KUNJILE ’DIMLEY GO 22
KIRE ALE 127 Quel genre de personne je dois être !
Nogo naa ba ge ane dele ca da nome kusu go aanye ni ga
« Mugludungu go kire kuni […] ne day ba ne kanya go na kawriy del »(1 PIY. 3:4).
GO MARGA ’DEG-DEG
Gulangangu kanya go ’bangnyadinga kinye nége kolo anege na dele ca da nome kusu go aanye kege ni lay, nogo naa ba ’bangnyadige kinye go da kongregasinyo ni ojegege lay ga.
1-2. Nogo naa ba kara kangnye je hadige na nome kusu kege ga.
KUR POLIY kinye go nome kusu go aanye kolong ná, ne kur poliy kinye go kulongo eywa jumar. Mabana gi je nom bayndi ná, gi tob go kanya ped na ira kúra. Je e kúra kandi bé kara tome. Tsiona, timdinga do da Éthiopie, yaa na : « Kur poliy go ni je nom kusini na kudening ná, ne kur poliy go kúra da kur jene konong ni. Ni je gay kolo go ti bangnwe na kusini lay, ni je asuwi kúra na kusini lay. Kusing egeng bekolo ng hab bayndi go ng tobiy lay, day pinya tobing lay.
2 Alessio, ’bendinga go da Pays-Bas yaa ginane kang mani na : « Ne kulongo eywa bini na tamaning go ni sen kusini nee kúra da nome kusu kini ni, alla ni hab gileti kinye lay. » Da kunjile kaang ni ná, nga je yaangu kolo gileti kangnye go ’bangnyadinga kinye go je nomge kusige je habge kur kangnye lay, kolo kindi kinye go je genge ’dé go da Bible ni go je ojege go ánege na dele ca da nome kusu kege ni lay. Ping ’bedeng, nga je goolengu nogo naa ba kara go da kongregasinyo ni ojege kara go je nomge kusige kolo ánege na dele ca ga.
NOME KUSU NÁ, KAWRIY NE ME GA
3. Nome kusu ná, kawriy ne me ga (Kolo yóro 20:25).
3 Mabana nome kusu go aanye na je eje na kulongo eywa ’beey pinya ná, ne kanya go na kawriy bekolo ne day ajum ’bey ba je ’de kire bé aanye kusu kargani ’bey. Alla da wele go aanye kusu kege ning ná, bay go bang dage na tamay ayge kibdige bé Johba go nage tobe kusige lay, só kusige da jene kege ni lay. Njar ’bey go nga agengu kibdinga ná, nga kirbengu nee kúra cub ’bey (tub Kolo yóro 20:25). Boy tum na age kum go aanye kusungu. Nome kusu go aanyeng ná, je oji ’bendinga lay, na timdinga lay, go sénege na kusige nee kúra ba nége na kanya go kúra. Kara kangnye aanyge kusige da nome kegeng ni lay, dage kangnye ná, aanyge kusige ’dé lay. Dage go aanyge kusige ’déng ná, nga yaangu na nome kusu kegeng boy ne gina yag ’beey ’dé. Alla ange del ca da mani. Bekolo nome kusu kege kolong ojige go senge na go nage aanye kusige, ’dewgere nage aanye kusige ’dé ga.
4. Ne kolo me ba nga sénengu nome kusu tey go dere nee kúra cub ’bey ga.
4 Ne kolo me ba bayndi go mirangana ná, séne nome kusung tey go dere nee kúra ga. Ne mani ba je nome tormo go nadi na kirbe go aanyedu ’déng ’dé. Ped ginane kolong mani ’beey pinya ná, ne mirangana kinye ’beey ba nége na kirbe go kúra da nome kusu ni tew ’dé. Alla ne danga ped. Kara kangnye kirbige go nome kusung ná, nogo nage aanye ne kusige gbaga. Kirbe go ginane kolong mani ná, né guye da mirangana kinye cadige ni nogo naa ga. Melissa do ne timdinga do mirangana go jen da États-Unis jeedu mani na : « Kara Dere to Naji Johba kay go je nomge kusige go aanyeng ná, ge je sí cadige tuwa nogo goo ’dé. Ne mani ba kara kangnye je nomge kusige kog, alla senge gaw go nage je aanye kusige ’dé. Dage kangnye pinya ná, tobge go nomege kusige ’dé lay. Tuwa go ge je sí cadigeng ná, ’bal go ge barmedu ’dé. »
HAMANGU KIRE GO SENE KUSUNGU
5-6. Ne kolo tone kinye go kange ba ‘bangnyadinga kinye go je nomge kusige go aanyeng ná, hamege tedige ga (1 Piyerr 3:4).
