Maisha ndirigoti lod’radha dhi njídhi njudha dhi buku nǎ Referase
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
I 7 DDO 3-DDO 9
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | EZRA 4-6
“Nzɨ ni bbari nidhó njí tso choni”
Ni ká Zekaria njangʉe ná lo nja ddi?
13 Hekalu ki le chi nari gʉngʉeni gʉ. Ro njí dhi chutsoddadha dho le vʉngʉe Bbò Kuhani Yoshua ndirigoti Guvernere Zerubabeli, ná fø kpa “ngangʉe Mungu dzá dza ndima chi nari tso ki vi.” (Ezr. 5:1, 2) Njaro nja Wayaudi ka ndima ddieri fø kpa nzá vʉ longa bblo ri. Fø dza Wayaudi chi nari nzá ka ndi rueni kpadhó mbubai ró ri ndirigoti kpa ka ndima njie krʉ kʉ ná klø ndiro ndima tø fø njí tso d’e. Fø njí djó nga ngʉ nja ná aro kpetsi kpa Yoshua ma, Zerubabeli ma na dho ringangʉeni ndima uri u Yova ndima tsotso ko nì, ndirigoti føri njingʉeni nji. Ká ngbaribbai?
w86-F 1/2 paje 29, kisanduku §2-3
Yova nyǒ ngʉe “ngó ngʉ ná kpa djó”
B’lo Wayaudi ngʉ Babiloni nǎ ro nari goti, cho 16 kana nzá kpa njingʉe njí ro ri. Nabi Hagai ma, Zekaria ma na chongʉe ndrŭ ronga njí dho ndirigoti hekalu chidha dhi njí tso ki ngangʉeni vi. Ro, Karrnga goti, Uajemi bbá bbobbokpa bbʉngʉe nja kpakpalo ki fø njí ngʉ njini nari kana. Wapinzani dhungʉeri “Ni dho ká ie bbʉ rusha ni ngá fø dza chidha tso ki d’e?”—Ezr. 5:1-3.
Ringʉngani fø logoti kpa ngʉ bblo kʉ ná chu nǎ. Njati ngó kpa bbaeri do tá ndima na ró, hekalu chidha dhi fø njí tso ka ndi tøeni chu na. Njati ngó kpa tsae tsa fø bbobbokpa ro ró, fø njí tso ka ndi tøeni thei. Føri dho, ngó kpa (Guvernere Zerubabeli ma, Bbò Kuhani Yoshua ma na ngʉ chutso ddá ndima dho ro) ngʉngʉe logoti nyodyu na ndirigoti bblo kʉ ná chu lu. Kpa nongʉe Koreshi pongʉe ná lo nga kpa dho, føri kʉ ke ungʉeri tso u kpa rá anzi fø njí njidha na. Bbobbokpa chungʉeri chu nari kʉ b’lo le chi Uajemi bbá ná yadha thika ro nzɨ le ngʉ adi ø ri nari dho, kpa bbangʉe fø njí tso ndima cho nari tso nyodyu na. Føri dho, njí rangʉe anzi ndirigoti luti Pi Dario lingʉe fø lo sheria na!—Ezr. 5:11-17; 6:6-12.
Ni ká Zekaria njangʉe ná lo nja ddi?
7 Ddikpa lo thika øngʉeni nari lingʉeri hekalu ngʉ chi ná Wayaudi iso ro pɨni pɨ. Lo thika ká øngʉeni ngbaribbai? Cho 520 na, Y.G.N., Uajemi bbá ø pi Dario 1 nyongʉe pi. Cho 2 tso ke dyá ndidhó pidhinga nǎ nari kana, ke rangʉe ri utso d’i nari kʉ, hekalu chidha le gʉ ná føri kʉ nzá tso sheria u ná lo. Føri goti Dario pongʉeri, Wayaudi tso uni u ndima rá hekalu chidha dhi njí tso dya. (Ezr. 6:1-3) Fø lo kengʉe krʉ kʉ ná ndrŭ nanga ndirigoti nja lo ki ma njingʉeni ddi. Godhé pi jangʉeri kpa kuso lu ngʉe ná nja ndrŭ dho, ndrŭ bbá fø njí le nji nari ndima gʉ nari tso. Ndirigoti ndrŭ bbʉ mbø ma, krʉ kpa dhó loji fø dza chidha dho ná ritsi ma na kpa dho! (Ezr. 6:7-12) Føri lingʉeri cho 4 goti, Wayaudi dya hekalu chidha dhi njí tso dya, cho 515 na Y.G.N.—Ezr. 6:15.
Ni ká Zekaria njangʉe ná lo nja ddi?
16 Yova adi chutso ddá ko dho “nyodyu dhi chi njí dhi noke” chulu maddi. (Mt. 24:45) Nja saa na, nzá ko ka ko famu fø noke bbʉ ná chutsoddadha bblo ri. Loroji na, njaro ko ka ko ba pekee kʉ ná lojadha chʉ adi ngaba ná kpakpalo dho le ka le tayarisha le nari djo, ro ko ka ko di riddi nzá fø lo ka ndi njini kodhó eneo nǎ ri. Inga njaro ko ka ko ddiri nyodyu dhi chí njí dhi noke dyu lo ronga che i Corona dhi saa na. Ri ká ngani ko njiri ngbǎ njati ko di riddi ko dho le ja nari nga kʉ dyodyu dhi lo ri ró? Ko ka ko ddinga Waizraeli bangʉe faida Yoshua ma, Zerubabeli ma na bbʉngʉe ná shauri dho ndima rrngʉe nga ná saa na nari djo. Ko ka ko ddinga Biblia nǎ ro ko zørie ná nja lo djo maddi. Nja saa na, Mungu dzá ndrŭ adi ba ná chutsoddadha ka ndi njani nzá na le ka le njinjí nari bbai. Ro ri ka ndi gø ndrŭ dhó shinga gø.—Amu. 7:7; 8:10.
