ETERNET djó kʉ ná Watchtower LIBRARY
Dzamu dhi Munara
ETERNET DJÓ KɄ NÁ LIBRARY
Baledha
  • BIBLIA
  • VICHAPO
  • NJUDHA
  • w25 Bi 3 paje 8-13
  • Adingaddi Yova ma, Yesu ma na bbai

I sehema nǎ, tayari kʉ ná video ro nga

Dzodzo dhé, video ni telesharje ro ddikpa kosa banga.

  • Adingaddi Yova ma, Yesu ma na bbai
  • Dzamu dhi Munara Yova dzá Pidhinga ndi d’ra ruo (Longanedha dhi ri)—2025
  • Rere lo djǒ
  • Nju tso nju nalo
  • ADINGADDI YOVA BBAI
  • ADI NYENYENGA NA
  • ADI “BBLO AKILI” NA
  • Yova djó le li le thí nari dhǒ ná lonangavʉdha
    Mukristo dhó Maisha ndirigoti Lod’radha dhi njí—Njudha dhi Buku—2023
  • Petro bbai, nzɨ d’i ji
    Dzamu dhi Munara Yova dzá Pidhinga ndi d’ra ruo (Longanedha dhi ri)—2023
  • Adi nyenyenga na nzá ni chu ddikpa lo ró
    Dzamu dhi Munara Yova dzá Pidhinga ndi d’ra ruo (Longanedha dhi ri)—2025
  • Ya mwisho Yesu njingʉe dz’ djó ná ddo 40 kana ke njingʉe ná lo nǎ ro ká ko ka ko ba ngbá somo?
    Dzamu dhi Munara Yova dzá Pidhinga ndi d’ra ruo (Longanedha dhi ri)—2024
Anja lo bbo
Dzamu dhi Munara Yova dzá Pidhinga ndi d’ra ruo (Longanedha dhi ri)—2025
w25 Bi 3 paje 8-13

LONGANEDHA DHI RI 10

DYI 31 Adibbi ddinga Mungu na!

Adingaddi Yova ma, Yesu ma na bbai

“Kristo nzangʉeni ndi ndí ró nari dho, ni maddi aninjø føri bbai di ná le thí.”​—1 PE. 4:1.

RI NǍ LO

I lo nǎ ko si ngbaribbai ma mutume Petro bangʉe somo Yesu dhó ngaddidha nǎ ro nari nja ndirigoti ri nǎ ro ko ka ko ba ná somo.

1-2. Yova ko ji nari ká tsu ngbá lo ndi nǎ ndirigoti Yesu ká dhongʉe ndi ji ke ndidhó akili na krʉ nari ngbaribbai?

“NI DHO ringani ni ji Yova nidzá Mungu ni thí nǎ ro krʉ, nidzá shinga na krʉ, nidzá kpakpanga na krʉ ndirigoti nidhó akili na krʉ.” (Lu. 10:27) Yesu dhongʉeri pʉlʉpʉlʉ nari kʉ, føri ngʉe bbo na mana ngʉe Musa dhó Sheria kana ná yadha. Yova ko ji nari adi si ko thí nǎ ro, føri li ndi nǎ, ko ji ná lo ma, ngbaribbai ma ko adi ko mbu nari ma na. Føri kina ri tsu ndi nǎ, Mungu dho ko bbʉ ko kodhó shinga ma, kodhó kpakpanga ma na krʉ nari. Nì mai ri kʉ fø ro, Yova ko ji nari li ndi nǎ, ko ji ke kodhó akili na nari maddi, føri i kʉ ngbaribbai ma ko ngaddi lo djo nari. Bbʉbbʉ dhé, ko nzá ka ko famu Yova dhó ngaddidha krʉ kaka ná ngatsi ri. Ro, ko ka ko famu Mungu dhó ngaddidha bblo pli “Kristo dhó akili” djo ko lochu nari chulu dhonalo ke dhongʉe ndidzá Baba dhó ngaddidha kaka nari bbai.​—1 Ko. 2:16.

