KUNJILE ƊIMLEY GO 28
Sondire Kumno kom je éeje ná bigi kaỹa kura neỹe
« Bayndi gó je kaw ná duro ná, sondiri Johba » (KOY. 14:2 NWT).
KIRE ALE 122 Soyons fermes, inébranlables !
KOLO SOLIYa
1-2. Ne kur poliy go koŋgo go esuwa mani ba, kretien kiỹe je jibge ná cadige kuda kaaŋ ginane Lot key mani lay ga.
KOLO yaa kiỹe go ne misew go duniỹa kaaŋ koro je beŋga kirbe go ginane bay go ne kaỹa ná duro Lot key mani lay. « Kulendiy je baa teỹ cag-cag jumar da kawe gó kara culo ná kara gó e bab-baŋ kaŋ kege ni » kolo sendi go badiŋga go jen tele dana je ɗadi kaỹane go ná kirey ɗéŋ (2 Piy. 2:7, 8). Sonduro Kumno key ná nenogoca key go bey ba, eje ná indiy go jib ná kolo yaa kiỹe go ne misew go karandíy kege sí yom. Ginane Lot key mani ná, kara go náge ná só mani ndi ɓeey, ɗewgere ɗé dug-dug da agekubu Johba kay kiỹe go gisi misew go ne ni loŋgiŋgaŋguge. Ginane koloŋ mani ɓeey piỹa ná, ŋga ɓalŋgu go né ná kirbe go aywa ndaŋ mabana ŋga náŋgu ná nenogoca bé Kumno lay, sonduro go teỹe kulendiy lay(Koy. 14:2).
2 Go ŋga aneŋgu dele ca da màni ná, Johba beŋgaŋgu gile kiỹe go ná nenogoca da maktub go Kolo yóro ni. Daŋga ped ɗiglediŋga na ne naa naa, ɗewgere naŋga ne bay go ba, ɗewgere tama ɓeey piỹa ná, ŋga ɓalŋgu go age kaỹa kura da gile kiỹe kaaŋ tedige go waỹe ni.
SONDIRE KUMNO JE DANDIŊGA
Gulaŋga kusiŋga ná kuray go ome buga ná karandiŋga go ne guye go je tabge Johba ɗé lay, tubaŋga go ne kaỹa go je teỹe kulendiy ɗé lay (gula paragrap go 3).
3. Da Kolo yóro 17:3 ni ná, ne kolo me lig ba ŋga dandeŋgu mugludiŋga ga (gula poto lay).
3 Ná kawriy go ŋga dandeŋgu mugludiŋga bekolo Johba je gool kaỹa ped go da màni. Lay kur go je ɗoŋỹiỹ ná, je gooldi kaỹa go da màniŋ del day go da kire kuwani, je goolŋga go daŋga ná, ŋga ne kara indiwe go kaŋge kusi lig ga (tub Kolo yóro 17:3). Mabana ŋga wuỹa kirbe kaŋga ná tirỹo key go je ée ná indiŋga da geyle go gag girmiliŋ ni ná, day je tobeŋgadi (Jã 4:14). Sagle kiỹe ná kolo yaa kiỹe go ne misew go Seydan ná duniỹa key je gusige ná kur je habege kurndige da màni ɗé ale lay (1 Jã 5:18, 19). Kur go ŋga je ndorŋguje mira ná Johba ná, nenogoca ná só kaŋgaŋgu go béy je gomỹege. Ginanogo ŋga tobŋgu go teỹe badiŋgaŋgu kulendiy ɗéŋ ba, ŋga je jibŋgu kirbe go ne isiỹa sí yom. Piŋ ɓedeŋ, kur go ŋga je gisiŋgu go ne kaỹa siỹa ná, ŋga je tonŋgu kusiŋga kolo na : « Nogo naa ba ná tobe konoŋ ŋ ɓal go teỹe bayndi go nenogo caniŋ kulendiy ga »(1 Jã 4:9, 10).
4. Nogo naa ba sondire Johba oji timdiŋga toŋ go ir ná esi da kaỹa gise kur ni ga.
4 Martab, timdiŋga go da Croatie go gisi go ne misew kijiri na: « Esi beŋ go ŋgeme kirbe go kura lay, go ire ese da isiỹa go je éeje ná kuloŋgo eywa mani ndi ɓeey ni. Alla sonduro Johba konoŋ ŋgemiŋ. » Nogo naa ba sonduro Kumno Marta koro nardu kire go ne kaỹa siỹa ga. Derdu tey na, nadu kirbi da gileti kiỹe go kaỹane go kura ɗé go je éejena. Ŋga ɓalŋgu go né ginane koloŋ mani lay. Siỹa do dele koloŋ nogo ŋga je teỹeŋgu Johba kulendiy lay, ŋga je neŋgu ná bayra go tabey gag girmiliŋ ɗé tum lay (Age. 6:5, 6).