5 Mabana ngu je nom kusungu ná, ne ba ojengu go ngu aanye na kusungu, ’dewgere ngu aanye kusungu ’déng ga. Nogo ngu séne kusungu nee kúra. Njar ’bey go ngu ageto go nome kusungung ná, ngu séne kanya kangnye go gisi cadungu. Alla keleng kaang ná, kire wel bungu go ngu séne kanya nenye gise « mugludungu go kire kuni », tey go dere ná, ne kanya go gisi cadungu go da kire Kumno key ni (tub 1 Piyer 3:4). Sam na sam ná, ngu je ’bale go jee kolo da kolo tome kinyeng kaang ni : « Bayndi kaang na ni aany kusini ná, wéye ne bayndi go kúra béng kusi ga (Koy. 31:26, 27, 30; Epe. 5:33; 1 Tim. 5:8). Ni tobe kusini nenye kusi wang ga. Ni ’bale go ’dee kulendini bore mbid da godile kini kinye ni kusi wang gab (Rom 3:23). » Kur go ngu je ham kire go sene kusungung ná, ngimangu kolo kaang da kirbe kungu ni : Nangu aanye kusungung ná, ne kolo kanyane kungu kinyeng nége nogo go pirang pina cub ’dé. Ne esuwadungu go hade na kanyane kungu kinye go teng-teng kolong ba je gile bungu go ngu ne kara go naa ga.
6 Ne me kinye go ’dang ba ngu e tinya go séne da day kong kusiy ni ga. Cub ’bey go ngu nome kusungu ná, na kawriy go ngu gaye kolo gise kanya kinye go na kawdige, ginane kanya go ngu tob go né tum mani. Alla nga yaangu na me ba gise kolo kinye go gisi da baynding cay ni, ginane kolo go gisi lapiya key, kolo go gisi lali, ’dewgere joge go da cay ni ga. Ngu e tinya go gaye kolo gise kanya kinye ped kur go ngu je nom kusungung ’dé (gula Jann 16:12). Mabana gi kirbi go na ne kur poliy go gi jeey kolo ’dé ’bey ná, yaa bé kumamng kpas. All kur poliy je éje go kumamng je é tinya go seéne kolo jee kom, kolo sene na kanya go age sé timey ni go né. Na ne mindi ’beey pinya ná, gayangu kolo kpas na kusungu.
7. Nogo naa ba kara go je nomge kusige go aanyeng sénege kusige nee kúra ga (gula angkadre go « Mabana gi je nom bayndi go aanye go jen yom na unum ná… » ; gula poto kinye lay).
7 Nogo naa ba ngu séne kusungu nee kúra ga. Kire kong go ngu sene na kusungu nee kúra ná, nogo ngu gaye kolo kúra na kusungu : gayangu kolo kpas na kusungu, nangu kanya na duro lay, tunangu kolo kusungu lay, ’dinglangu kub kusungu lay (Koy. 20:5; Jak 1:19). Ginane kolong mani ná, ne kolo me ba ngu dawe tum go né guye kinye go je ojengu go ngu gaye na kolo na kusungu ’dé ga, ginane lee kanya tum mani, e sanye kundungu da kur go kara tome màni, ’dewgere e jee alé tum lay. Kur go ŋgu je jen na bogedungu kinye, ’dewgere na nojudungu kinye jumar ná, ngu je séne kusungu nee kúra. ’Bedeng, súngu guye go ne na kara kangnye tum kolong ba ’dee bungu kire go ngu goole kusungu nogo naa ba ngu je ne kanya da kur poliy kinye ni teng-teng lay, na kara go ’dang lay ga. Gulangangu nogo naa ba Aschwin dage na Alicia go jenge da Pays-bas nege ga. Aschwin yaa na : « Ni je ham kire go né kanya tum kolo ’dee bini kire go ni séne na kusini nee kúra. Ni je ne kanya kinye go mani nya ’beey, ginane wonye wo tum, ’dewgere ne guye kinye go da tugu kulondo ni. Kolong mani ba je ’de bini kire go ni sen na kur go ni esi da màning lay, godile kini lay. »
Kur go ’bangnyadinga kinye go je nomge kusige je nege guye kinye go je ’de bége kire go gayege na kolo ná, je moglo bége go sénege na kusige (gula paragrap go 7-8).