Kiroho nǎ Mali
w93-SW 15/6 paje 32 §3-5
Ni ká ka ni li ni thí Biblia djo ngbà?
Fø mbø le thɨngʉe Tarsisi nǎ, njʉ ndrŭ adi fø bba nga dhǒ Turquie nǎ agʉnga laidjo. Ri le thɨngʉe Uajemi bbá Guvernere Mazaeus ngʉ pinyo ná saa na, karne ya 4 na Y.G.N. Fø mbø ridho nari kʉ Guvernere Mazaeus ngʉ pinyo “Dda djolu adzɨ” ro ngʉe ná eneo nǎ, ná føri kʉ Efrata le nzǐ ná dda.
Nde fø lo ká kʉ mana na addudho? Dhonalo Biblia nǎ ma le tilo fø lo djo ddi. Ezra 5:6–6:13 d’ra ngbaribbai ma Uajemi bbá Pi Dario ma dhó lo tso nju Guvernere Tattenai na nari. Kpa krʉ kpengʉeri Wayaudi chi hekalu Yerusalemu na. Ezra ngʉ adi Mungu dzá yadha ndi bblo pli, ndirigoti ni ka ni njari nari kʉ ke ndingʉe ná lo krʉ kʉ d’ʉ ndirigoti bbʉbbʉ. Ni ka ni njari Ezra 5:6 ndirigoti 6:13 nǎ nari kʉ ke nzi Tattenai “Dda djolu adzɨ guvernere.”
Ezra ndingʉe fø lo cho 460 na Y.G.N., ná føri goti cho dangʉe 100 ro i le vengʉe ra fø mbø thɨ. Nja ndrŭ njari nari kʉ, drrdrr ngʉe ná fø bbonga djo le tilo ná føri kʉ sese dhé le tu fø lo nanga ro ri. Nde, njati rie ngbà ni ka ni li ni thí Biblia ndi ná kpa po sese ná fø lo djo ri ró, ni ká ka ni li ni thí bbo nzá kpa ndi ná nja lo djo?
BI 7 DDO 10-DDO 16
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | EZRA 7-8
“Ezra ngʉ adi heshima bbʉ Yova dho ndidhó nyi chulu”
w00-SW 1/10 paje 14 §8
Faida bbʉ ndirigoti hwè bbʉ ná ngazødha
8 Bbʉbbʉ dhé, Mungu dzá lo ko ji nari ringani si ko thí nǎ ro, føri i kʉ ngbaribbai ma ko ko mbu nari adi si ná nga. Ringani ko di ngʉngʉ b’lo ko zø ná nja lo djolu. Ringani ko di kiroho nǎ lo nanga ddi bbo ndirigoti ri nanga ne bbo. Føri uri ko di ngazø nga makelele kʉ ná ngana ndirigoti ko di sala nji. Ezra bbai, kodhó lo uri ko tayarisha ko thí ndiro ko zø ndirigoti ko jifunza Mungu dzá lo d’e. Ke djo ri ndingʉeni ɨ: “Ezra ngʉ adi ndi thí tayarisha ndiro ndi ne Yova dhó yadha nanga, ndi njinjí ri na ndirigoti ndi ddi yadha ma, chølo ma na nga Izraeli nǎ d’e.” (Ezr. 7:10) Achu nari kʉ Ezra dhó kusudi ngʉe gbo ndi thí ndi tayarisha nari kana: ndi jifunza lo, ndi njinjí ri na ndirigoti ndi ddi ri nga nja ndrŭ dho. Ringani ko dyø kedhó loroji.
si-SW paje 75 §5
Biblia nǎ kitabu ya 13—1 Mambo ya Nyakati
5 Ddikpa le ma nzá ddi ka ndi nju drrdrr ndirigoti d’ʉ kʉ ná fø historia tso ro Ezra djolu ri. “Dhonalo Ezra ngʉ adi ndi thí tayarisha ndiro ndi ne Yova dhó yadha nanga, ndi njinjí ri na ndirigoti ndi ddi yadha ma, chølo ma na nga Izraeli nǎ d’e.” (Ezr. 7:10) Yova kongʉe ke tsotso roho takatifu chulu. Ezra kʉ Mungu dhó ro si ná nyodyu na nari utso dz’ djolu gble ngʉ pinyo ná Uajemi nǎ pi d’ingʉe ro, ke bbʉngʉe bbonga bbo ke dho Yuda nǎ pidhinga tsena ngʉe ná raia djo. (Ezr. 7:12-26) Føri dho, Ezra ngʉe Mungu dhó kpakpanga na ndirigoti ke ngʉe ddikpa bbonga ro na maddi nari bbai, ke ka ndi njue ndi ngʉ ndi ná lo tso bblo pli ngʉe ná dokima nǎ ro.
it-1-F paje 1155-1156
Nyenyenga
Ri adi rili le ba bblo kʉ ná chutsoddadha. Nì kʉ nyenyenga na Mungu nyǒ njí ná ke ka ndi bbari Mungu dda chutso ndi dho. Ezra dhona bbo pli ngʉe ná bbonga bbʉngʉeni ndi mba 1 500 djolu da ná kpetsi kpa Babiloni nǎ ro Yerusalemu na, nzá le zø bbakuhani ma, hekalu nǎ njí dhi kpa ma, isɨ ndrŭ ma, nzø ma na ro. Føri kina, kpadhó ngʉe or ma, feza ma ndiri na ndima si hekalu ronga thɨ d’e. Kpadhó lo ungʉe le b’o ndima ronga b’o ndima dhó bbi kana, ro Ezra nzá jingʉe ndi kó bbasødda Uajemi nǎ pi tsó ri, dhonalo føri ka ndi dhoeri ke li ndi thí ndrŭ dhó kpakpanga djó. Anziro ke pongʉeri b’lo pi dho ɨ: “Kodhi Mungu thó kʉ nì bblo lo dho ndi ne ná ndrŭ krʉ djó.” Føri dho, ke pongʉeri ndrŭ chi nyo ndiro ndrŭ é nyenyenga na Yova njí d’e. Kpa nzingʉe nga Mungu tsó ndirigoti ke rrngʉe kpa rr. Yova b’ongʉe kpa ronga chu nǎ ngʉe ná mbubai krʉ ró, føri dho kpa bbingʉe ngadhi kpakpalo ró. (Ezr 8:1-14, 21-32) Babiloni nǎ no tsena Danieli ngʉe ná saa na, ke nengʉe Mungu dhó chutsoddadha ma, nyodyu ma na nyenyenga na, ná føri dho Yova dhongʉe ke tso ndi u ngbà nari ddikpa malaika ndi chongʉe ke dhi ngana nari chulu.—Da 10:12.