5. Ne me ba gi ɓal go kunjile da kaỹa go eje bé Leo ni ga.
5 Kur go ŋga je sondiriŋgu Johba ná, ŋga je goolŋgu kusiŋga ná kuray go kawe ná boge kiỹe go je nege kaỹa siỹa. Leo, go jen da Congo-Kinshasa kunjili da kaỹane key ni. Kur go nedi batem ɗigle poriŋ ale ná, aydi to je kaw ná kara go je nege kaỹa ná kirey ɗé. Kirbidi go mabana naỹ ne kaỹa siỹa ɗéŋ ná, naỹ ne isiỹa da Johba kindiy ni ɗé. Ped ginane koloŋ mani ɓeey piỹa ná, kaỹane bogey kiỹe kege ne guye da cay ni: aydi to je si kere lay, je ne misew lay. Alla kargani key ná, kirbidi da kaỹa go kariy kiỹe go ne kretien kunjiliyge lay, se gool go naỹ jee kuloŋgo eywa key kay lay. Se kinje cay da kolo kindi ni. Ná oje go bawda kiỹe kege ná, se oomdi buga go kura ná Johba. Guda kaaŋ nádi ná kuloŋgo eywa go ne bey guye ginane bawda mani lay, piyoniye spesiyal tum lay.
6. Ne kamda kaŋge go ge yímge gisi ná kaỹa ba, ŋga je yaaŋgu koldige da kunjile ɗimley kaaŋ ni ga.
6 Da kunjile ɗimley kaaŋ ni ná, ŋga je waỹeŋgu Kolo yóro sapitre 9 tey. Sapitre koloŋ yaa kolo kamda so go ge yímge gisi ná kaỹa, dadu toŋ ge aydu gisi ná tirỹo lay, dadu toŋ ge aydu gisi ná madila lay (gula not go gisi Rom 5:14; Galat 4:24). Da kunjile kaŋga kaaŋ ni ná, ŋgima da kirbe kom ni go duniỹa go Seydan key kaaŋ ná ne kirbe go ne misew ba neỹ lay, go ɗoŋỹe bideyo go kara go ná tedige kege lay (Epe. 4:19). Ná kawriy go ŋga sondireŋgu Kumno lay, ŋga weyeŋgu kargadiŋga sé bé kaỹane go siỹa lay (Koy. 16:6). Daŋga ped, naŋga ne baŋẅe, ɗewgere ne kamda ɓeey piỹa ná, ŋga ɓalŋgu go age kaỹa kura da Kolo yóro sapitre go 9 ni. Kamda go so go yaadu koldige koloŋ ná, je teyge dage go sene wonoge. Toŋgo toŋgo piỹa je teyge ginane kaaŋ : « Ajeŋgu laaŋgu kaỹa da tugu konoŋ » (Koy. 9:1, 5, 6, 13, 16, 17). Alla kaỹane kege dam ɗé je éejena bege kuloŋgo eywa, ɗewgere teỹe.
KANO TEGE GO TAMA DO MADILA KORO
Tobe tege kur go « tama do madila » koroŋ ɓal go éejena beŋgaŋgu teỹe (gula paragrap go 7).
7. Da Kolo yóro 9:13-18 ni ná, ne me ba je eje bé dage go je tobge da tege go « tama do madila » koro niŋ ga ( gula poto lay).
7 Ne tege go koŋgo ba « tama do madila » je teydu kur ga (tub Kolo yóro 9:13-18). Alwi toro ná esuwaro tey ná dage go sene wonoge na « Ajeŋgu kaŋdi. » Je yaadu bege na nage na sore. Alla ne me ba je mboobge ga. Bible jee mani na : « Da ne màni ba ge je hab kara go ná esuwadige ɗé da tumadu kabro ni. » Dam ɗé ná kolo yaa kaaŋ je bor kulom da kaỹa kiỹe go ge yímge gisi ná go ge yaa koldige da sapitre kiỹe go tumo go da Kolo yóro ni. Gisi « bayndi tamay » lay, ná « tama do wil » ná, Kolo yóro sapitre go 2 yaa na : « Tugro je ɓadi tumadu » (Koy. 2:11-19). Kolo yóro 5:3-10 cibŋga kabu gisi « bayndi tamay » toŋ go ɗaŋ ɓedeŋ go « gando je ɓadi tumadu » lay.