2 Yesu jingʉe Yova ndidhó akili na krʉ. Ke chungʉe Mungu ji ndi njí ná lo bblo ndirigoti ke vʉngʉeri ndi njiri fø, nì mai ri njidha ka ndi lieri ndi nzani nza ro. Yesu lingʉe ndi thí ndidzá baba ji ndi njí ná lo djo nari dho, ke nzá bbangʉe ngbá lo ma sha ndi ro ddi fø lo ndi nji nari ró ro ri.

3. Mutume Petro ká bangʉe ngbá somo Yesu dhó lo nǎ ro ndirigoti ke ká lingʉe ndi lai Wakristo kpakpa kpa njí ngbá lo? (1 Petro 4:1)

3 Petro ma, ndi lai mitume ma na bangʉe bbò pendeleo ndima di Yesu na ndirigoti ndima chu ngbaribbai ma ke ngʉ adi ngaddi nari. Roho ddangʉe chutso Petro dho nja ndi ndí ndidhó ya kwanza barua ná saa na, ke lingʉe ndi lai Wakristo kpakpa kpa maddi njø Kristo ngʉe na ná le thí bbai di ná ri. (Azø 1 Petro 4:1.) Fø lo Petro ndingʉe Biblia le ndingʉe nǎ ná luga nǎ ná saa na, ke pongʉeri: “Anitho là dhi no ni ro,” ná føri na ke ngʉ tayari kʉ là dho ná bbasødda njø là dhi no ndima ró nari dhǒ. Føri dho, njati Wakristo di ngbaribbai ma Yesu ngʉ adi ngaddi nari dyø ró, kpa si ndima dhó lo u ná ritsi ba ndiro kpa njí là chenga na ka ndi tsu kpa ná lo tso ró ndirigoti Shetani pinyo djo ná i dz’ tso ró d’e.​—2 Ko. 10:3-5; Efe. 6:12.

4. I lo ká ka ndi kó ko tsotso ngbaribbai ndiro ko dyø Petro dhó shauri d’e?

4 Ko si lochu Yesu ngʉ adi ngaddi ná chu djo ndirigoti ngbaribbai ma ko ka ko dyø ri nari djo. Ko si lochu ngbaribbai ma ko ka (1) ko di ngaddi Yova bbai nari djo, føri si ko tsotso ko ko di ngaddi ke bbai, (2) ko é nyenyenga na ndirigoti (3) ko é bblo akili na Yova djo ko ko thí li sala chulu nari na.

ADINGADDI YOVA BBAI

5. Ri ká kʉ ddikpa ngbá saa na i Petro dhó ngaddidha ngʉe njonjo Yova dhó ri ró ro ri?

5 Akotilo nzá Petro ddingʉe nga Yova bbai ná ddikpa saa djo di. Yesu pongʉeri ndidhó mitume dho, ndi dho ringani ndi ra Yerusalemu na, følu dini djó bbobbonga si ndi lø, kpa si ndi nzanza ndirigoti kpa si ndi hwihwi. (Mt. 16:21) Petro chungʉeri Yesu kʉ Mungu dzá ndrŭ si gø ná tso djo le tsoni ná masiya. Føri dho, ringʉe kpakpa ke uri nari kʉ, Yova ka ndi bbá Yesu ndiro ndrŭ hwi ke d’e. (Mt. 16:16) Føro, Petro nzingʉe Yesu nga mbess ndirigoti ke pongʉeri ɨ: “Anjini bblo ni na Bboke jee; føri ro nzɨ njini ni ró ri.” (Mt. 16:22) Petro ma nzá rrngʉeni Yesu na fø lo djo ri dhonalo Petro dhó ngaddidha nzá gbangʉeni Yova dhó ri na ri.