Kiroho nǎ Mali
w06-SW 15/1 paje 19 §10
Ezra dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo
7:28–8:20—Bí kʉ ná Wayahudi ká nzá jingʉeri ndima rá Ezra na Babiloni nǎ ro Yerusalemu na ri addudho? Ngbà mai ya kwanza kikundi ngʉngʉe Yerusalemu na nari goti cho dangʉe 60 djolu ro, Yerusalemu nǎ ndrŭ ngʉe sese godhé. Yerusalemu na le ngʉ ná føri na mana ngʉe le ngá ø maisha tso kpakpa kʉ ná hali nǎ ndirigoti hatari ndi kʉ ro. Fø saa na Yerusalemu nǎ ngʉe ná hali ka ndi lingʉeri bbo dhó mali ngʉe Babiloni nǎ ná ndrŭ dhó mali sini si. Føri kina chu nǎ ngʉe hatari bbo. Ringʉngani Yerusalemu nǎ ngʉ ná ndrŭ dhó udha é kpakpa Yova djo, ndima é bidii na bbʉbbʉ ibada dho ndirigoti nga nǎ do ro. Ezra maddi bangʉe kpakpanga Yova thó ngʉe ndi djó nari dho. B’lo Ezra li ndima kpakpa nari goti, 1 500 kʉ ná familia ungʉe ndima ngʉ nari tso u, njaro fø ndrŭ ngʉe 6 000. Nja kʉ ná mupango Ezra løngʉe nari goti, 38 ngʉe ná Walawi ma, hekalu nǎ ngʉ adi njínji ná 220 ngʉe ná kpa ma na ungʉe ndima ngʉ nari u.
BI 7 DDO 17-DDO 23
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | EZRA 9-10
“Nzɨ le ngarr nari nǎ ro adi si ná kpakpalo”
w06-SW 15/1 paje 20 §1
Ezra dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo
9:1, 2—Ri ká kʉ ngbá chu nǎ i fø bbagʉ ndrŭ na kpa ndoa chi nari ngʉe che bbo ri? Yerusalemu na ngʉngʉe ná ndrŭ tsɨ ka ndima b’oe Yova dhó ibada ronga kpø Masiya si ná nga djo. Nja ndrŭ na kpa ndoa chi nari ka ndi sae bbʉbbʉ ibada sa. Nja ndrŭ chingʉe ndoa sanamu ngʉ má ná ndrŭ na nari dho, ndrŭ tsɨ krʉ ka ndima gbae ndima tso nzɨ ngʉ Yova má ná fø ndrŭ tsɨ na. Tsetse ná ibada ka ndi vie vi dz’ djó ro. Nde, Masiya ká ka ndi sie ie ma dhi ngana? Ezra nanga kengʉeni bbo nji ngʉ njini ná lo dho!
w09-SW 1/10 paje 10 §6
Yova ká addu nzǐ ko tsó?
Ji ko nanga jini ro ko ngarr nari si faida bbʉ ko dho. Musa ndiri ɨ: “Adyø njʉ ma ja ni dho ná yadha . . . nidzá bblonga dho.” (Verse 13) Bbʉbbʉ dhé, Yova dhó krʉ kʉ ná yadha ndirigoti krʉ ke nzǐ ko tsó ná lo kʉ kodhi bblonga dho. Nde nja chu nǎ ká ri ka ndi é ngbaribbai? Biblia ripo “Mungu kʉ jidha”. (1 Yohana 4:8) Føri dho, ke bbʉ ko dho ná yadha ka ndi bbʉ faida ko dho theinga dho. (Isaya 48:17) Krʉ Yova nzǐ ko tsó ná lo ko nji nari adi ko ronga b’o njʉ kʉ ná kpakpalo ró ndirigoti ri si ledha bbʉ ko dho kedhó Pidhinga tsena theinga dho.
Kiroho nǎ Mali
w06-SW 15/1 paje 20 §2
Ezra dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo
10:3, 44—Nzø ma ká le dingʉe isɨ ndrŭ ma na krʉ addudho? Njati nzø mae ma ró, di le dingʉe ná fø ɨsɨ ndrŭ ka ndima ngʉe ngʉ nzø ró. Ndirigoti bí ina rere nzø dhó lo adi ri u ndima ronga ndima dhi mama b’o.