8. Ne kaỹane go koŋgo ba ŋga ɓalŋgu go jibe ná cadiŋgaŋgu ga.
8 Dage go « tama do madila » je teygeŋ néege kaỹa pina : tobege tege koro, ɗewgere kanoge. Ŋga ɓalŋgu go jibe cadiŋgaŋgu ná kaỹane go ginane kaaŋ mani tum lay. Mabana bayndi na je jib tediŋga go naŋga na misew, ɗewgere da internet ni ŋga baaŋgu da bideyo go kara go ná tegige kege cay ni ná, ŋga néŋgu ne me ga.
9-10. Ne kolo me kiỹe cadige mani ba nded, ŋga jibeŋgu kaỹane go misew ped sé yome ga.
9 Ŋga náŋgu ná kolo tey neỹ go jibe ná kaỹane go misew ped sé yome. « Tama do madila » je yaa na : « Kama go ge je koy ná, yilmi. » « Kama go ge je koy » koloŋ ne koŋgo ga. Bible ay dawe go bay go ba ná tama kege go aaỹge kusige gisi ná kama go jal ɓeleŋ mani (Koy. 5:15-18). Dawe go bay go ba ná tama kege go ná kire gandiy ɓal go éejena bege kuloŋgo eywa. Alla jen ginane koloŋ mani ɗé bé « kama go ge je koy ». Kama koloŋ ne dawe go bay go ba ná tama kege go ge nar lay, ne misew go ne tum lay. Kara go je nege misew, je nege da ne kur wese ni jumar ginane bay go koye go je ne kaỹa ná wese jumar mani tum lay. ‘ Kama go je koyge ‘ koloŋ ɓal go yilme da kibdige ni mabana je kirbige go bayndi pina piỹa je goole kaỹane kege go siỹa koloŋ ɗé. Je large kusige, Johba je gool kaỹa ped. Lay kaỹa go ɗaỹ del aaỹe kindiy ɗéŋ wileŋ dug-dug. Ginane koloŋ mani ba kaỹa go « yilme », ɗewgere go kura neỹ wileŋ da habe teỹe kaaŋ ni (1 Kor. 6:9, 10). Alla kay ɗé ɓey.
10 Kasiya, ɗewgere kirbe go kawdiŋga ɗé, kuloŋgo go base bayndiy lay, tugu kulondo teỹ: ne kaỹa kiỹe go kura ɗé go kaỹane go misew je ejena. Base tege togyo, ne kaỹa ná tirỹo ná, nogo gi doobe da « tugu » do « tama do madila » koro ni ɗé lay, gi lee kaỹa da tugro ɗé tum lay. Piŋ ɓedeŋ go je habege tumadu go gag girmiliŋ lay ná, dage go je nege misew neỹedige je habge homỹa kiỹe go je tigrige moglo (Koy. 7:23, 26). Da berse go 18 go da sapitre go 9 ni gim koloŋ ginane kaaŋ mani: « Dage go tamaŋ teygeŋ ege da kulma tumadu ɗugley ni » (Koy. 9:13-18).
11. Ne kolo me ba ɗoŋỹe bideyo kara go ná tedige ná, ne kaỹa domo ga.
11 Yaaŋgaŋgu kolo goole bideyo kara go ná tedige, ne kimdi go kara neỹ je padiwige da màni. Alla go kindi ná, ne kaỹa go domo : je ejena indiŋga go ŋga je só daŋga kusiŋga ɗé lay, karandíŋga ɗé lay, je oomŋga guya tum lay. Poto kara kiỹe go ná tedige koloŋ je jenge da cadiŋga ni bururu, esi go girbege. Piŋ ɓedeŋ, je teỹge kirbe kiỹe go siỹaŋ ɗé. Je borge kulendige da màni (Kol. 3:5; Jak 1:14, 15). Ne day koloŋ mani ba kara go je ɗoŋỹige bideyo go kara go ná tedige kege je nege misew lay.