8. Ne kanya kúra go kange ba ’bangnyadinga kinye go je nomge kusige go aanyeng je hábege kur go na jina kunjuluge kanya tumng ga.
8 Mabana ngu jina kunjulu kolo cadige kinye go da Bible ning tum ná, ngu je kunjile go sene kusungu. Mabana ngu aany kusungu ná, nded ngu ’dee kur poliy go né na lamaso go da tugu kulondo ni kolo ngu sé na Johba ba tumo da aanye kusu kungu ni (Bal. 4:12). Ne kolo me ba keleng kaang teg da nome kusu kungu ni ná, ngu kunjile kanya kusungu so ’dé ga. Nogo kindi, ’bendinga dage na timdinga go je nomge kusigeng ná, nage na tugu kege ’dé ’bey lay, timdingang pinya da agekubu go ’bendingang key ni ’dé njang ’bey lay. Alla kunjile kanya tum jumar ná, je ’dee bungu kire go ngu séne na kanyane kungu go da kire Kumno ni. Max dage na Laysa, go aanyge kusige da États-Unis, habge kanya kúra go ’dang. Max yaa na : « Kur go ni ayto go nome kusini ná, ni ayto ni kunjili maktub kinye go yaage kolo gisi nome kusu lay, aanye kusu lay, na jene go da tugu kulondo ni lay. Kolong ba ’de bini kire go ni gay na kolo gisi kolo kinye go nage na kawdige go dam ’dé, ni je yaa koldige ’dé. »
KANYA KANGNYE GO ’DANG GO GE SÉNE
9. Ne me ba ’bangnyadinga kinye go je nomge kusige ngemege da kirbe kege ni kur go tobge go yaage kolo nome kusu kegeng bé bayndi ga.
9 Ne wéy ba ngu yaa béy go nangu je nom kusungung ga. Ne dangu so ngad ba ngu séne. Dam ’dé, da tey go sé ning ngu je yaa koliy bé kara tome ’dé (Koy. 17:27). Ne mani ba kara je jogengu ’dé lay, tonenguge kolo nenye ’dé lay. Alla, mabana ngu yaa bé bayndi pina ’dé ná, dam ’dé ngu je wese kusungu kolo ngu sondiri go kara je agegeto go senege. Ne kanya go sinya neny. Na kawriy go ngu yaa koliy bé kara kab da jadungu ni go bunguge gile kinye lay, ojenguge lay, ngu yaa bé kara tugu kungu lay, bé bogedungu kinye go nengle, ’dewgere bé bawda kinye lay (Koy. 15:22).
10. Ne me ba ’bangnyadinga kinye go je nomge kusige nége kolo jenege na aywa ndann da kirbe kege ni ga (Kolo yóro 22:3).
10 Ngu né ne me ba nome kusu kungu é na kirey kúra ga. Kur go nenogoca kungu je baa gumnya ná, ngu je tobe go jene mira na kusungu. Ne kanya go na kirey. Alla ne me ba ojengu go ngu jene na aywa ndann da kirbe kungu ni ga (1 Kor. 6:18). Jina yaangu kolo go domo ’dé lay, jinangu na kandungu ’dé lay, saangu kere ninya ’dé lay (Epe. 5:3). Kanya kinyeng kolong je jibege tedungu go ngu se né na kanya go na kirey ’dé. Ne kolo me ba ngu sé kanya go ne kolo nome kusu kungu é na kirey kúra ga lay, ngu jene ’dee kulondungu bore da kanya kinyeng kolong ni lay ga (tub Kolo yóro 22:3). Gulangangu kanya go Dawit dage na Almaz go daage da tugu do Éthiopie nege. Yaage na : « Ni je hab kusini da ne kur go kara tome manige, ’dewgere ne kur go bogedini kinye manige. Ni hab kusini da kaminyo kulondo ni na kandini ’dé, ’dewgere da tugu kulondo ni na kandini ’dé dug-dug. Ne mani ba je nar ni na kire go ni se né na kanya go na kirey ’dé. »
11. Ne me ba ’bangnyadinga kinye go je nomge kusige kirbege da mani tumo cub ’bey ba tobege go nége kanya kolo gilege na nenogoca kege ga.