BI 7 DDO 24-DDO 30
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | NEHEMIA 1-2
“Føro thei ma njingʉe sala”
w08-SW 15/2 paje 3 §5
Adi Yova li ni nji krʉ saa ró
5 Njaro nja saa na, kodhó lo ka ndi uri ko nzi Yova dhó le tsotsokodha lele. Ddikpa saa na Uajemi nǎ pi Artashasta njangʉeri ndi dho adi jødha dhi ritsi bbʉ ná ke Nehemia nanga rid’o d’o. Føri dho pi dhungʉeri ke tsó, “Nidhó lo ká ji addu? Føro thei Nehemia nzingʉe nga ra nǎ Mungu tso.” Rinjani Nehemia nzingʉe nga tsitsi ro nari bbai. Ro Mungu ngʉngʉe kedhó sala goti ngʉ, dhonalo pi bbʉngʉe Yerusalemu ró ukuta ki le ra chi na ná ritsi Nehemia dhona. (Azø Nehemia 2:1-8.) Bbʉbbʉ dhé, dʉ kʉ ná sala ndirigoti tsitsi ro ko nji ná sala ma ka ndi bbʉ bblo kʉ ná matokeo ddi.
be-SW 177 §4
Akpe ni bblo logoti ngʉdha dho
Njati ndrŭ di rine ndima chu lo nidhó udha djo ró, ká addu ka ndi kó ni tsotso ndiro ni ngʉ logoti ngbà thonga nari bbai d’e? Adyø Nehemia, ke njingʉe sala tsitsi ro ndiro ndi ngʉ Pi Artashasta dhungʉe ndi tsó ná logoti d’e. (Ne. 2:4) Ndirigoti ane ni ka ni po ná lo lele. Ni ka ni njiri ro i mai: (1) Avʉ fø logoti ni ka ni ngʉ na ná lo ro ddikpa inga aro (ni ka ni vʉ lo ro Kutoa Sababu Kwa Kutumia Maandiko dhi buku nǎ ro). (2) Avʉ ngbá andiko na ma ni ka ni njinjí nari ndiro ni tu fø lo nanga d’e. (3) Akpe ngbaribbai ma ni si longatudha tso nga nyodyu na nari ndiro ngadhue ni tsó ná ke é tayari lorrdha dho d’e. Føri goti anga lo tso thei.
Kiroho nǎ Mali
w86-F 15/2 paje 25
Bbʉbbʉ ibada ba ushindi
Yerusalemu sangʉeni sa nari dho Nehemia ngʉ adi nganzi fø lo djo “dyina ndirigoti kuna.” (1:4, 6) Ro, ke bangʉe chu ndi d’ra Yerusalemu chidha tso ki ndi ji le nga vi nari Pi Artashasta dho ná saa na, ke njingʉe sala ki vi, nì mai ke ngʉ adi sala nji bí ina anziro ro. Yova ngʉngʉe fø sala goti bblo nari lingʉeri le nga Yerusalemu chidha tso ki vi.
Somo ko dho: Nehemia ngʉ adi chutsoddadha ne Yova dhó ro. Ko di hwini li tso o ná lonangavʉdha tso ró ná saa na, ko dho maddi ringani “ko di sala nji bí ina” ndirigoti ko neri ko nji ná lo gbani gba Yova dhó chutsoddadha na.—Waroma 12:12.
BI 7 DDO 31–BI 8 DDO 6
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | NEHEMIA 3-4
“Ni ká adi le thó dhi njí be pa?”
w06-SW 1/2 paje 10 §1
Nehemia dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo
3:5, 27. Tekoa nǎ “bbo chungʉeni ná kpa” ró ro njonjo, ri nzá ngani ko di bbʉbbʉ ibada dho le nji le thó na ná njí nja nzá ko ka ko njí nari bbai ri. Føri rɨngana, ko ka ko dyø Tekoa nǎ bbʉ bbʉngʉe ndima njí dho ná kpa.
w19.10-ZS paje 23 §11
Yova ká si rili ni ngʉ ngbà di ná ke?
11 Cho bi goti, Shalumu dzá sinzø nzø ma ngʉe ddi Yerusalemu ronga chidha dho Yova vʉngʉe ná ndrŭ kana. (Ne. 2:20; 3:12) Nì mai fø nzø dzá baba ngʉe bbonga ro, fø nzø bbʉngʉe ndima hwè na kpakpa ndirigoti hatari ngʉe ná fø njí dho. (Ne. 4:15-18) Fø nzø ngʉe njonjo Tekoa nǎ “nzá djøngʉe ndima njí dho” ná bbobbokpa ró ro! (Ne. 3:5) Addinga ngbá ngatsi ma Shalumu dzá sinzø nzø nanga jingʉeni ddo 52 djó fø njí tso dyangʉeni ro nari djo! (Ne. 6:15) Njʉ, le-vei e hwè na ndima kó takatifu kʉ ná pekee kʉ ná njí tsotso, føri kʉ ujenzi ma, Mungu dzá dza ronga thɨdha dho le nji ná nja njí ma na. Kpadhó ufundi ma, kpadhó hwè ma, chi kpa tøni nari ma na e mana na bbo fø njí ra anzi d’e.
w04-SW 1/8 paje 18 §16
Aliri nidhó nganjadha é Kristo dhó nganjadha bbai bbonga na le kʉ nari djo
16 Wakristo krʉ, jadda kpa ma, ngó ndrŭ ma na dho ringani ndima liri ndima dhó nganjadha é Kristo dhó ri bbai bbonga na le kʉ nari djo. Kutaniko nǎ, ringani le njí ná njí kʉ njonjo. Nzɨ di rine le bbʉ ni nanga ka ndi jieni dho ná njí dhé ni dhona. (1 Samweli 25:41; 2 Wafalme 3:11) Gø dhi ndrŭ, ni ká adi nidhi nzø ma, jadda kpa ma na li kpakpa i nì ndiro ndima njí ndima dhona le bbʉ ná krʉ kʉ ná njí rie Pidhinga dzá dza nǎ ma, asamble dhi ngana ma ró? Kpa ká adi gʉna dhó hali kʉ ná njí ni nji nari ro nja nì? Yova dzá Dimu dhó lo dhi bbo bbagʉ adi njínji ná ddikpa le-djo adi ndidzá gø dhi ndrŭ dhó loroji ngano bí ina. Ke pori: “Ngbaribbai ma kpa ngʉ adi usafi dhi njí nja Pidhinga dzá dza nǎ inga asamble dhi ngana nari dhongʉeri ma dho nari kʉ, kpa njangʉe fø njí mana na bbo. Kpa ngʉ adi ndima bbʉbbʉ ndima njí nja kʉ ná njí kutaniko ma, le-djoi ma na dhi bblonga dho rie nga na mana kʉ nari bbai ma ndrŭ ri nja ri ró. Kpadhó fø nyi kongʉe ma tsotso nja ma njí krʉ le bbʉ ma dhona Beteli nǎ ná njí ji ma nanga jini ro d’e.”
