨ ndima rrnga Yova dhó shauri dho. (Mwa. 4:6-8) Ro, wazee dhó kusudi e ndima kó chenga nji ná le tsotso ndi leni le. Nde, kpa tsotso ká ngbá kanuni ka ndi kó chenga nji ná le na ndima loti ná saa na?
5. Wazee dho ká ringani ndima é ngbá ngaddidha na chenga nji ná ke na ndima loti ná saa na? (2 Timoteo 2:24-26) (Anja ji maddi.)
5 Wazee adi chenga nji ná ke nja bbo na mana kʉ ná vivi ná chembø bbai. (Lu. 15:4, 6) Føri dho, kpa di loti ke na ná saa na, kpa nzɨ adi lo ronga dyudyu ke dho inga ndima tilo ke na nzá thonga ná chu nǎ ri. Wazee nzɨ adi rinja nari kʉ ndima ka ndima di nga dhé dhú ke tso inga ndima di rine ndima chulo dhé ke djo ri. Føri rɨngana, ringani kpa njinjí 2 Timoteo 2:24-26 nǎ bani ná sifa na. (Azø.) Wazee e nyenyenga na, djø ndima djøni ro ndirigoti kpa adi riji ndima kó ke tsotso ndi ø ndidhó ngaddidha thika d’e.
Drrdrr ngʉ adi miya ronga b’o ná kpa bbai, wazee adi ndima dho ka ná lo nji krʉ ndiro ndima b’o vivi ná chembø ronga d’e (Anja paragrafu 5)
6. Wazee ká ka ndima tayarisha ndima thí ngbaribbai chenga nji ná ke na ndima ra loti nari njí? (Waroma 2:4)
6 Wazee adi ndima thí tayarisha. Kpa adi kpakpanga nji ndima dyø Yova chenga nji ná ke dhó lonanga ndima ne nari kana, Paulo pongʉe ná i lo nga ndima no ro: “Mungu dzá bbò zølo chulu ke adi riji ndi kó ni tsotso ni leni le.” (Azø Waroma 2:4.) Kpadho ringani ndima nonga nari kʉ ndima adi miya ronga b’o Kristo dhó chutsoddadha tsena. (Isa. 11:3, 4; Mt. 18:18-20) Chenga nji ná ke na ndima ra loti nari njí, kpa adi nganzi Yova tsó ndiro ndima kó ke tsotso ke leni le d’e. Kpa adi utafiti nji maandiko ma, kodhó vichapo ma na nǎ ro. Ndirigoti kpa adi nganzi Yova tso ndiro ndima famu fø ke inga ke dhó lo d’e. Kpadho ringani ndima neri ndima chu addui ká choe fø ke ndi ddinga fø ndirigoti ndi njiri fø nari.—Mez. 20:5.
7-8. Wazee ká ka ndima dyø Yova dhó ngatsovedha ngbaribbai chenga nji ná ke na ndima loti ná saa na?
7 Wazee adi Yova dhó ngatsovedha dyø. Kpa adi ngaddi ngbaribbai ma Yova mbungʉeri ndi kó chenga njingʉe ná ndrŭ tsotso ro drrdrr nari djo. Loroji na, Yova dhongʉeri ndi kʉ ngatsovedha na Kaina dho. Ke d’rangʉe ngbá lo ma ka ndi banga nari njati ke leni nzá ró ndirigoti ke d’rangʉe ke ka ndi bae ná ledha njati ke rr e nga rr ró. (Mwa. 4:6, 7) Yova chongʉe nabi Natani ndi rá shauri bbʉ Daudi dho d’e. Natani bbʉngʉe ná loroji kongʉe Daudi tsotso ndi leni le d’e. (2 Sa. 12:1-7) Ndirigoti Yova “ngʉ adi” ndidhó bbanabi chó “bí ina” Waisraeli dhi ngana. (Yer. 7:24, 25) Ke nzɨ ngʉ adi rib’o ndidzá ndrŭ leni vi kpa tsotso ndi ko nari njí ri. Føri rɨngana ke ngʉ adi rija kpa leni go kpa chenga nji ro.
8 Wazee adi Yova dhó loroji dyø bbò chenga nji ná ndrŭ tsotso ndima mbu ndima kó nari na. Ddiddi 2 Timoteo 4:2 rid’ra nari bbai, kpa adi longane “bbo ndima ngatsove” ro, bbo chenga nji ná ke na ndima loti ná saa na. “Føri dho, muzee dho ringani ndi é ko ndi jo tso ko ro ndirigoti ngatsovedha na nja ndi kó chenga nji ná ke tsotso nja ke njí bblo lo d’e. Njati muzee lú ke dzá lo di kani ka ró, ke nzá ka ndi rr ke dhó lo ri inga ke nzá ka ndi leni ri.”