12. Mabana ŋga baaŋgu da poto kiỹe go ɓalge go beŋga kirbe go ne misew ná, nogo naa ba ŋga gooleŋgu kusiŋga ná kuray ga.
12 Ŋga néeŋgu ne me mabana poto kara go ná tedige an mani ɓarjal da telepon kaŋga niŋ ga. Wuyaŋga kindiŋga sú kur go ɗaŋ. Kaỹa go je ojeŋgaŋ, nogo ŋga ɗe kulendiŋga bore go buga kaŋga go ná Johba ná kawriy neỹ beŋgaŋgu. Ped ginane koloŋ mani ɓeey piỹa ná, sinaŋga naa kura go poto kaŋỹe go ne kara kiỹe go ná tedige ɗé ɓeey piỹa ná, ɓalge go ejena indiŋga go ŋga néeŋgu misew. Ne kolo me ba ŋga kanoŋgu go goole dage kiỹe koloŋ lay ga. Bekolo ŋga tobŋgu go éejena kirbe go ne misew da mugludiŋga ni ɗé lay (Mat. 5:28, 29). David bawda go da Thaïlande der tey na : « Kur go ŋ je baa da poto kiỹe go ne kara go ná tedige ɗé alla ɓalge go éeje ná kirbe go ne misew ná, ŋ je ton kusiŋ kolo na : “ Mani ná naŋ gulaŋ Johba kusiy je éegey ga. “ Je ojiŋ go ŋ je ne kaỹa ná tirỹo. »
13. Ne me ba je ojeŋga go ne kaỹa ná tirỹo ga.
13 Sonduro go teỹe Johba kulendiy je ojeŋga go ŋga néeŋgu kaỹa ná tirỹo. Sonduro koloŋ ne « tirỹo tey go sé, [ɗewgere : saray] » (Koy. 9:10). Ne kolo go an da sapitre go 9 go da Kolo yóro jay go tumo ni, go yaa kolo gisi tama toŋ go ge aydu gisi ná tirỹo go kindi.
TUBA TEGE KUR GO TAMA DO TIRỸO KORO
14. Ne tege kur go koŋgo ba Kolo yóro 9:1-6 yaa koliy ga lay, jen teŋ ná day go ŋga yaaŋguje koliy da ne me ni lay ga.
14 (Tub Kolo yóro 9:1-6). Da kaŋdi ná, ge je yaa kolo tege kur go Johba key, bay go jeeŋga lay, ne tirỹo ped saray lay (Koy. 2:6; Rom 16:27). Piŋ ɓedeŋ ge yaa kolo kul gumỹa go ná waŋge kiỹe mataliŋ. Kolo yaa kaaŋ gil go Johba ne bay go ne kura lay, tob kara ped go náge ná tobe go ne guye ná gile kay kiỹe go ná tirỹo.
15. Johba je teyŋga go naŋga naŋgu ne me ga.
15 Johba ne kura : je beŋgaŋgudi kaỹa ped ná neỹedige. Ne kaỹa go tama go da Kolo yóro sapitre go 9 ni kunjiliŋgaŋgu gisi tirỹo go kindi. Sapitre koloŋ yaa nee kura go kuỹdu sii koro kura lay, kalmidu kere koro lay, maglidu table koro sí lay (Koy. 9:2). Da berse go 4 ná 5 ni ná, yaadu bé dage go sene wonoge na: « Ajeŋgu laaŋgu mapa konoŋ » Ne kolo me ba nded ŋga tobeŋgu da kul go « tirỹo go kindi » koro ni lay, ŋga leeŋgu kaỹa go neduŋ lay ga. Bekolo Johba tob go na karandiy na nage kaỹa ná tirỹo lay, na habage teỹe ɗé tum lay. Tobdi go naŋga kunjulu kaỹa da jene kaŋga ni ná ne kaỹane go siỹa ɗé lay, go naŋga boge ná baŋdo da kargani ɗé tum lay. Ne day koloŋ mani ba je « ŋgemdi tirỹo go ne ná guye bé kara go je kawge ná duro » (Koy. 2:7). Mabana ŋga sondiriyŋgu ná, ŋga je tobeŋgu go aaỹe kindiy, go ne guye ná gile kay kiỹe go ná tirỹo lay, ŋga je habeŋgu kuloŋgo eywa mani tum lay(Jak 1:25).
16. Nogo naa ba sondire Kumno oji Alain go nedi kaỹa ná tirỹo ga lay, ejena bey ne me go kura lay ga.
16 Yaaŋgaŋgu kolo Alain, bawda koŋ go guye key nogo kunjile kaỹa kara. Sondire Kumno key ojiy go nedi kaỹa ná tirỹo. Yaadi na : « Karaníŋ go ne guye neỹedige goolge go bideyo kiỹe go kara ná tedige na ná kawdige da kunjile kaỹa kara ni. » Alla Alain yí kusiy màni ɗé. Jididi mani na : « Ŋ je sondiri go teỹe Johba kulendiy ba, ŋ kano go goole bideyo kiỹe koloŋ dug-dug. Lay ne kolo me ga ná, ŋ der tey bé karaníŋ go ne guye. » Alain ne guye ná gile go « tirỹo go kindi » koro go yaa na ‘ kawaŋgu da kire go sene koro ni ‘ (Koy. 9:6). Ire njaŋ key go gisi kolo toloŋ ne guye da karandíy kaŋỹe cadige. Guda kaaŋ, je kunjilige Bible lay, je ejege da dawe ca kaŋgaŋgu kiỹe ni lay.