Kiroho nǎ Mali
w06-SW 1/2 paje 9 §1
Nehemia dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo
4:17, 18—Ddikpa ke ká ka ndi njie ngachidha dhi njí ndi thó ddikpa ri na ngbaribbai? Li ǒ ná no ngʉ adi d’u ná kpa dho nga føri ro ngʉe kpakpa ri. B’lo le li no kpa djo inga kpa kù djo ró, kpa dho ringʉe sʉsʉ ndima nja ngbaribbai ma ndima ri lø ndima thó ddikpa ri na nari ndirigoti ndima “lø là njidha dhi ritsi ndima thó ddi ri na.” Ndi thó aro ri na jiri ndi njinjí ná ke dho ri ngʉ adi ngani ndi “li ndidhó sà ndi b’ʉso ngachidha dhi saa na.” Kpa ngʉe tayari ndima nga lɨ tso njati ndima dhó mbubai si ndima tso ro ró.
BI 8 DDO 7-DDO 13
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | NEHEMIA 5-7
“Nehemia jingʉeri ndi njinjí ndrŭ dho, nga ndrŭ njinjí ndi dho ri”
w02-SW 1/11 paje 27 §3
Ddrddr ndirigoti njʉ adi Yova dhó ibada tsotso kó ná kpa
Nehemia bbʉngʉe ndidhó saa ma, ndidhó ufundi ma na bbo ngatsotsokodha dho. Ke bbʉngʉe ndidhó mali maddi ndiri kó bbʉbbʉ ibada tsotso d’e. Ke bbʉngʉe ndidhó mbø ndiri na le dzí ndi djoi Wayaudi no tsena ro d’e. Ke ngʉ adi mbø ø ndrŭ dho nzá ndi neri ndi si faida ba luti ro. Ke nzá “lingʉe li ǒ ná no ro” Wayaudi djo, Guvernere dho le ka le bbʉe ná ritsi ndi kó kpa tso nari chulu ri, nì mai føri ngʉe ndidhó haki ro. Fønga rɨngana, ke ngʉ adi dzaitso bba pʉlʉ ndiro ndi ngu “150 kʉ ná kpa ma, ndima kuso lu kʉ ná ndrŭ tsɨ kana ro ngʉ adi si ná ndrǔ ma na d’e.” Krʉ ddo ró ke ngʉ adi “tsíkpa bbʉ ddikpa, chembø bbʉ aza ndirigoti re bbʉ” ndi ró lʉ dho. Føri kina, ddo kumi kana ddikpa ina ke ngʉ adi “njonjo dhó aina kʉ ná divai bbʉ bbo” kpa dho, føri krʉ ke ngʉ adi nji ndidhó mbø ró.—Nehemia 5:8, 10, 14-18.
w16.09-ZS paje 8 §16
“Nzɨ bbari ni thó njeni”
16 Yova dhó ngatsotsokodha chulu, Nehemia ma, nja kʉ ná kpa ma na nzá bbangʉe ndima ngʉ nji ná njí tso ro ri. Føri dho kpa dyangʉe Yerusalemu chidha tso ddo 52 kana! (Ne. 2:18, maelezo ya chini; 6:15, 16) Nehemia nzɨ ngʉ adi njí djó nga dhé nja ri. Ro, ke nganga ma bbʉngʉe ndi bbʉ ddi Yerusalemu ró ukuta chidha dho. (Ne. 5:16) Føri bbai, njʉ bí kʉ ná wazee adi Nehemia dhó loroji dyø tengenezo nǎ ujenzi dhi njí tso ndima lø nari na inga Pidhinga dzá dza ronga ndima thɨ nari na. Ddinga ndima lod’ra wahubiri ma na ndirigoti kutaniko nǎ chembø ronga ndima be nari na maddi, kpa adi b’lo thó njeni nje lo ndima nanga d’o nari dho ná ndrŭ li kpakpa.—Azø Isaya 35:3, 4.
w00-SW 1/2 paje 32
Yova ká si ni ngano ngbaribbai?
Bí ina, Biblia nǎ le di ripo nari kʉ Mungu le “ngano” ró, fø lo na mana e bblo kʉ ná lo ke nji ddikpa le dho nari. Loroji na, dda chungʉe dz’ djo ddo 150 kana nari goti, “Mungu nongʉe Noa nga nó . . . ndirigoti Yova lingʉeri vʉvʉ tá dz’ djo ndirigoti dda ngangʉe ngødha tso.” (Mwanzo 8:1) Luti, Samsoni nyǒ Wafilisti dyangʉe dya ndirigoti kpa chingʉe ke sheni na ro, ke njingʉe sala ɨ: “Kirikiri Yova ano ma nga, ndirigoti kirikiri ali ma kpakpa, kpadjo kpali.” Yova nongʉe Samsoni nga bbo pli kʉ ná kpakpanga ndi bbʉngʉe ke dho nari na ndiro ke wø ndi be Mungu dhó mbubai ró d’e. (Waamuzi 16:28-30) Nehemia dhó kpakpanga ronga maddi Yova lengʉe le ndirigoti bbʉbbʉ ibada ki ngʉngʉe vi Yerusalemu na.
