KUNJILE ƊIMLEY GO 26
Jina perere mbuba kurweley go Johba key
« Kurweley go Johba keyŋ ná, je jeene sée ginane eje bayndi go koye key ná ɗalaŋ ŋgoŋ mani » (1 TES. 5:2 NWT).
KIRE ALE 143 Continuons de veiller, de servir et d’attendre
KOLO SOLIYa
1. Ŋga neŋgu ne me ba ŋga booreŋgu nà geyle da kurweley go Johba key ni ga.
NE ME BA ne « kurweley go Johba keyŋ » ga. Da Bible ni ná, kurweleŋ koloŋ ne tuwa do Johba je bore sariya da jawriy kiỹe cadige ni lay, bore dage go je tabiygeŋ geyle mani tum lay. Da kurweley go kaale ni ná, bordi sariya da tugu kiỹe tome cadige ni (Isa. 13:1, 6; Ese. 13:5; Sop. 1:8). « Kurweley go Johba key » go ŋga je mboobŋgu guda ná, je ageto ná baa go ge je baa Babilon do Tuŋỹa caro niŋ lay, je kaye ná dojo do Harmagedon lay. Go ŋga booreŋgu geyle da màniŋ ná, ŋga magleŋgu kusiŋgaŋgu guda kaaŋ teg. Go kindiŋ ná, Jesu yaa beŋgaŋgu go nga jeneŋgu perere mboobe ná « teỹe do tuŋỹaŋ ». Kolo Jesu keyŋ kaaŋ gil beŋgaŋgu go nga magleŋgu kusiŋgaŋgu ganaŋ ɗé, alla nga jeneŋgu perere tum lay(Mat. 24:21; Luk 12:40).
2. Kunjile go da 1 Tesaloni niŋ, je éeje na beŋga ne me ga.
2 Da maktub Pol key go ca tumo go kijiri bé kretien kiỹe go Tesaloni ná, aydi kaỹa kiỹe tome gisi ná kolo ye na ba da kulendige ni kolo ojege go jinage perere mbuba ná kurweley go bore sariya go Johba key. Sendi go kurweleyŋ je éeje da kurweley koloŋ ni du ɗé (2 Tes. 2:1-3). Alla yaa bé baŋỹaỹ kiỹe go na maglage kusige mbubage ná ginane kurweley je éeje ne waỹaŋ mani ale. Gile keyŋ gisi cadiŋgaŋgu lay. Kolo tedige kiỹe go dere kaaŋ je ojeŋgaŋguge go ŋga seneŋgu go: 1) nogo naa ba, kurweley Johba key je éeje ga lay, 2) ne wey ba bore geyle da màni ɗé ga lay, 3) nogo naa ba nga magle kusiŋgaŋgu ba ŋga boreŋgu ná geyle da màni lay ga. Gulaŋgaŋgu kaỹa go maktub go Pol key kaaŋ je kunjiliŋgaŋgu.
KURWELEY GO JOHBA KEY JE ÉEJE NOGO NAA GA.
Da maktub Pol key go ca tumo go kijiri be kretien kiỹe go Tesaloni ná, aydi kaỹa kiỹe tome gisi ná go ŋga ɓalŋgu go habeŋgu kaỹa kura da màni (gula paragrap go 3).
3. Kurweley go Johba key je éeje ginane bay go koye da ɗalaŋ ni mani nogo naa ga (gula poto lay).
3 « Ginane bay go koye mani da ɗalaŋ ni » (1 Tes. 5:2). Kaaŋ ba ne kaỹa go ca tumo da dage go subu ni go Pol ay der ná kolo tey nogo naa ba kurweley go Johba key je éejeŋ ga. Jumar ná, da ne kur go wey ɗalaŋ ni lay, da ne kur poliy go kara jenge cogom ɗé ni lay ba koye kiỹe je porge kusige cab ba je koyge ná. Ne mani gag, kurweley go Johba key je éeje mani ɓarjal lay, je bore kara libge lay. Kretien kiỹe go kindi piỹa ná, ɓal go porege libge da kaỹa kiỹeŋ koloŋ anedige go moglo cab koloŋ ni. Alla jen teŋ boy ná kara culo kege go ge je wurjegeŋ ɗé.