Tobe tege kur go « tama do tirỹo » koroŋ ɓal go éejena beŋgaŋgu kuloŋgo eywa lay, je ée ná indiŋga da geyle go gag girmiliŋ ni tum lay (gula paragrap go 17-18)
17-18. Kaỹa kura go kaŋge ba dage go je tobge tege kur go « tirỹo go kindi » koro je habge ga lay, ne kuloŋgo wele perere go koŋgo ba náge ná lay ga (gula poto lay).
17 Ná kire do tama do madila ná tama do tirỹo go ge yímge gisi náŋ ná, Johba je kunjiliŋga kaỹa go nded ŋga neŋgu ba ŋga je habeŋgu ná kuloŋgo eywa da kurweley go waỹaŋ ni. Dage go tobge tege kur go tama do kubro yilmi ná kolo lay, do madila koro niŋ, je hamge kire go habe kuloŋgo eywa da kur wese ni go kirbige ná « yilmi ». Alla je jenge nogo guda kaaŋ ŋgad base go kirbe da kaỹa go je mboobge da kurweley go waỹaŋ ni. Je kayege « da kulma tumadu ɗugley ni »(Koy. 9:13, 17, 18).
18 Ginanogo kaỹa kiỹe jeŋge teŋ bé kara go je tobge tege kur go « tirỹo go kindi » koro. Je leege kaỹa da sore go kura ni, go ge neỹ ay ndaŋ lay, ge magliy kura sí da kire Kumno key ni lay (Isa. 65:13). Ná kire go Isay bay go e guye key ba, Johba je yaa beŋgaŋgu na : « Ɗiŋlaŋgu ma, ɗiŋláŋguŋ, laaŋgu kayã gó kúra, náŋgu abre ná kayãlee gó eywa » (Isa. 55:1, 2). Ŋga je kunjiliŋgu go tobe kaỹa go je tobdi lay, ɗade kaỹa go je ɗadidiŋ lay (Kir. 97:10). Ŋga náŋgu ná kuloŋgo eywa go tegeje kara go aje habage kaỹa kura da tege kur go tirỹo go kindi koro ni lay. Ginanogo ŋga je alwiŋgu tediŋga na « Da kur dabe go kara tome kege ni […] : “ Daŋgu go sene wonoŋgu, ajeŋgu kaŋdi. “ » Kaỹa kura go ŋga je habŋgu lay, dage go je ɗeŋliŋgaŋguge je habge lay ná, nogo wele kab ɗé alla nogo gag gag. Ŋga náŋgu ná kuloŋgo wele perere go ‘ jene ná kindiŋga ‘ lay, go ‘ kawe da kire go sene koro ni ‘ gag girmiliŋ lay (Koy. 9:3, 4, 6).
19. Ginane Bayndi gó jee ále 12:13, 14 yaa mani ná, ŋga ireŋgu njaŋ go né ne me ga (gula gilero lay « Kaỹa kura kiỹe go sondire Kumno je ejena »).
19 (Tub Bayndi gó jee ále 12:13, 14). Ɗa sondire Kumno kaŋga di ŋgima mugludiŋgaŋgu kog lay, di jub tediŋga go ŋga neŋgu ná kirbe go aywa ndaŋ da kurweley kiỹe go ɗudu kaaŋ ni. Sonduro koloŋ je jibe tediŋga go ŋga tegeŋguje kara jumar go ge hama tirỹo go kindi lay, ge aga kaỹa kura da màni lay.
KIRE ALE 127 Quel genre de personne je dois être !
a Kretien kiỹe je náge ná sonduro Kumno jumar. Sonduro toloŋ ne geyle kaŋga : ɓaldu go dande mugludiŋga lay, nareŋgadu kire go ne misew, ɗewgere go goole bideyo go kara go ná tedige kege. Da kunjile ɗimley kaaŋ ni ná, ŋga je waỹeŋgu Kolo yóro sapitre 9 tey, go ay tirỹo ná madila gisi ná kamda so lay, se yaa kaỹa go jen teŋ da durodige ni lay. Gile kiỹe go ge be da sapitre kaaŋ ni ɓalge go éeje ná beŋga kaỹa kura kiỹe go e gag gag.
b Kosuŋgo kaŋỹe gen.