Kiroho nǎ Mali
w07-SW 1/7 paje 30 §15
“Adi chelo be wø bblo lo na”
15 Ya tatu, Nehemia dhó mbubai chòngʉe che ngʉe ná Muizraeli Shemaya ndiro Nehemia ta Mungu dhó yadha d’e. Shemaya pongʉeri Nehemia dho: “Akokperi ko nju bbʉbbʉ Mungu dzá dza hekalu na ndirigoti akota hekalu ró dzaitso ta dhonalo kpa si ni hwidha dho ró.” Shemaya pongʉeri nari kʉ Nehemia kpa si hwihwi, ro ke ka ndi gø ndidhó shinga gø ke rá runi hekalu na ró. Ro, Nehemia nga ngʉe kuhani ri. Ke ka ndi njie chenga Mungu dzá dza na ndi ra runi nari na. Ke ká ka ndi tae Mungu dhó yadha ta ndiro ndi gø ndidhó shinga d’e? Nehemia ngʉngʉe logoti ɨ: “Ma bbai kʉ ná ke ká ka ndi tsutsu hekalu na ndirigoti ndi má shi? Ma ro nzɨ tsu ri!” Nehemia ká tsungʉe ke ngʉ li ndi dho ná mutego na nzá addudho? Dhonalo ke chungʉeri nari kʉ, nì mai Shemaya kʉ ndi lai Muizraeli ro, “ke nzá Mungu cho ndi dhi ngana ri.” Føri goti, bbʉbbʉ nabi nzá ka ndi poeri ro ke ta Mungu dhó yadha ro ri. Godhé, Nehemia nzá bbangʉeri ro che kʉ ná fø wapinzani si ndi djolu ri. Karrnga goti ke pongʉeri: “lubba chidha tso dyani dya Eluli dhi bi ddo 25 ddo dyina ddo 52 djó.”—Nehemia 6:10-15; Hesabu 1:51; 18:7.
BI 8 DDO 14-DDO 20
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | NEHEMIA 8-9
“Yova dhó ro si ná hwè kʉ nidhi kpakpanga”
w13-ZS 15/10 paje 21 §2
Somo bblo pli le tayarisha ná sala nǎ ro
2 Wayaudi njungʉe ndima tso nari ngʉe b’lo bi da ddi Yerusalemu ró lubba chidha tso kpa dya ná nga djó ro ri. (Ne. 6:15) Mungu dzá ndrŭ dyangʉe ndima dhó njí tso ddo 52 kana dhé ndirigoti kpa løngʉe mupango ndiro ndima li ndima thí bbo Mungu dzá lo djo d’e. Føri dho Tishri dhi bi ddo ddi dyina, kpa gbangʉe ndima tso ndiro ndima rr Ezra ma, Walawi ma na Mungu dzá yadha zø bbobbo ndima chu na ndirigoti kpa ri nanga tu nari d’e. (Ji 1) Krʉ kʉ ná familia, føri kʉ nì “ngʉe akili na ndima rrnga ná ndrŭ krʉ,” tøngʉeni røna ndirigoti kpa rrngʉe lo “bbʉtso nga djó ro kpø dyina saa sita djo.” Føri kʉ bblo pli kʉ ná loroji njʉ adi njuni bblo pli kʉ ná Pidhinga dzá dza na ná ndrŭ dho! Nde, nja saa na ká nidhó ngaddidha adi ra dhaa ndirigoti ni ká adi ngaddi nga na mana kʉ ná lo djo njudha dhi saa na? Njati rie fø ró, addinga Waizraeli dhó loroji djo. Kpa nzɨ ngʉ lo dhé rr ri, ro kpa ngʉ ndima thí lili ri djo, ná føri njangʉeni kpa dzzngʉe dzz Mungu dhó yadha dho ndima rrnga nzá nari utso kpa d’ingʉe ro nari chulu.—Ne. 8:1-9.
w07-SW 15/7 paje 22 §9-10
Ni ká si ra “anzi nì roho chulu ni bbí nari na”?
9 Hwè adi rili le mbu le bblo. Yova kʉ “hwè dhi Mungu.” (1 Timoteo 1:11; Zaburi 104:31) Ngba adi riji ndi njí ndidzá Baba ji ná lo. (Zaburi 40:8; Waebrania 10:7-9) Ndirigoti “Yova dhó ro si ná hwè kʉ [kodhi] kpakpanga.”—Nehemia 8:10.
10 Mungu bbʉ ko dho ná hwè adi rili ko nanga jini ji ndiro ko njí ke ji ná lo rie kpakpalo dhi saa na ma, njedha ma, inga nzá ndrŭ ko nzá na saa na ma ró. “Mungu ko chu bblo” nari adi hwè bbʉ bbo ko dho! (Mezali 2:1-5) Mungu na kʉ ko kana ná kau adi hwè bbʉ ko dho njati ko é d’ʉ kʉ ná lochudha na ndirigoti udha na ke djo ndirigoti Yesu bbʉngʉe ná le ødha dhi be djo ró. (1 Yohana 2:1, 2) Yova dzá ddi tso gbani dz’ djolu gble ná familia nǎ le kʉ ná føri maddi kʉ bbo adi hwè bbʉ ná lo. (Sefania 3:9; Hagai 2:7) Pidhinga ko b’o ndirigoti ko ba pendeleo ko d’ra hwè dhi lo-i ná føri ma adi hwè bbʉ bbo ddi ko dho. (Matayo 6:9, 10; 24:14) Ndirigoti ko kʉ nŭnŭ di ná shinga djo na ná ngab’odha maddi adi hwè bbʉ ko dho. (Yohana 17:3) Ko kʉ bblo pli kʉ ná fø ngab’odha na nari dho, ko nzá ka ko kosa “hwè ro karrnø maddi ri.”—Kumbukumbu la Torati 16:15.