4. Kurweley go Johba key je se ginane we gó je kaywi tama máni nogo naa ga.
4 « Ginane we gó je kaywi tama máni » (1 Tes. 5:3). Tama do ná kuloŋgo sendu go wele kaaŋ mani ba nádu je we náŋ ɗé alla, sendu go wele pina ná, nadu je we. Lay Kur go weleŋ na eje ná, weŋ je ageto ɓarjal lay, je homedu lay, je baỹe ɗé lay. Ginane koloŋ mani gag ŋga senŋgu ne mindi ba kurweley go Johba key je éeje náŋ ɗé lay, ŋga senŋgu weleŋ ɗé lay, tuwa caro ɗé tum lay. Alla ŋga senŋgu nee kura go kurweleyŋ je éeje, Kumno je bore sariya da kara culo cadige ni ɓarjal lay, je borege geyle ɗé.
5. Teỹe do tuŋỹa si ginane kur go je ay wele mani ná, tey go dere na me ga.
5 « Ginane kur go je ay wele mani ». Kaaŋ ba ne kaỹa go ca subu go Pol ay gisi ná kurweleyŋ mani, kin yaadi kolo gisi koye kiỹe go je koyge ná ɗalaŋ. Alla da kur kaaŋ ni ná, Pol ay kurweley go Johba key gisi ná jolgur (1 Tes. 5:4). Koye kiỹe go je turge kaỹa kuni ná ɗalaŋ ná, ɓalge go girbege sel go kur na je wel cadige ni. Tuwa go je jib koloŋ ɓal go borege libge lay, jee tedige lay. Ne mani lay, teỹe do tuŋỹa je jee dage go je nege kaỹa kiỹe go je aaỹ Johba kindiy ɗé tedige. Daŋgaŋgu ná, ŋga jeneŋgu perere go jibe kaỹane go Johba ɗadi se yoome lay, ŋga neŋgu « kura ped lay, kaỹane go na duro lay, kolo kindi lay » (Epe. 5:8-12). Kargani key ná, Pol yíim kaỹa so yaa ná kolo gisi né kara go je borege geyle ɗé da kurweley go Johba key niŋ. Gulaŋgaŋgu ne dage kaŋge ga.
NE WEY BA JE BOORE GEYLE DA KURWELEY GO JOHBA KEY NI ƊÉ GA
6. Kara neỹedige welge kuna ná, tey go dere na me ga (1 Tesaloni 5:6, 7).
6 « Kara go je welge kuna » (tub 1 Tesaloni 5:6, 7). Kara go je boorege geyle da kurweley go Johba key ni ɗéŋ ná, Pol ayge gisi ná kara go je welge kuna. Ne kolo me ga. Bekolo senge kaỹa go je kaal da jadige ni ɗé lay, kurweley go je kaalŋ ɗé lay ná, ɓalge go senege kaỹa kiỹe go je kaal da duniỹa niŋ kawdige ɗé lay, jenge base go ne kaỹa lay. Guda kaaŋ ná, kara neỹedige je welge kuna da kire Kumno key ni (Rom 11:8). Kaỹa kiỹe go je gilge go ŋga jenŋgu da kurweley kiỹe go age ŋgod ni lay, teỹe do tuŋỹaŋ na mira lay ná, usige ɗé. Kaỹa kiỹe go je kaal da duniỹa niŋ je hindi kara kaŋỹe da wele kuna kege go da kire Kumno key niŋ lay, je jib tedige go je tobge ná kolo go gisi Detugu do Kumno teyŋ lay. Alla go jenege ná kindige kpeŋ ná, neỹedige je kin welge kuna go ɗaŋ. Dage go senge go kurweley go bore sariya na je éeje piỹa ná, kirbige go na yom ɓey (2 Piy. 3:3, 4). Ginane koloŋ mani ɓeey piỹa ná, kurweley go je kaal pina pina ped je gil beŋgaŋgu go, ná kawriy go ŋga neŋgu guye ná gile Pol key go naŋga jinaŋgu ná kindiŋgaŋgu kpeŋ ŋgoŋ.
