Bakenza disua dia Yehowa
Mukaji wa budimu udi wepula tshipupu
MUKAJI kampanda wa lungenyi musela kudi muntu mulembakane—au ke uvua nsombelu wa Abigayila ne Nabala. Abigayila uvua ‘muena meji ne uvua ne mpala mulengele.’ Bishilangane, Nabala uvua ‘muena lukinu, uvua ne bienzedi bibi.’ (1 Samuele 25:3) Bualu buakenzeka buvua butangila bena dibaka aba bakena bakanangane buakashiya mêna abu mafunda mu mushindu ukena kupua muoyo mu Bible. Tumonabi muvuabi.
Bulengele bupepejibue
Bivua mu siekele wa 11 K.B.B. Davidi ukavua muedibue manyi bu mukalenge wa Izalele bua matuku avua ne bua kulua kumpala, kadi pamutu pa kukokesha, uvua wenda unyemakana. Mukalenge uvua ukokesha tshikondo atshi, Shaula, uvua mupangadije bua kumushipa. Bu tshipeta, Davidi wakenzejibua bua kusomba bu nyama wa muitu. Ndekelu wa bionso yeye ne bamue bena diende, bantu 600, bakapeta tshisokomenu mu tshipela tshia Parana, ku Sud kua Yuda ne batangile ku tshipela tshia Sinayi.—1 Samuele 23:13; 25:1.
Pavuabu kuntuaku, bakapetangana ne balami bangata ku mudimu kudi muntu kampanda uvuabu babikila ne: Nabala. Muntu eu mubanji, wa mu ndelanganyi ya Kaleba, uvua ne mikoko 3 000 ne mbuji 1 000, ne uvua ukosela miosa ya mikoko yende mu Karmele, tshimenga tshidi ku Sud kua Hebrone ne pamu’apa tshikale anu mu kilometre 40 ne Parana.a Davidi ne bantu bende bakambuluisha balami ba Nabala bua kulama bimuna biabu ku bivi bavua bendakana mu tshipela.—1 Samuele 25:14-16.
Mu tshine tshikondo atshi, dîba dia dikosa miosa ya mikoko dikavua dituadije mu Karmele. Etshi tshivua tshikondo tshia ditshionkomoka, tshifuanangane ne tshikondo tshia dinowa bua tshidima. Tshivua kabidi tshikondo tshia kalolo ka bungi, tshivua bena mikoko mua kufuta aba bavua babakuatshile mudimu. Nunku Davidi kavua muikale ne dikamakama pakatumaye bantu dikumi mu tshimenga tshia Karmele bua kulomba biakudia kudi Nabala bu difutu bua mudimu uvuabu benze bua bimuna biende.—1 Samuele 25:4-9.
Diandamuna dia Nabala kadivua dia kalolo nansha kakese. “Davidi udi nganyi?” ke muakandamunaye ne disendeka dionso. Pashishe, usua kumvuija muvua Davidi ne bantu bende bikale anu basadidi banyemi ba mudimu ba patupu, wakebeja ne: ‘Nengangate bidia bianyi ne mâyi anyi ne munyinyi wanyi ungakashipela bakoshi banyi ba miosa ya mikoko bua kubifila kudi bantu bandi tshiyi mumanye kuakafumabu anyi?’ Pakumvua Davidi bualu ebu, wakambila bantu bende ne: ‘Suikayi mikaba, muntu ne muntu muele wende!’ Bantu batue ku 400 bakadilongolola bua mvita.—1 Samuele 25:10-13.
Budimu bua Abigayila
Mêyi mabi a Nabala akafika ku matshi a mukajende, Abigayila. Pamu’apa eu kauvua musangu wa kumpala uvuaye ne bua kuakuila Nabala ne kuenza malu bu mufidi wa ditalala. Mu mishindu yonso, Abigayila wakenza malu diakamue. Kayi muambile Nabala, wakasangisha bintu—pamue ne mikoko itanu ne biakudia bivulavulayi—ne wakaya bua kusambakena ne Davidi mu tshipela.—1 Samuele 25:18-20.