11 Nga yaangu na me ba gise da gile nenogoca ni ga. Kur go ngu je mira na kusungu ná, ngu je tob go gile nenogoca kungu ginanogo ngu tobng mani. Mabana ngu ’daa kanya koliy kolong na dila cadungu ná, je narengu kire go ngu sé na kundungu kúra da kanya go ngu je e tinyay ni (Kdk. 1:2; 2:6). Gile nenogoca bé kusungu ná, je éje na kanya go ’dang ’bedeng lay, ’bal go éje na kara go so kolong go se nége na kanya go na kirey ’dé lay (Koy. 6:27). Ne mani ba agangu kanya sú tumodungu ni go ngu né go e boy tum na kolo kindi kinye go je genge ’dé go da Bible ningc (1 Tes. 4:3-7). Tunangu kusungu kolo na : Kur go ni da maning ná, kara je kirbege na me ba gise nenogoca kini go ni je gil bé kusining ga. Mani ná, je éje na kirbe go ne misew da bayndi kong cay ni ga. »
12. Mabana habge gileti, ’dewgere kolo na baa da durodige ning ná, ne me ba ’bangnyadinga kinye go je nomge kusigeng sénege nee kúra ga.
12 Kur go kolo na baa da durodungu ning ná, ngu né ne me ga. Mabana kolo na je baa da durodungu ni jumar ná, tey go dere nogo ngu e boy tum ’déng ga. Ne mani gbaga ’dé. Kara go aanyge kusige ped ná, je boyge tum da kanya go pirang pina ni ped ’dé. Aanye kusu go jen esi kúra ná, ne kara so go boyge tum kolo maglege kolo kage kinye. Ne kire go ngu je magle na kolo kungu kinyeng kolong ba je gilege bungu go mani ná, nome kusu kungung tey jen esi kusi wang ga. Dangu so kab tunangu kusungu kolo na : « Mani ná, ni je yaa kolo na kusini na jalwalom lay, na só kusi wang ga. Mani ná, ni je sen kanyane kini go na kirey ’déng lay, ni je ham kire go gene wang ga. Mani ná, ni jen mira cogom go ni ’dee kolo kini kargay lay, ni ’dee kulendini bore mbid bé kusini wang ga » (Epe. 4:31, 32). Mabana ngu je boy tum da kanya kong ni ’dé, ’dewgere ngu je ayli jumar kur go ngu je nom kusungung ná, je moglo go ngu gene da aanye kusu kungu kargay ni ’dé. Mabana day kong na yaa na ngu je boge tum ’déng, nangu bany nome kusu kungung ná, ne kanya go je né na kawriy bungu so kabd.
13. Ne me ba je oje ’bangnyadinga kinye go je nomge kusige go sénege na go nome kusungu kegeng age kur poliy ’banang ga.
13 Nome kusu kungu ná, age kur poliy ’banang ga. Kanyane go base kirbe da maning ná, je eje na tenye jumar (Koy. 21:5). Nome kusu kungu age kur poliy nenye kolo ’dee bungu kire go ngu sene na kusungu. Alla ’danguy di aanya kur poliy ninya gina bab ’dé. Bible pinya, yaa na : « Kulongosé go kpi ná, wey bayndi homnya » (Koy. 13:12). Alla kur go ngu je jen tum jumar ná, je ese bungu go ngu ane dele ca da kirbe go ne misew ni (1 Kor. 7:9). Tunangu kusungu na : « Nome kusu kini aany kur poliy ’banang ale gang » ’dé. Alla tunangu kusungu na : « Ni séne ne me ba gise cadini cub ’bey ba ni age na kanya sé timedini go ne ga. »
NOGO NAA BA NGA OJENGU ’BANGNYADINGA KINYE GO JE NOMGE KUSIGENG GA
14. Nogo naa ba nga ojengu ’bangnyadinga kinye go je nomge kusigeng ga.
14 Nogo naa ba nga ojengu ’bangnyadinga kinye go je nomge kusigeng ga. Nga ’balngu go yaa bége na aje laage na indinga kanya, ’dewgere na aje nage na indinga lamaso go da tugu kulondo ni, ’dewgere na aje sanyage kindige na indinga lay (Rom 12:13). Kanyane kinye go ginane kolong maning je ojege go senege na kusige nee kúra lay. Ege tinya go bayndi na jina kuny na indige, ’dewgere ege tinya kur poliy go nage gaye na kolo na kandige, ’dewgere nage yumge na wedre ga. Na ne maning ná, nga ’balngu go ojege ga (Gal. 6:10). Gisi kanya go kara kangnye nege bé Aschwin ná, Alicia go nga yaanguje koluro tumong, yaadu na : « Kur go ’bangnyadini kinye yaage bini na ni ira jina na indige mige kolo ni bore kusini na kandini ’déng ná, kusini egeni neny. » Mabana ’bangnyadinga kinye go je nomge kusige na tongige go nagi jina kuny na indige ná, ne kolo me ba gi goole go ne kur poliy go kúra go gi ojege nang ’dé ga. ’Dage na kandige jumar ’dé, alla na kanya na tirnyo lay, ’daa bége kur poliy go gayege na kolo na kandige lay (Pil. 2:4).