7. Dage go kuloŋgo se Kumno key je baa cadige niŋ ge ayge gisi ná dage go herỹi kere ná, tey go dere na me ga.
7 « Dage go je sige kere herỹi ná. » Pol ay dage go kuloŋgo se Kumno key je baa cadige niŋ gisi ná dage go herỹi kere. Bayndi go herỹi kere ná, kur go kaỹa je kaal da jayni piỹa je lo go se mise lay, je ne ne kaỹa kiỹe go ná kirey ɗé tum lay. Ginane koloŋ mani gag, kara culo je ɗeŋlige gile Kumno key ɗé lay, je nége ne kaỹa go je ée ná indige da teỹe ni tum lay. Alla ge jib kretien kiỹe tedige go na jina laage, ɗew gere sage dila ca ɗé lay, na ŋgimage kaỹane kege go kura lay (1 Tes. 5:6). Ginane bayndi go tibe Bible koŋ key mani ná, kaỹane go kuraŋ je gil ne « kirbe go ɗil lay, jen duroni bab lay, go je gool ne kaỹane go ná duro ba, je ɗe beŋgaŋgu kire go age kaỹa go kura sé timediŋga ni go néb ». Ne kolo me ba nded ná, ŋga jeneŋgu ɗil lay, duroni bab lay ga. Bekolo ŋga yeŋgu ná kusiŋgaŋgu da nani go duniỹa koro ni ɗé, ɗewgere da kaỹane kara kege ni ɗé tum lay. Ginanogo kurweley go Johba key je eje mira ná, ge je jibe tediŋgaŋgu go naŋga yúŋgu kusiŋgaŋgu da nani go duniỹa koro ni. Alla ŋga soleŋgu gise da kaỹa go ŋga je neŋgu niŋ ɗé. Tuno Johba key je ojeŋgaŋgu go ŋga jeneŋgu ɗil lay, ŋga ireŋgu ese lay, ŋga neŋgu ná kaỹa go kura mani tum lay(Luk 12:11, 12).
NOGO NAA BA ŊGA MAGLEŊGU KUSIŊGAŊGU MBOOBE NÁ KURWELEY GO JOHBA KEY GA
Kara neỹ je teyge sumadige ɗé da kaỹa go je kaal da cadige niŋ, alla daŋgaŋgu ná, ŋga je jenŋgu perere mboob kurweley go Johba key nogo ŋga je yíŋgu ne subu go sé ná nenogoca da kusiŋgaŋgu ni ginane gurbolo go kilaba go dibre mani lay, ŋga je yíŋgu kuloŋgo wele perere kaŋgaŋgu cadiŋgaŋgu ni ginane kubu mani tum lay (gula paragrap go 8, 12).
8. Ginane 1 Tesaloni 5:8 yaa mani ná, ne nabra kiỹe go kaŋge ba, je ojeŋgaŋguge go ŋga jeneŋgu kpeŋ lay, ŋga ŋgemeŋgu ná kaỹane kaŋgaŋgu go kuraŋ ga lay, Pol yíimge gisi ná ne me lay ga (gula poto lay).