6. Yesu ká dhongʉe ndidhó ngaddidha gbani Yova dhó ri na nari ngbá chu nǎ?

6 Yesu dhó ngaddidha ngʉe ddiddi ndidzá ra nǎ baba dhó ri na. Yesu pongʉeri Petro ni: “Ada ma goti Shetani! Ni kʉ le ronga tso cho ná ritsi ma dho dhonalo nidhó ngaddidha nga kʉ Mungu dhó ngaddidha ri, ro ndrŭ dhó ri.” (Mt. 16:23) Njaro Petro ngʉe bblo ngaddidha na, ro Yesu nzá rrngʉe kedhó shauri ri. Føri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko dho. Yesu chungʉeri fø lo ró ro ndi ndi tso cho nari nga kʉ Yova ji ná lo ri. Fø lo nǎ ro Petro bangʉe bbo na mana kʉ ná somo, le ledhó ngaddidha ngʉ Mungu dhó ri bbai nari djo.

7. Luti ká Petro dhongʉe ndi dho ringani ndi wø ndidhó ngaddidha thika ddiddi Yova dhó ri na nari ngbaribbai? (Anja ji.)

7 Luti Petro dhongʉeri nari kʉ, ndi dho ringani ndi chu Yova bbai ndi ngaddi nari. Yova dhó saa singʉe si ndiro ndrŭ tsɨ ngʉ ndidzá ndrŭ d’e. Petro dhona Yova bbʉngʉe ná njí ngʉe, ke d’ra lo Kornelio dho. Kornelio ngʉngʉe ndrŭ tsɨ kana ro ya kwanza Mukristo. Wayahudi nzɨ ngʉ adi ndima tso gba ndrŭ tsɨ na bí kʉ ná lo kana ri. Føri dho, Petro dhó lo ungʉeri ndi wø ndidhó ngaddidha thika ndiro ndi ra lod’ra ndrŭ tsɨ dho d’e. Petro chungʉe Mungu dhó ngaddidha ndrŭ tsɨ djo ná saa na, ke wøngʉe ndidhó ngaddidha thika wø. Føri dho, Kornelio nzingʉe ke ná saa na, ke rangʉe “nzá ndi nanga nunu” ro. (Mdo. 10:28, 29) Ke d’rangʉe lo Kornelio ma, ndibbá dza nǎ ndrŭ ma na dho ndirigoti kpa bangʉe batiso.​—Mdo. 10:21-23, 34, 35, 44-48.

Kornelio chutso ddá Petro ma, ndi lai kpa ma na dho ndidhó arø kʉ ná dza na.

Petro tsu Kornelio bbá dza na (Anja paragrafu 7)


8. Ko ká ka ko dhǒ kodhó ngaddidha kʉ ddiddi Mungu dhó ri na nari ngbaribbai? (1 Petro 3:8)

8 B’lo cho da bí nari goti, Petro lingʉe ndi lai Wakristo kpakpa ndiro kpa “é ddikpa ngaddidha na” d’e. (Azø 1 Petro 3:8.) Ko ka ko ddinga ddiddi ko djoi ma, ko vei ma na na njati ko di Yova dhó ngaddidha dyø Biblia nǎ ro ko adi ndi chu ro ró. Loroji na, Yesu jangʉeri ndi unakpa dho kpa di Pidhinga li anziro ndima dhó maisha nǎ. (Mt. 6:33) Fø lo djo ndi ngaddi ro, njaro nidhó kutaniko nǎ ddikpa muhubiri ka ndi vʉri ndi nga painia dhi njí inga krʉ saa ró le njínji Yova dzá njí kana nari tso. Ko poeri ke ddinga ndidhó maisha djo nari rɨngana, ringani ko ti bblolo kedhó muradi djo ndirigoti ko kó ke tsotso.

ADI NYENYENGA NA

9-10. Yesu ká dhongʉe nyenyenga bbo pli kʉ ná chu nǎ ngbaribbai?