9-10. Wazee ká ka ndima kó chenga nji ná ke tsotso ngbaribbai ndiro ke ddinga ndi njie ná chenga djo d’e?
9 Wazee dho ringani ndima njí kpakpanga ndima chulo ngbaribbai ma ke vʉe lonanga chenga ndi nji nari njí nari djo. Loroji na, ke ká bbae Yova na ndi ndima kana kau li kpakpa nari ma, Biblia ndi zø krʉ ddo ró nari ma inga lod’radha ma na tso bba? Ke ká bbae krʉ ddo ró ndi nganzi Yova tsó nari tso bba? Ke ká bbae che kʉ ná lo na ka ndi tsú ndi ná lo tso ró ndi hwini nari tso bba? Ke ká vʉe bbakau ma, le nyǒ djedha dhi ritsi ma na nyodyu na i ngbà? Føri bbai ke vʉe lonanga nari ká løe kedhó ngaddidha ma, ke thí ronga ma na ngbaribbai? Ke ká d’i ngbaribbai ma ndi vʉ lonanga nari lø ndidzá Baba Yova thí ronga nari utso ngbà?
10 Wazee ka ndima dhu ke tsó ná ngadhudha ka ndi kó ke tsotso ndiro ke ddinga ndima kana kau sa Yova na ndirigoti chenga na tsue ndi ná lo djo d’e. Kpa adi fø lo nji bblo kʉ ná chulu ndirigoti kpa nzɨ adi rine ndima chu nga nǎ mana kʉ ná nini lo ma na krʉ ri. (Mez. 20:5) Godhé wazee ka ndima njínji loroji na ndiro ke ddinga ndi nji ná chelo djo ndirigoti ke d’i ndi njie ná chelo utso d’e, ddiddi Natani njingʉe njí loroji na nja ndi kó na Daudi tsotso nari bbai. Njaro ya kwanza kpa tilo ke na ná saa na, ke thí ka ndi ba njedha bbo ndi vʉe lonanga che inga ndi ddienga che nari dho. Njaro ke ka ndi leni le.
11. Yesu ká ngʉ adi njini chenga nji ná ndrŭ na ngbaribbai?
11 Wazee adi kpakpanga nji ndima dyø Yesu. Tarso nǎ Sauli na ndi ngʉ loti ro, Yesu dhungʉe i ngadhudha ke tso: “Sauli, Sauli, ni ká ma nzá addudho?” Fø ngadhudha chulu Yesu kongʉe Paulo tsotso ndi ddinga ndi ngʉ nji ná chelo djo. (Mdo. 9:3-6) Ndirigoti “isɨle, Yezebeli djo” Yesu pongʉeri ɨ: “Ma bbangʉe saa le dho le leni d’e.”—Ufu. 2:20, 21.
12-13. Wazee ká ka ndima bbá saa ngbaribbai chenga nji ná ke dho ndiro ke leni d’e? (Anja ji maddi.)
12 Wazee adi Yesu dyø ndirigoti kpa nga e lele ndima ddiri nari kʉ fø le nzá ka ndi ø ndidhó ngaddidha inga ndidhó nyi thika ri. Nja ndrŭ ka ndima leni thei ya kwanza ndima tilo wazee na nari goti, ro nja ndrŭ dhó lo ka ndi uri le bbá saa vi ndima dho. Føri dho, wazee nzá ka ndima tilo chenga nji ná ke na ddikpa ina dhé ri. Njaro ya kwanza kpa tilo ke na nari goti, ke ka ndi ddinga bbo ndi dho le d’rae ná lo djo. Njaro ke ka ndi djøni djø ndirigoti ndi nziri Yova kó ndi tsotso ndi njie ná lo dho. (Zb. 32:5; 38:18) Føri dho, luti kpa si lo ki ti ke na ró, njaro ke ka ndi ø ndidhó anziro e ná ngaddidha thika ø.
13 Ndiro ndima kó chenga nji ná ke tsotso ndi leni le d’e, wazee adi ndima li fø ke rɨngana ndirigoti kpa adi loti bblo ke na. Kpa adi nganzi Yova lé ndima dhó kpakpanga ronga ndirigoti kpa churi nari kʉ ndima dhi djona ka ndi né ndidhó lonanga ne ndirigoti ndi leni le.—2 Ti. 2:25, 26.