8 « Yúŋgaŋgu ne subu go sé ná nenogoca ba da kusiŋgaŋgu ni ginane gurbolo go kilaba go dibre mani lay, yúŋgaŋgu kuloŋgo wele perere kaŋgaŋgu cadiŋgaŋgu ni ginane kubu mani tum lay. » Pol ayŋgaŋgu gisi ná asigar kiỹe go yímge kaỹa yãle kiye kege go waye dojo lay, jenge perere lay (tub 1 Tesaloni 5:8). Da kur poliy go waye dojo ni ná, ge tob go na asigar na jina perere go wayedi da kur poliy ni ped. Jen ginane koloŋ mani beŋgaŋgu lay. Ŋga je jeneŋgu perere mboobe kurweley go Johba key nogo ŋga yéŋgu ne subu go sé ná nenogoca ba da kusiŋgaŋgu ni ginane gurbolo go kilaba go dibre mani lay, ŋga yéŋgu kuloŋgo wele perere kaŋgaŋgu cadiŋgaŋgu ni ginane kubu mani tum lay. Nabra kiỹeŋ koloŋ je ojeŋgaŋguge neỹe.
9. Nogo naa ba subu go sé kaŋgaŋgu je dandiŋgạgu ga.
9 Gurbolo go kilaba go asigar key je dandi mugluy. E boy tum ginane koloŋ mani, subu go sé ná nenogoca je dandige mugludiŋgaŋgu go ne kaỹa go ge ay gisi ná go je ojiŋga go ŋga je tabŋgu ná Johba lay, ŋga je ndajiŋgu ná Jesu kog lay. Subu go séŋ je gil beŋgaŋgu nee kura go Johba je poyeŋgaŋgu berge kaŋga kolo ŋga hamiyŋgu ná mugludiŋgaŋgu ped (Heb. 11:6). Lay je jibdu tediŋgaŋgu go naŋga urŋgu njaŋ bé kurmbalo kaŋgaŋgu Jesu, mabana naŋga da ne kaỹa gise kur duroy ni ɓeey piỹa. Da kur poliy kiỹe go esuwa ni ná, ŋga ɓalŋgu go ndaje kaỹane go kara Johba kay go da kur poliy kaŋga kaaŋ ni, go irge njaŋ ped go ge je ne ná indige onŋ, ɗewgere lali ba wileŋ da kabdige ni. Piŋ ɓedeŋ ŋga ɓalŋgu go nare kusiŋgaŋgu go baa da kimdi go hame kaỹa habeŋ, nogo ŋga ndajeŋgu dage go kanoge go hame kaỹa habe lay, síge ne Detugu do Kumno tey ba tumoc.
10. Nogo naa ba nenogoca kaŋgaŋgu go bé Kumno lay, bé karandíŋga lay ná, je ojiŋgaŋgu go ŋga je irŋgu ná esi ga.
10 Go ŋga jeneŋgu kpeŋ lay, ŋga ŋgemeŋgu kaỹane kaŋgaŋgu go kuraŋ ná, nenogoca ná kawriy beŋgaŋgu (Mat. 22:37-39). Nenogoca go ŋga náŋgu ná bé Kumno je ojiŋgaŋgu go ŋga je eŋgu kindiŋga tumo kog go jee ale mabana da ne gileti go koŋgo koŋgo ni piỹa (2 Tim. 1:7, 8). Lay ginanogo ŋga náŋgu ná nenogoca bé kara go náge ná subu go sé kaŋgaŋgu ɗé layŋ ná, ŋga je jeeŋgu ale da kur ni ná telepon, ɗewgere ná kire go kaỹa kijire. Ŋga náŋgu ná kuloŋgo wele perere go wele pina ná, kara go ŋga je jeeŋgu bege aleŋ je genege lay, je agegeto go né kaỹa kura lay(Ese. 18:27, 28).