Kiroho nǎ Mali
it-1-F paje 151 §7
Kiaramu
B’lo Wayaudi ngʉ no tsena ro nari goti cho ro da bí ro, Ezra zøngʉe yadha dhi buku kpa dho Yerusalemu na kpa njungʉe ndima tso ná ngana ndirigoti Walawi ngʉ ri nanga tutu ndrŭ dho, Nehemia 8:8 nǎ ri zøni ɨ: “Kpa ngʉ bbʉbbʉ Mungu dzá yadha kʉ nǎ ná kitabu zø bbobbo ndima chu na, kpa ngʉ ri nanga tu ndirigoti kpa ngʉ rili ndrǔ rr ri nanga rr.” Njaro fø lo nǎ le ngʉ Kiebrania nanga tu Kiaramu nǎ Babiloni nǎ kpa ngʉe ro kpa chungʉe ndi ro. Bbʉbbʉ dhé, ngbà mai Wayaudi chungʉe Kiebrania ro, fø lo nanga le tu nari kana le ngʉ adi komatere ma bbʉ ddi ndiro kpa famu zø le ngʉ zø ná fø lo bblo d’e.
BI 8 DDO 21-DDO 27
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | NEHEMIA 10-11
“Kpa bbʉngʉe ndima bbʉ Yova dho”
w98-SW 15/10 paje 22 §13
Yerusalemu ronga ndi ró dho thongʉe tho
13 Nehemia dhó saa na “kpengʉeni ná nzá thika ka ndi leni ná lo” lingʉeri Mungu dzá ndrŭ rá Yerusalemu ró ukuta chidha tso dyani nari dhi fete nji. Ro ringʉngani kpa njí nja lo maddi nzá ndima rɨni rɨ ro. Yerusalemu ró dzaitso ngʉe 2 ndirigoti ringʉngani raia é bí ri nǎ, “anziro Waizraeli ngʉe ri nǎ ná nga djolu dhonalo fø bba ngʉe bbo, ro ri nǎ nga ndrŭ ngʉe bí ri.” (Nehemia 7:4) Ndiro fø lo njini d’e, ndrŭ “bungʉe dyá ndiro kumi kʉ ná ndrŭ kana ro ddikpa le ngʉ takatifu kʉ ná bbagʉ Yerusalemu na d’e.” Nja ndrŭ nanga jingʉeni bbo ngbà ungʉeri “ndima ngʉ Yerusalemu na ji ndima nanga jini ro ná ndrŭ krʉ” dhi lo dho. (Nehemia 11:1, 2) Føri kʉ bblo pli kʉ ná loroji bbʉbbʉ Wakristo dho njʉ ndiro ngbà kpadhó hali u ritso ró, kpa rá ngatsotsoko bbo mahitaji kʉ ná ngana d’e!
w86-F 15/2 paje 26
Bbʉbbʉ ibada ba ushindi
Ndima dhó ritsi ndima bba nja ndima ngʉ Yerusalemu na d’e ná føri ka ndi lieri kpa kosa mbø ndirigoti ri ka ndi bbʉe nja kʉ ná kpakpalo maddi. Fø bbagʉ di ná ndrŭ ka ndima baeni nja kʉ ná hatari na maddi. Fø hali kana, nja Wayaudi njangʉeri nari kʉ bbʉbbʉ ndima ná fø ndrŭ ka madha dho ndirigoti kpa ngʉ sala nji nja Yova lé fø ndrŭ ronga le d’e.
w16.04-ZS paje 7 §15
Udha na le lo nji nari adi rili Mungu u le tso u
15 Yova dho ko bbʉngʉe kodhó maisha ná saa na, ko tsongʉeni ko nji ke ji ná lo ko thí nǎ ro krʉ. Ko chungʉeri nari kʉ fø tsodha ró njí ko nji nari ka ndi uri ko jʉ ko tso jʉ nja ritsi ró. Ro, jʉ ko ko tso jʉ nja ritsi ró nari e kpakpa njati le pori ko njí nzá ko ji ná lo ró. Njati ko njí fø di ná lo ndirigoti ko bbá ko e di ná nga nja ko rá njínji Yova dho ró, føri na ko adi kodhó udha dhǒ. Føri nǎ ro ko ba ná ledha adi dada ko bbae ná ritsi djolu rie ngbà di ná ritsi ma ko bbae ró. (Mal. 3:10) Nde, ko ká ka ko po addu Yefta dzá singba ngba djo?
Kiroho nǎ Mali
w06-SW 1/2 paje 11 §1
Nehemia dzá Buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo
10:34—Ndrŭ tsó ká le nzingʉeri ndima bbʉ kali addudho? Musa dhó sheria nzá pongʉeri ro ndrŭ di kali bbʉ ri. Fø lo le ngʉ adi nzǐ ridhi uhitaji bbʉ ndi ró dhé. Ri ngʉ adi ngani le bbʉ kali bbo ndiri na le bɨ bbʉdha mazabahu djó d’e. Ri njani nari kʉ hekalu nǎ ngʉ adi njínji ná nga ngʉe Waizraeli ná kpa, Wanethini nga ngʉe bí ri nari bbai. Føri dho, ndrŭ ngʉ adi dyá bu ndiro nzɨ kali tso di vʉni vʉ ró.
BI 8 DDO 28–BI 9 DDO 3
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | NEHEMIA 12-13
“Atøni chi Yova dho bbakau ni vʉ nari kana”
it-1-F paje 100
Waamoni
Tobia le dingʉe hekalu nǎ ro nari goti, le zøngʉe Kumbukumbu la Torati 23:3-6 nǎ kʉ ná lo ndirigoti ndrŭ ngangʉe njínjidha tso Yova dhó fø sheria na. Fø sheria gʉngʉe Waamoni ma, Wamoabu ma na tsu Izraeli kana nari gʉ. (Ne 13:1-3) Ri njani nari kʉ, fø lo le gʉngʉe nari goti cho dangʉe 1 000 b’lo nari bbai dhonalo Waamoni ma, Wamoabu ma na nyingʉe Waizraeli tsotso ndima ko nari nyi Koddo Koni ná ngø na kpa ngʉ tsu ro. Ri gʉngʉeni gʉ nzɨ kpa tsu Izraeli nǎ ndrŭ bbu kana ndiro nzɨ kpa ba Waizraeli dhó haki ma, kpadhó pendeleo ma na ró. Føri na mana nga kʉ Waamoni ma, Wamoabu ma na nzá ka ndima gbae ndima tso Waizraeli na inga ndima di kpa ma na ri ndirigoti ndima ba Mungu dhó ledha nzá ri. Fø ko ripo dhonalo kʉ, Seleki ma bangʉeni ddi Daudi dhó kpakpa bbasødda kana ndirigoti Moabu nǎ le Ruta dhó lo ma fø lo dhǒ ddi.—Rut. 1:4, 16-18.