Abigayila umona Davidi, diakamue kuponaye kumpala kuende. ‘Mukalenge wanyi kabadi bualu bua muntu mulembakane, Nabala, mene,’ ke muakamusengelelaye. ‘Nunku dipa edi diakalua nadi mupika webe mukaji kudi mukalenge wanyi difidibue kudi bansongalume badi ne mukalenge wanyi.’ Wakasakidila ne: ‘Bualu ebu [budi butangila Nabala] kabuena mua [“kulela ditankakana mu mutshima webe,” NW], ne mutshima wa mukalenge wanyi kawena unema bujitu.’ Muaku wa tshiena-Ebelu mukudimuna apa “ditenkakana” udi umvuija tunyinganyinga tua kuondo ka muoyo. Nenku Abigayila wakadimuija Davidi bua kubenga kuenza bualu lukasalukasa buvuaye mua kulua kunyingalela panyima.—1 Samuele 25:23-31.
Davidi wakateleja Abigayila. ‘Wewe usankishibue kabidi bua lungenyi luebe, bualu bua wewe wakunkanda lelu ne: kumatshishi mashi a bakuabu panshi,’ ke muakamuambilaye. ‘Bu wewe kuyi mulue kundi lubilu lelu, bulelela, Nabala kavua mua kushala ne [“muntu nansha umue udi usukuila mênyi ku tshimanu,” NW] too ne patshiabu.’b—1 Samuele 25:32-34.
Malongesha buetu tuetu
Diyuki edi dia mu Bible didi dileja ne: ki mbibi bua mukaji mutshinyi wa Nzambi kudianjilaye kuela tshidia tshiakanyine bikalabi bikengedibua. Abigayila wakenza malu mabengangane ne majinga a bayende, Nabala, kadi Bible kêna umupisha bua bualu ebu. Bishilangane, udi umutumbisha bu mukaji wa budimu ne wa lungenyi. Pa kudianjila kuela tshidia mu nsombelu eu mukole, Abigayila wakasungila mioyo mivule.
Nansha mudi mukaji ne bua kuleja pa tshibidilu lungenyi lua dikokela dia buena Nzambi, udi mu mushindu muakanyine mua kubenga kuitaba mêyi a bayende padiku disambuka mêyi-maludiki makane. Bushuwa, udi ne bua kuenza madikolela bua kulama “muoyo wa lutulu ne bupole” ne kubenga kuenza malu ku budisuile anu bua disunuka, diditambisha, peshi buntomboji. (1 Petro 3:4, MMM) Kadi, mukaji udi utshina Nzambi kêna ne bua kudiumvua mufimpakajibue bua kuenza bualu kayi buonso budiye mumanye se: ki mbutambe kuikala bua meji peshi bubengangane ne mêyi-maludiki a mu Bible. Bushuwa, muyuki wa Abigayila udi ufila dijadika dikole didi dituisha aba batu bashindika ne: Bible udi uleja bakaji bu bapika ba patupu.
Muyuki eu udi utulongesha kabidi pa bidi bitangila didikanda. Imue misangu, Davidi wakaleja ngikadilu eu mu ka-bujima kende. Tshilejilu, wakabenga bua kushipa Mukalenge Shaula musombuedianganyi, nansha muvuaye ne mushindu muakanyine bua kuenza nanku, ne lufu lua Shaula luvua mua kuikala lutuadile Davidi ditalala. (1 Samuele 24:2-7) Bishilangane, pakamubengela Nabala mu mushindu wa kapeje, Davidi wakakemeshibua e kupangadija disombuela. Edi ndidimuija dia patoke kudi bena nkristo, badi benza madikolela bua kubenga ‘kualujila muntu bubi ku bubi buende.’ Mu nsombelu yonso, badi ne bua kulonda mubelu wa Paulo: “Binuamanya mua kuenza nunku mu bienzedi bienu, nuikale ne bantu bonso ditalala. Kanudisombuedi, bana betu banangibue, kadi nushile tshi[j]i tshia Nzambi muaba.”—Lomo 12:17-19.
[Mêyi adi kuinshi]
a Mbimueneke ne: tshipela tshia Parana ntshialabale tshifike too ne ku Nord kua Beer-sheba. Tshitupa etshi tshia buloba tshivua ne mpata munene wa didishila bimuna.
b Tshiambilu “muntu nansha umue udi usukuila mênyi ku tshimanu” tshivua ngakuilu wa bena Ebelu bua bantu balume, bidi bimueneka ne: tshivua tshiambilu tshia kapeje.—Fuanyikija ne 1 Bakelenge 14:10, NW.
[Tshimfuanyi mu dibeji 15]
Abigayila udi utuadila Davidi mapa