11. Ne kolo me ba ná kawriy go ŋga tobeŋgu ɓaŋỹadiŋgaŋgu kiỹe ga (1 Tesaloni 5:11).
11 Tobe kumam ŋgoŋ ná, nogo gi tobe ne ɓaŋỹam kiỹe. Ŋga je gilŋgu nenogoca bé kusiŋgaŋgu nogo ‘ŋga je yíŋgu ba da kulendiŋgaŋgu ni’ lay, ‘ŋga je cibŋgu kusiŋgaŋgu kabu’ lay (tub 1 Tesaloni 5:11). Ginane asigar kiỹe go je síge kindige da karandige cadige ni da kur go waye dojo ni ná, daŋga piỹa ŋga je yíŋgu ba da kulendiŋgaŋgu ni ná kusiŋgaŋgu jumar lay. Nogo kindi, da kur waje dojo niŋ ná, je eje go asigar je tege kumandíy ná bindiw base sene key, alla nedi ná ne tobe key ɗé dug-dug. Ginane koloŋ mani gag, ŋga je ɓaleŋgu go see ná tobe kaŋgaŋgu teỹe ɓendiŋga kulendiy, ɗewgere timdiŋga kulondo, ɗewgere né bege kaỹa siỹa kolo go nege beŋga kaỹa siỹaŋ ɗé dug-dug lay (1 Tes. 5:13, 15). Piŋ ɓedeŋ, ŋga je gileŋgu nenogoca kaŋgaŋgu, nogo ŋga je sóŋgu dage go je síge kindige da kongregasiỹo caro niŋ (1 Tes. 5:12). Kur go Pol kijiri maktub key go ca tumo bé kretien kiỹe go Tesaloni ná, dádu màni ɓal ɗigle pina ɗé ɓey. Baŋỹadiŋgaŋgu kiỹe go ge boy guye da kabdige niŋ, sene wonoge lay, dam ɗé nege kaỹa kiỹe go ná kire kandige ɗé lay. Alla tob go ŋga sóŋguge kandi. Mira ná teỹe do tuŋỹaŋ ná, ɓal go eje beŋgaŋgu go ŋga je habeŋgu kire go gaye kolo ná to daweŋ ɗé lay, ná Bethel go je sí kundo da tugu go ŋga da màniŋ caro ni ɗé tum lay. Mabana jen ginane koloŋ mani ná, ne guda kaaŋ teg ba, nded ŋga bogeŋgu kirbe kaŋgaŋgu da bawda kiỹe go da kongregasiỹo kaŋgaŋgu niŋ cadige ni kolo beŋgaŋguge gile kiỹe go ŋga je éeŋgu tiỹadigeŋ. Ne day koloŋ mani ba, ná kawriy go guda kaaŋ teg ŋga kunjileŋgu go tobege lay, sóge lay. Na jen ginanogo naa naa ɓeey piỹa ná, ŋgimaŋgaŋgu kaỹane kaŋga go kuraŋ : ɗa súŋga kindiŋgaŋgu da ne isiỹa kege ni ɗé, alla gulaŋga go ne Johba ba je gogli kara go irge njaŋ koloŋ ná kire go Jesu key.
12. Kuloŋgo wele perere kaŋgaŋgu je dandi kirbe kaŋgaŋgu kiỹe tey go dereŋ na me ga.
12 Ginane kubu asigar key je dandi cayŋ mani ná, kuloŋgo wele perere je dandi kirbe kaŋgaŋgu kiỹe lay. Kuloŋgo wele perere go ná kundoŋ ná, je ɗe beŋga kire go ŋga seneŋgu nee kura go kaỹa go duniỹa kaaŋ tob go naŋga naŋguŋ ná kawriy ɗé (Pil. 3:8). Je ojinŋgadu go ŋga je jenŋgu ná ɗil lay, ŋga je irŋgu ná esi lay. Ne kaỹa go Wallace dage ná Laurinda, go je tabge Johba da Aprik goolge ginane koloŋ mani lay. Da dimas subu ni ɓeey ba, dage so kab nojudige kiỹe koŋ pina pina ma. Kolo homỹa go jege kur go COVID-19 ba, habge kire go kinege cadige tugdige ni kolo seege kindige da kardige cadige ni ɗé. Wallace kijiri na : « Ná kuloŋgo wele kaŋga koloŋ ba, kur go ŋ je kirbi koldigeŋ ná, ŋ je goolge ginanogo daage da duniỹa ni tumo cub go maageŋ ɗé, alla ginane je néege da duniỹa go hirwa ni kur go je anegeje da kulma tumadu niŋ. Kuloŋgo wele perere kini je jal kirbe konoŋ kur go tirtiỹa je neŋ ɗewgere kirbe go kura ɗé weỹ mugluniŋ. »
13. Ŋga néŋgu ne me ba, ŋga habeŋgu ná tuno go kuloŋgo bore ŋga.