Nga ’balngu go oje ’bangnyadinga kinye go je nomge kusige na kire kinye teng-teng (gula paragrap go 14-15).
15. Ne me go ’dang ba nga néngu kolo oje na ’bangnyadinga kinye go je nomge kusigeng ga (Kolo yóro 12:18; gula poto lay).
15 Kire kong go nga ’balngu go oje na ’bangnyadinga kinye go je nomge kusigeng ná, nogo nga goolengu kusinga na kúray da kolo yaa kanga ni. Kur kangnye ná, nga oomengu kusinga sig lay, nga gayengu kolo bab-bab ’dé lay (tub Kolo yóro 12:18). Mabana nga tobngu go yaa bé kara go da jadinga ni go ’bangnyadinga kinye je nomge kusigeng ná, tunanga kusinga kolo kaang : « Mani ná, ne dage kusige ba tobge go yaa koliy bé kara ’dé ga. » Ping ’bedeng, jina gayanga kolo gusu da kara go je nomge kusigeng cadige ni ’dé lay, buganga kolo da cadige ni ’dé lay, sónga kanyane kege mani tum lay (Koy. 20:19; Rom 14:10; 1 Tes. 4:11). Kayey ná, súngangu bége kolo gandiy ’dé lay, tunanganguge kolo kinye go je éje na indige go kirbege go nded ná, nage aanye kusige, ’dewgere na nogo kindi go nage je aanye kusigeng ’dé. Timdinga do kondo na Elise dage na kudoro ’dege kulendige bor na : « Kur go ge je tonni kolo kinye gisi kanya kinye go ni je né da aanye kusu kini ni base go dani pinya ni gay kolo gisi da mani ’dé ’beyng ná, kusini je egeni ’dé. »
16. Mabana ’bangnyadinga kinye na yaage nage banye nome kusu kegeng ná, nga néngu ne me ga.
16 Mabana, ’bangnyadinga kinye na yaage go nage banye nome kusu kegeng ná. ’Da yúngangu kusinga da màni ’dé lay, úrnga da day kong gejey ni ’dé lay (1 Piy. 4:15). Timdinga do kondo na Lea, yaa na : « Ng ’dengli go kara kangnye je gayge kolo gisi nome kusu kini go ni sí kibiy kúsunyo na ’bendinga kong. Kulening teny nogo go ’dé. » Ginanogo nga yaanguje tumo maning ná, sé nome kusu kibiy kúsunyong, ne kanya tenyey gbaga ’dé. Alla je gil go nome kusung na kibiy na an ’bal ale : ’de kire bé kara go nomge kusigeng ayge na kanya kúra sí timedige ni go né. Kur go na síge nome kusu kege kibiy kúsunyo ’de ná, ’bangnyadinga kinyeng kolong tirtinya je nége lay, je goolege kusige go nage na kandige lay. Hamangangu kire go nga ojengu na ’bangnyadinga kinye kolong (Koy. 17:17).
17. Kara go je nomge kusigeng ná, ne me ba nége kog ga.
17 Ginanogo nga goolngung mani ná, nome kusu ’bal go éje na gileti kinye, alla na kulongo eywa lay. Jessica yaa na : « Go kindi ná, ni na kanya go ne neny da nome kusu kini ni. Ni ay kur poliy kini lay, na esuwadini lay, alla eje na bini kanya kúra. » Mabana gi je nom baynding ná, kunjulungu go sene kusungu kog. Ngu je áne dele ca da nome kusu kungu ni, bekolo je ’dee bungu kire go ngu age na kanya kúra sé tumodungu ni go né.
KIRE ALE 49 Jéhovah, nous réjouirons ton cœur
a Kosungo kangnye gen.
b Gi je hábe kolo tone kinye go ginane dage kaang mani da maktub go Les jeunes s’interrogent. Réponses pratiques, vol. 2, p. 39-40 ni.
c Sore na bayndi tey ná, ne misew go e tinya ’bire go da kire Kumno key ni. Sore na tama kamnyaro lay, gaye kolo go misew na kire go telepon ná, ’bal go éje na ’bire go da kire Kumno key ni.
d Mabana gi tob go séne tey nenye dele ná, gula kunjile go «Questions des lecteurs » da Tour de Garde go wele 15 go ut 1999.