Wazee ka ndima tilo chenga nji ná ke na bí ina ndiro ri bbá saa ke dho ke leni d’e (Anja paragrafu 12)
14. Njati chenga nji ná ke leni le ró ká ko ka ko ngʉ madha ie dho ndirigoti fø ká ko ripo addudho?
14 Njati chenga nji ná ke leni ngbà ró, ko adi hwè ba bbo! (Lu. 15:7, 10) Nì mai wazee adi kpakpanga nji bbo ndima kó chenga nji ná ke tsotso ro, chenga nji ná ke tsotso adi kó ndi leni le d’e nari ká kʉ ie? Ano Paulo ndingʉe chenga nji ná ndrŭ djo ná i lo nga: “Njaro Mungu ka ndi liri kpa leni le.” (2 Ti. 2:25) “Føri dho, ddikpa le ma nzá ddi ka ndi kó chenga nji ná ke tsotso ro ndi lé ndidhó nyi inga ndidhó ngaddidha thika ro ri, ro ri kʉ Yova. Paulo d’ra b’lo ddikpa ke leni nari goti adi ngaba ná bblolo. Føri ka ndi liri ke famu bbʉbbʉlo ki bblo pli, ke ka ndi né ndidhó lo nanga ki vi ndirigoti ke ka ndi nyi Shetani dhó mutego tso nyi.—2Ti 2:26.”
15. Wazee ká ka ndima rá chenga nji ná ke tsotso ndima kó nari na anzi ngbaribbai?
15 Njati chenga nji ná ke leni le ró, wazee ka ndima rá anzi ke ronga ndima bé nari na ndiro ndima li kedhó udha kpakpa ndirigoti ndima kó ke tsotso ke hwini Shetani dhó mbudha tso ró ndirigoti ke di bblo lo nji d’e. (Ebr. 12:12, 13) Bbʉbbʉ dhé, wazee nzɨ adi chenga nji ná fø ke nji ná lonanga tu nja ndrŭ dho ri. Nde, ngbà kutaniko ka ndi chú nari ká kʉ ngbá lo?
“ANIO KE NA NJA NJA RI NÁ NDRŬ NYǑ NJÍ”
16. Ddiddi 1 Timoteo 5:20 ridho nari bbai, “nja njae ri ná ndrŭ” Paulo nzi nari ká kʉ ie ma?
16 Azø 1 Timoteo 5:20. Paulo ndingʉeri ndi lai muzee Timoteo dho, ke ó chenga nji ná ndrŭ na “ndrŭ kpari nyǒ njí.” Ke ká ngʉ riji ndi pori ngbǎ? Ke nzɨ ngʉ riji ndi pori nari kʉ, kutaniko krʉ “njae fø lo nja ri.” Ro, ke ngʉ loti nja njae fø ke nji ná chelo ná ndrŭ djo. Kpa ka ndima é nja njae fø lo ná ndrŭ inga po dho ke pongʉe ndi nji ná lo ná ndrŭ. Wazee ka ndima d’ra fø ke na ndima o nari chu chue ri ná fø ndrŭ dho dhé.
17. Njati rie b’lo kutaniko nǎ bí kʉ ná ndrŭ chu ke nji ná bbò chenga inga ndrŭ si ri utso d’id’i ri ró, ká le ka le njí ngbá matangazo ndirigoti addudho?
17 Nja saa na, kutaniko nǎ bí kʉ ná ndrŭ ka ndima é b’lo ndima chu ddikpa le nji ná bbò chenga ro inga njaro ndrŭ si ri utso d’id’i. Fø saa na “nja njae ri ná ndrŭ” ka ndima é kutaniko nǎ ndrŭ krʉ. Føri dho ddikpa muzee ka ndi njí matangazo kutaniko nǎ nari kʉ, le-djo inga le-ve ba “karipio peupe.” Ká addudho? Paulo ngʉ fø logoti ɨ: “Føri kʉ longaddidha bbai nja ndrŭ dho” ndiro nzɨ kpa tsu chenga na ró.