13 « Barmaŋgu tuwa gó tuno key ɗé » (1 Tes. 5:19). Pol ay tuno go kuloŋgo boreŋ gisi ná tuwa go je aaỹ da kusiŋgaŋgu ni mani. Kur go je ne guye kusiŋgaŋgu niŋ ná, ŋga je neŋgu kura ná kusu hamle lay, ná kuloŋgo eywa go neỹe mani tum lay; je beŋgaŋgudi esuwa go ŋga eŋgu tiỹaỹ kolo tabe ná Johba lay (Rom 12:11). Ŋga ɓalŋgu go né ne me ba ŋga habeŋgu ná tuno go kuloŋgo boreŋ ga. Tunaŋgaŋgu ne Johba lay, tubaŋga Kolo key, go ge kijiri ná ne kire go tuno keyŋ lay, wuyaŋgaŋgu ne kara go ne guye da to dawe key, go ge je goglidu ná ne kire go tuno keyŋ lay. Ginane koloŋ mani ba, ŋga néŋgu guye ná « tuno weriyŋ »(Gal. 5:22, 23).
Tuna kusum kolo na: « Kaỹane kanaŋ kiỹe je gilge go ŋ tob go habe tuno Johba keyŋ kog kusi waŋ ga » (gula paragrap go 14).
14. Mabana ŋga tobŋgu go habe tuno Kumno key kog ná, ne me ba ŋga néŋgu ɗé ga (gula poto lay).
14 Kur go ŋga habŋgu tuno go kuloŋgo boreŋ ɗe ná, gulaŋgaŋgu kusiŋga ná kuray go ŋga ‘ digreŋgu tuwa […] go tuno key ‘. Johba je be tuno key kara go náge ná kirbe kiỹe lay ná kawe go aywa ndaŋ. Je béŋgadi tuno keyŋ kog ɗé ale mabana ŋga ŋgemŋgu kirbe kiỹe go domo lay, na kire kege ŋga je neŋgu ná siỹa lay (1 Tes. 4:7, 8). Go ŋga habeŋgu tuno Kumno key kog ná, ŋga gooleŋgu kusiŋgaŋgu ná kuray go ‘ ŋga ɗumaỹeŋgu […] kolo Kumno key go kibdige je an ɓalŋ ɗé ‘ (1 Tes. 5:20). Kaŋdiŋ, « Kolo Kumno key go kibdige je an bal ɗab » gisi ne kolo Johba kay go ɗodi beŋga ná kire go tuno key lay, gisi kolo kiỹe go yaadi gisi kurweley key go je bore sariya go gije mira kaaŋ ale lay. Ŋga tobŋgu go kirbe go kurweley na gije yom ɓey, ɗewgere go Harmagedon na je habeŋgaŋgu ná kindiŋgaŋ ɗéŋ ɗé mani tum lay. Alla, ŋga tobŋgu go ŋgemey da kirbe kaŋgaŋgu ni lay, ŋga boreŋgu kulendiŋgaŋgu go gidi mira lay, waỹaŋ ná waỹaŋ da jene kaŋga ni ná, ŋga neŋgu ná kawe go ná duro lay, ná kaỹane kiỹe go e boyŋga tum sad ná Kumno lay (2 Piy. 3:11, 12).