w13-ZS 15/8 paje 4 §5-6
Ni tsengʉe tse
5 Azø Nehemia 13:4-9. Ko kuso lu adi njini ná chelo kʉ bbo ndi kʉ ro, føri dho tse le tse ro lé le ronga b’o nari ro ngae sʉsʉ ri. Akonja bbò kuhani Eliashibu ma, Amoni nǎ ke Tobia ma na dhó loroji di. Njaro Tobia ngʉe Uajemi nǎ Pi dhó njí dhi ke ndirigoti ke ngʉ adi njínji Yudea nǎ. Tobia ma, ndi lai nja kpa ma na tøngʉeni Nehemia tso ro Yerusalemu ró ukuta ke ngʉ chi ná saa na. (Ne. 2:10) Waamoni dho nzá ringangʉeni ndima tsu hekalu na ri. (Kum. 23:3) Ro nì mai ri ngʉe føro, bbò kuhani Eliashibu bbʉngʉe hekalu nǎ le ngʉ adi nganyo ná nga Tobia dho. Fø ká ke njingʉeri addudho?
6 Tobia ma jingʉeni bbo Eliashibu na. Tobia ma, le ddù Yehohanani ma na krʉ køngʉe Wayaudi ngʉe ná isɨ ndrŭ ndirigoti bí kʉ ná Waizraeli ngʉ adi bblo lo ti Tobia djo. (Ne. 6:17-19) Eliashibu ddui kana ddike dzá ngba køngʉe Sanbalati dzá singba, ná fø ke ngʉe Tobia dzá kau ndirigoti ke ngʉe Samaria nǎ guvernere. (Ne. 13:28) Tobia ngʉe Bbò Kuhani Eliashibu dhó kau ná føri dho i le ka le famu addudho ma Eliashibu bbangʉeri nzɨ ngʉ Yova má ná fø ke cho ndi nari famu. Ro, Tobia djó no Nehemia bungʉe nganyodha dhi dza nǎ ro nari chulu ke dhongʉeri ndi tøni chi Yova dho.
w96-SW 15/3 paje 16 §6
Akotøni chi
6 Njati rie nì ko tøni chi Yova Mungu dho ri ró, ko nzá ka ko njí kau kedhó mbubai na ri. Føri dho i mutume Yakobo ndingʉeri: “Nzɨ tøni chi ná ndrŭ, ni ká churi nzá nari kʉ dz’ dzá kau le kʉ nari kʉ Mungu dzá mbuba le kʉ ri? Dz’ na kau nji ná le ndi ngʉ Mungu dhó mbuba.” (Yakobo 4:4) Ko adi riji ko dhǒ ko chi tøni ri Daudi bbai ɨ ndi pongʉeri ro: “Ma ká ndrorie ndrondro ni ná ndrŭ nzá, Ee Yova, ndirigoti ma nanga ká nzɨ ni ró tsa ná ndrŭ dhi ri adi ngbʉngbʉ ri? Bbʉbbʉ dhé, ma ndrorie kpa ma thí nǎ ro krʉ. Kpa ngʉ madhó mbubai.” (Zaburi 139:21, 22) Ko nzɨ adi riji ko njí kau ndana chenga nji ná ndrŭ na ri, dhonalo kpa na ko tso gba ná ritsi ro nga kʉ ri. Ko tøni chi Mungu dho ná føri ka ndi cho ko tso Yova dhó mbubai na ko kau nji nari ró, rie ko ronga na ma, inga eternete chulu ma ko kau nji kpa na ri ró.
Kiroho nǎ Mali
it-2-F paje 359
Miziki
Hekalu nǎ le ngʉ adi dyi nja bbo na mana kʉ ri. Føri dhǒ nari kʉ dyi ngʉ ngo ná kpa djo tilo ná bí kʉ ná maandiko ndirigoti kpa dho le ngʉ adi ripo “nzɨ kpa nji Walawi ngʉ adi nji ná njí krʉ” ndiro kpa li ndima thí li ndima ngʉ adi nji ná njí djo d’e. (1Ny 9:33) Kpa ngʉe pekee kʉ ná Walawi dhó kikundi dhonalo kpa nzá le zøngʉe Babiloni nǎ ro ngʉngʉe ná nja ndrŭ kana ri. (Ezr 2:40, 41) Føri kina Uajemi nǎ pi Artashasta (Longimanus) ma kongʉe kpa tsotso ddi, ke pongʉeri nzɨ kpa di ‘kitase ma, palata ma, chu lú le bbí na ná mbø ma na bbʉ.’ (Ezr 7:24) Luti pi pongʉeri le di “mbø bbʉ dyi ngo ná kpa dho ndiri na kpa di ndima tsotso kó krʉ ddo ró d’e.” Nì mai le ripo Artashasta i bbʉngʉe fø rusha ro, rinjani Ezra i bbʉngʉe fø sheria nari bbai ndi dhona Artashasta bbʉngʉe ná bbonga ró ro. (Ne 11:23; Ezr 7:18-26) Føri rili ko famu addudho ma Biblia tilo “Walawi ma, dyi ngo ná kpa ma na” djo njonjo kʉ nari bbai nari nì mai kpa krʉ ngʉe Walawi ro.—Ne 7:1; 13:10.