18. Njati nzá dhó cho d’e si 18 ná jadda ngba njí bbo chenga ró, ká wazee ka ndima njiri ngbǎ? (Anja ji maddi.)
18 Wazee ká adi rinji ngbǎ b’lo ba batiso ná nzá dhó cho d’e si 18 ná jadda ngba njí bbò chenga ró? Ringani wazee dhó baraza chó aro kʉ ná wazee ndima rá loti fø ngba ma, ndidzá Wakristo kʉ ná gø dhi ndrŭ ma na na.b Wazee ka ndima dhú b’lo ká gø dhi ndrŭ nji ngbá kpakpanga ndiro ndima kó ndima dhi ngba tsotso ngba ø ndidhó nyi thika inga ngba leni le nari. Njati fø minere rr ndidzá gø dhi ndrŭ bbʉ ndi dho ná shauri ndirigoti ngba ø ndidhó ngaddidha ma, ndidhó nyi ma na thika ngbà ró, aro kʉ ná wazee ka ndima bbari ngba dzá gø dhi ndrŭ dhé rá anzi ngba tsotso ndima kó nari na. Føri kina, wazee churi nari kʉ Yova bbʉ fø daraka gø dhi ndrŭ dhó ndiro kpa thɨ ndima dhi nzø dhó lo thika jidha na d’e. (Kum. 6:6, 7; Mez. 6:20; 22:6; Efe. 6:2-4) Nì mai ri kʉ fø ro, wazee dho ringani ndima di fø gø dhi ndrŭ ká ndima dhi ngba tsotso kó ngba dhó lo uri nari bbai nì nari ne bí ina ndima chú. Nde, njati b’lo ba batiso ná fø ngba di ra anzi chenga ndi nji nari na ró ká wazee ka ndima njiri ngbǎ? Føro, ringani gbo kʉ ná wazee ma tilo ngba ma, ngba dzá gø dhi ndrŭ ma, inga ngba ronga adi b’o ná le na.
Njati go kʉ minere ná Mukristo njí bbò chenga ró, ringani aro kʉ ná wazee ma tilo ddinga ke ma, kedzá Wakristo kʉ ná gø dhi ndrŭ ma na (Anja paragrafu 18)
“YOVA KɄ JIDHA NA NDIRIGOTI ZØLO NA BBO PLI”
19. Wazee ká adi Yova dyø ngbaribbai chenga nji ná ndrŭ dhó lo nanga ndima ne nari kana?
19 Yova adi rinzi wazee b’o kutaniko ronga nzɨ ngarr ndidhó yadha dho ná ndrŭ ró. (1 Ko. 5:7) Ndirigoti kpa adi ndima dho ka ná lo nji krʉ ndiro ndima kó chenga nji ná ndrŭ tsotso ndima leni d’e. Ro, fø ndrŭ tsotso kpa kó ná saa na, kpa adi riddi nari kʉ fø le si ndidhó nyi thika le nì. Ká addudho? Dhonalo kpa adi riji ndima dyø “bbo pli kʉ jidha na ndirigoti zølo na ná ke Yova.” (Yak. 5:11) Mutume Yohana ngʉ adi jidha dhǒ ndi djoi ma, ndi vei ma na dho. Ke ndingʉeri: “Madzá rere nzø, ma i lo ndi ni dho ndiro nzɨ ni nji chenga ró. Ndirigoti njati ddikpa le njí chenga ró, ko kʉ Baba kuso ko tsotso kó ná chølo dhi ke Yesu Kristo na.”—1 Yo. 2:1.
20. I gazeti nǎ ya mwisho lo nǎ ká ko si loti ngbá lo djo?
20 Njedha dhi lo kʉ, nja saa na nja Mukristo ka ndi nyi le ndi leni nari nyi. Ro njati rie fø ró, ringani le pʉ ke pʉ kutaniko nǎ ro. Fø di lo banga ró ká wazee ka ndima njiri ngbǎ? Fø lo ko si chu i gazeti nǎ ya mwisho lo nǎ.
DYI 103 Yova bbʉ ko ronga b’o ná kpa
a Drrdrr le ngʉ adi fø kikundi nzi halmashauri ya hukumu. Ro, lod’idha dhi njí kʉ kpadhó njí kana ddikpa njí nari dho, ko nzɨ njí ki ro nji vi fø lo na ri. Føri dho, kpadjo ko ka ko nzi kpa halmashauri ya wazee inga wazee dhó komite.
b Iga le loti gø dhi ndrŭ djo ná fø lo lø minere kʉ ná ngba ronga b’o ná ndrŭ inga ngba djonga adi nja ná Wakristo kʉ ná ndrŭ ronga maddi.