9 Ddikpa cha kuna Yesu dhe nari njí, ke ddingʉe bbo na mana kʉ ná somo nyenyenga djo Petro ma, nja mitume ma na dho. Føri njí, Yesu chongʉe Petro ma, Yohana ma na ndiro kpa ra ya mwisho ndima si nyo ndidzá dhe njí ná nyo thɨ. Kpa ka ndima kpengʉe ná ritsi kana ngʉe dda dhi base ma, dda njʉdha dhi rù ma na. Fø ritsi ka ndi ée tayari ndiro nyo si nyo ná ndrŭ si ndima kó ʉ nyo njí d’e. Nde, ie i ká ka ndi dhoe nyenyenga fø saa na ndiro ndi si ndrŭ kó ʉ d’e?

10 Nzá ndi nanga rɨni ro, Yesu dhongʉe bbo pli kʉ ná nyenyenga. Mitume nanga kengʉeni bbo kpa njangʉe Yesu nokpá dho ringangʉeni kpa njí ná njínji nari dho. Yesu klongʉe ndi ró arugu rù, ke ndìngʉe dda njʉdha dhi rù ndi b’ʉso, ke lingʉe dda base djo ndirigoti ke ngangʉe kpa kó ʉdha tso. (Yoh. 13:4, 5) Ri ka ndi dzie saa ndiro ke ʉ 12 kʉ ná mitume krʉ kó ronga d’e, fø kpa kana ngʉe ke nanga si dzi ná Yuda maddi. Bbʉbbʉ dhé, nyenyenga na Yesu njingʉe fø njí krʉ. Føri goti, nyenyenga na ke pongʉeri kpa dho: “Ni ká famu ma nji ni dho ná lo ngbà? Ni adi ma nzi ‘Mwalimu’ ma, ‘Bboke’ ma, ná føri kʉ bbʉbbʉ kʉ ná lo dhonalo ri kʉ fø. Ro, njati ma, Bboke ndirigoti Mwalimu i ʉ ni kó ró, ringani ni maddi ni ʉ ni kó ni kana.”​—Yoh. 13:12-14.

Bbʉbbʉ kʉ ná nyenyenga na mana kʉ . . . ngbaribbai ma ko adi ngaddi ko djo ndirigoti nja ndrŭ djo nari

11. Petro ká dhongʉe ndi ba somo nyenyenga na le kʉ nari djo nari ngbaribbai? (1 Petro 5:5) (Anja ji maddi.)

11 Petro bangʉe somo Yesu dhó nyenyenga nǎ ro. B’lo Yesu ngʉ ra nǎ nari goti, Petro gøngʉe tsù na gøngʉeni ná ddikpa ke ddù chulu. (Mdo. 1:8, 9; 3:2, 6-8) Fø ddù njangʉe ná birobiro kʉ ná ndrŭ njungʉe ndima tso Petro kuso. (Mdo. 3:11) Ro, Petro nzá jingʉe ndi drr ndrŭ dhó nganjadha ndi djo ri, ngbà mai ke dhingʉe nǎ ná desturi nǎ ndrŭ ngʉ adi riji ndima chuni bbo ro. Føri rɨngana, nyenyenga na ke pongʉeri ndrŭ bbʉ madha Yova ma, Yesu ma na dho, ɨ ndi pongʉeri ro: “[Yesu] ró dho ma, ko kʉ na ri djo ná udha ma na chulu, nja ni nja ndirigoti chu ni chu ná i kpetsi ke ngʉ kpakpa.” (Mdo. 3:12-16) Luti, Petro ndingʉe ná barua nǎ ke pongʉeri Wakristo dho ringani ndima é nyenyenga na. Njaro føri ngano ko dho nari kʉ, ddikpa saa na Yesu ndìngʉe dda njʉdha dhi rù ndi b’ʉso ndirigoti ke ʉngʉe ndidhó mitume kó nari.​—Azø 1 Petro 5:5.