« ƊUŊỸAŊGU KAỸA KIỸE PED »
15. Go ŋga ɗeŋgu kusiŋga lareŋgaŋgu ná kaỹane go dage go korgeŋ kege ɗéŋ ná, ne me ba ŋga néŋgu ga (1 Tesaloni 5:21).
15 Mani sam ná, dage go je gagige kolo ná Kumno je yaage kolo ná kire teŋ teŋ na: « Jalwalom lay ná kur wel lapiya » (1 Tes. 5:3). ) Kaỹane go dage go korgeŋ kege je aaỹe kur da kusuỹo cay ni lay, je ɗibe kara tome tum lay. (Kbt. 16:13, 14). Kaŋgaŋgu jene nogo naa ga. Ŋga je ɗéŋgu kusinga ge lareŋgangu ɗé mabana nga ‘ɗoŋyiŋgu [ɗew gere: nga naangu gere ŋga gisiŋgu] kaỹa kiỹe ped’ (tub 1 Tesaloni 5:21). « Ɗoŋỹe » ná kub grek ná, ge je yaa mani kolo gise na arma kiỹe go na kawdige. Ginane kolon mani, tobngangu go nga ɗoŋỹeŋgu ɗew gere ŋga náaŋgu kolo kiỹe go ŋga je ɗeŋliŋguŋ kolo sene ná go nogo kindi kusi waŋ ga. Ná kawriy be Tesaloni kiỹe go nége lay, je né ná kawriy neỹe be daŋgaŋgu go ŋga jeŋŋgu mira na teỹe do tuŋỹaŋ lay. Ɗá beŋgaŋgu kolo kindi car da kolo go ŋga ɗeŋliŋ ni ɗé. Alla naŋgaŋgu guye ná esuwa kaŋgaŋgu go kirbe koloŋ lay, agaŋgaŋgu kaỹa go ŋga je ɗeŋgliguŋ, ɗewgere ŋga je tibŋguŋ gise ná kaỹa go Bible lay, to dawe Johba key je kunjiliŋgaŋguŋ. Ginane koloŋ mani ba, ŋga je ɗéeŋgu kusiŋga lareŋgaŋgu ná kaỹane go dage go korgeŋ kege ɗé mabana ne day go koŋgo koŋgo piỹa(Koy. 14:15; 1 Tim. 4:1).
16. Ne kuloŋgo wele perere go koŋgo ba, ŋga náŋgu ná ga lay, ŋga irŋgu njaŋ go né ne me lay ga.
16 Ŋga senŋgu go, kara Kumno kay je borege geyle da teỹe do tuŋỹaŋ ni. Alla, mabana ge ayŋgaŋgu ná ca kusiŋgaŋguŋ, kaŋgaŋgu je jéene nogo naa ga. Ŋga senŋgu kaỹa go je mboobŋga da kurweley go waỹaŋ niŋ ɗé (Jak 4:14). Alla, ŋga senŋgu kaỹa pina nee kura: go ŋga je boreŋgu geyle da teỹe do tuŋỹaŋ ni, ɗewgere ŋga je maaŋgu cub ɓey go Johba bore sariya da duniỹa kaaŋ caro ni, ŋga je habeŋgu berge go ŋga jeneŋgu ná kindiŋga gag girmiliŋ mabana ŋga irŋgu njaŋ ŋgoŋ. Urŋgaŋgu njaŋ go ŋgeme kuloŋgo wele perere kaŋgaŋguŋ da kirbe kaŋgaŋgu ni jumar lay, ŋga jeneŋgu perere mboobe ná kurweley go Johba keyŋ lay.
KIRE ALE 150 Cherche Dieu pour être délivré
a Da 1 Tesaloni sapitre 5 ni ná, ge hab kolo kiỹe neỹ go kujiliŋga kaỹa tome gisi kurweley go Johba key go je eje mani sam. « Kurweleyŋ » kolọŋ ne me ga. Je éejedi nogo naa ga. Ne wey ba bore geyle da màni ga. Ne wey ba bore geyle da màni ɗé ga. Nogo naa ba nga magle kusinga mboobe ná lay ga. Go ŋga jeengu kolo da kolo tone kiỹe kaaŋ ni ná, ŋga je goooleŋgu kolo bay go e guye Pol key go da sapitreŋ koloŋ ni.
b R. Lenski, The Interpretation of The Epistles of St. Peter, St. John and St. Jude, Augsburg Publishing House, 1966.
c Gula da rubrique « Ils se sont offerts volontairement » ni.