Petro ma, Yohana ma na tøni hekalu nǎ. Petro ngadho ra na, b’lo tsù na gøngʉeni ná ke gø ro ndirigoti ke tøni kpa kana.

Petro njingʉe ddù nari goti, nyenyenga na ke bbʉngʉe madha Yova ma, Yesu ma na dho. Ko maddi ko ka ko dhǒ nyenyenga bblolo ko nji nari na, nzá ko neri ndrŭ bbʉ madha inga ritsi ko dho ro (Anja paragrafu 11-12)


12. Petro bbai ká ko ka ko ra anzi nyenyenga ko dhǒ nari na ngbaribbai?

12 Ko ka ko dyø Petro dhó loroji nyenyenga ko dhǒ nari chulu. Anonga nari kʉ, bbʉbbʉ kʉ ná nyenyenga nga kʉ bblolo dhé le ti nari ri. Petro njinjí nyenyenga djo na ná lo li ndi nǎ, “ngbaribbai ma ko ngaddi ko djo ndirigoti nja ndrŭ djo nari.” Ko adi bblolo nji nja ndrŭ dho dhonalo ko jirie Yova ma, ndrŭ ma na, ro nga ko jirie ndrŭ má ko ma nari dho ri. Ko adi ko kʉ nyenyenga na nari dhǒ, ko njínji hwè na Yova dho ndirigoti nja ndrŭ dho njati rié nzɨ ma ndrŭ ko nji ná lo nja ri ró.​—Mt. 6:1-4.

ADI “BBLO AKILI” NA

13. “Bblo akili” na le kʉ nari na mana ká kʉ addu?

13 “Bblo akili” na le kʉ nari na mana ká kʉ addu? (1 Pe. 4:7) Ddikpa Mukristo é bblo akili na ró, ke ka ndi vʉ lonanga bblo Yova dhó ngaddidha ró ro. Fø di ná Mukristo churieri nari kʉ, bbo na mana e ndidhó maisha nǎ nari e Yova na kʉ ndima kana ná kau. Føri kina, ringani ko pʉ bbo ko ngaddi ko djo nari ko ró ro ndirigoti ko famu nari kʉ, ko nzá chu krʉ kʉ ná lo ri. Njati ko é bblo akili na ró, ko ka ko li ko thí Yova djo kedhó chutsoddadha ko ne sala chulu nari na.

14. Ri ká kʉ ngbá saa na i nzá Petro lingʉe ndi thí Yova djo ri?

14 Ya mwisho kuna, ke dhe nari njí, Yesu jangʉeri ndi unakpa dho: “I kuna ni krʉ si ma bbabba.” Petro ngʉngʉe logoti ɨ li ndi li ndi thí ndi djó ro: “Nì mai nja kpa krʉ si ni bbabba ro, ma nzɨ si ni ro bba ri!” Fø kuna, Yesu bbʉngʉe shauri ndi una nja kpa dho ɨ: “Anidi kere ndirigoti aninji sala.” (Mt. 26:31, 33, 41) Petro nzá dyøngʉe fø shauri ro ri. Njati ke njingʉeri fø ró, luti ke ka ndi ée nga nǎ do ro ndiro ndi pori ndi kʉ Yesu unake d’e. Føri rɨngana, Petro pongʉeri ndi nzá chu Yesu ri ndirigoti ke bangʉe njedha bbo ndi pongʉe ná fø lo dho.​—Mt. 26:69-75.

15. Yesu ká b’ongʉe ndidhó akili ronga bblo ngbaribbai ndi dhe ná ya mwisho kuna?

15 Yesu lingʉe ndi thí krʉ Yova djo. Nì mai Yesu ngʉe kaka ná ke ró, ke nzingʉe nga bí ina ndi dhe nari njí. Føri kongʉe ke tsotso ke é nga nǎ do ro ndiro ke njí Yova ji ndi njí ná lo d’e. (Mt. 26:39, 42, 44; Yoh. 18:4, 5) Bbʉbbʉ dhé, Petro nzá vingʉe Yesu njingʉe sala bí ina kuna ndi dhe nari njí nari nga ro ri.

16. Petro ká dhongʉe ndi kʉ bblo akili na nì nari ngbaribbai? (1 Petro 4:7)

16 Luti, Petro chungʉe bbo ndi ka ndi li ndi thí Yova djo nari. Yesu gangʉe nari lingʉeri Petro ma, nja mitume ma na uri u nari kʉ, kpa ka ndima bae roho takatifu ndiro ndima d’ra hwè dhi lo-i d’e. Nì mai ri kʉ fø ro, Yesu nzingʉeri kpa tso kpa b’onga Yerusalemu nǎ kpø fø lo njini nanga djo. (Lu. 24:49; Mdo. 1:4, 5) Fø lo ndima b’o nanga kana ká Petro njingʉeri ngbǎ? Petro ma, ndi lai Wakristo ma na “rangʉe anzi sala ndima nji nari na.” (Mdo. 1:13, 14) Luti, kedhó ya kwanza barua nǎ, Petro lingʉe ndi lai Wakristo kpakpa kpa é bblo akili na ndirigoti kpa li ndima thí Yova djo sala chulu. (Azø 1 Petro 4:7.) Petro chungʉe Yova djo ndi ndi thí li nari ndirigoti ke ngʉngʉe kutaniko nǎ tødha.​—Gal. 2:9.

17. Ko kʉ na ná kpakpanga é ngbá ngatsi ma ró, ko dho ká ringani ko ra anzi addu ko nji nari na? (Anja ji maddi.)

17 Ndiro ko é bblo akili na d’e ringani ko di nganzi bí ina Yova tso. Ko d’i ri utso nari kʉ, ringani ko ra anzi Yova tso ko nganzi nari na, rié ngbá ngatsi ma ko kʉ kpakpanga na ró. Føri dho, bbo na mana kʉ ná lonanga ko vʉ ná saa na, ringani ko kó Yova dhó chutsoddadha ndirigoti ko uri u nari kʉ, ke chu bblo kʉ ko dho ná lo bblo pli.

Petro chungʉe Yova djo le le thí li sala nǎ nari. Ko maddi ko ka ko é bblo akili na Yova dhó le tsotsokodha ko nzi sala chulu nari na, bbo pli bbo na mana kʉ ná lonanga ko vʉ ná saa na (Anja paragrafu 17)a


18. Yova bbai ká ko ka ko di ngaddi ngbaribbai?

18 Ko adi mbai po Yova dho ke no ko ndiro ri kaka ko dyø ndidhó sifa d’e nari dho. (Mwa. 1:26) Bbʉbbʉ dhé, ko nzá ka ko dyø Yova kaka nari bbai ri. (Isa. 55:9) Nì mai ri kʉ fø ro, Petro bbai, akodi riji ko chu ngbaribbai ma Yova adi ngaddi nari. Ndiro ko ra anzi fø ko rinji nari na d’e, akodi nyenyenga na ndirigoti bblo akili na.

KO KÁ KA KO . . .

  • dyø Yova adi ngaddi nari ngbaribbai?

  • é nyenyenga na ngbaribbai?

  • é “bblo akili” na ngbaribbai?

DYI 30 Madzá Baba, madzá Mungu, madzá kau

a RI CHUTI JI NANGA LE TU: Ddikpa le-ve sala nji tsitsi ro, njí djo le si ngadhu ndi tso nari ndi b’o ná saa na.

    Bbaledha nǎ Vichapo (2015-2025)
    Avʉvʉ
    Atsu
    • Baledha
    • Ando ri
    • Ji le ji nari
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Njí le nji na nalo
    • Ruruni nalo ronga le b'o nari
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Atsu
    Ando ri