Luw Ranyisi mar Misonari Maduong’ie Moloyo
“Beduru jo ma luwo timna, kaka an bende aluwo tim Kristo.”—1 KOR. 11:1.
1. Ang’o momiyo onego waluw ranyisi mar Yesu Kristo?
JAOTE Paulo ne oluwo ranyisi mar Misonari maduong’ie moloyo, ma en Yesu Kristo. Paulo bende ne ojiwo Jokristo wetene kama: “Beduru jo ma luwo timna, kaka an bende aluwo tim Kristo.” (1 Kor. 11:1) Bang’ miyo jootene puonj kuom wach bolruok kotiyo gi ranyisi mar luoko tiendegi, nowachonegi kama: “Asemiyou ranyis mondo un bende utim kaka asetimonu.” (Joha. 13:12-15) Kaka Jokristo ma kindegi, wan gi ting’ mar luwo ranyisi mar Yesu Kristo e wechewa, timbewa koda e kido ma wanyiso e ngimawa.—1 Pet. 2:21.
2. Kata ka Bura Maduong’ podi ok oketi kaka misonari, en chuny mane minyalo bedogo?
2 E sula mokalo, ne wapuonjore ni misonari en ng’at ma ioro mondo oland wach maber—jal makelo wach maber ne jomoko. Kaluwore gi mano, Paulo notiyo gi penjo moko mabeyo. (Som Jo Rumi 10:11-15.) Ne ni Paulo nopenjo kama: “Digiwinj nadi ka onge jayal wach?” Kae to, kotiyo gi weche ma Isaya nokoro, owacho niya: “Jogo ma kelo weche mabeyo, tiendgi long’o miwuoro!” (Isa. 52:7) Kata obedo ni podi ok oseketi mi oori e migawo mar lendo e piny machielo kaka misonari, podi inyalo bedo gi chuny mar lando wach maber, kiluwo ranyisi mar Yesu kaka jaland wach maber ma jakinda. Higa mokalo, jolendo mag Pinyruoth 6,957,852 ‘notiyo tich mar lando wach maber’ e pinje 236.—2 Timo. 4:5.
“Wan Ne Waweyo Duto, Mwaluwi”
3, 4. Yesu noweyo ang’o e polo, to en ang’o ma nyaka watim mondo omi wabed jolupne?
3 Mondo omi Yesu otiek migawo ma ne omiye e piny, “notimore obet nono, kokawo kit misumba,” koweyo ngimane mar polo koda duong’. (Fili. 2:7) Gimoro amora ma watimo e luwo ranyisi ma Kristo noketo, ok diromre gi gima ne otimo kane obiro e piny. Kata kamano, wanyalo chung’ motegno kaka jolupne, ka ok wang’i chien kata gombo ngima ma ne waweyo e piny Satan.—1 Joha. 5:19.
4 Kinde moro, jaote Petro nowacho ne Yesu kama: “Ne! Wan ne waweyo duto, mwaluwi.” (Math. 19:27) Kane Yesu ogwelogi mondo giluwe, gikanyono, Petro, Andrea, Jakobo kod Johana, noweyo gogo maggi mag mako rech. Ne giweyo ohandgi mar mako rech, mi gikawo tij lendo obedo tijgi maduong’. Kaluwore gi Injili mar Luka, Petro noluwo niya: “Ne! Wan ne waweyo giwa, mwaluwi.” (Luka 18:28) Ok ne ochuno ni ng’enywa owe “giwa” duto mondo eka waluw Yesu. Kata kamano, ne nyaka ‘wakwerre wawegi’ mondo omi wabed jolup Kristo kendo jotich Jehova gi chunywa duto. (Math. 16:24) Timo kamano osekelo gweth mang’eny. (Som Mathayo 19:29.) Bedo gi chuny mar lando wach maber kwaluwo ranyisi mar Yesu kelo mor e chunywa, to moloyo kapo ni wasetimo gimoro kata mana matin e konyo ng’ato sudo machiegni gi Nyasaye koda Wuode mohero.
5. Wuo kuom gino mosene manyiso gima jal ma jadak nyalo yiero timo bang’ ng’eyo adiera mar Muma.
5 Valmir, ma en Ja-Brazil modak Suriname, ne tiyo tij kunyo dhahabu. To ne en jakong’o modak e ngima mar chode. Bang’e kane en e taon moro, Joneno mag Jehova nochako puonjre kode Muma. Ne opuonjore pile ka pile, motimo lokruok mang’eny e ngimane, kae to mapiyo ne obatise. Kane oneno ni tije ne mone dak kaluwore gi puonj mag Muma, ne ouso ohande ma ne berno, mi odok Brazil mondo okony joode ng’eyo adiera. Bang’ ng’eyo adiera mar Muma, jodak mang’eny e pinje momew ma ginie welo, thoro weyo tijegi e pinjego mi gidog thuchegi ka gin gi dwaro mar konyo wedegi koda jomamoko sudo machiegni gi Nyasaye. Jolendo kaka mago mag Pinyruoth nyiso chuny madier mar lando wach maber.
6. Ang’o mwanyalo timo ka ok wanyal dar mwadhi kuonde ma jolendo mag Pinyruoth dwaroree ahinya?
6 Joneno moko osedar modhi kuonde ma jolendo mag Pinyruoth dwaroree ahinya. Moko osedhi kata mana e pinje mamoko. Nyalo bedo ni, ok wan thuolo mar timo mano, to kata kamano, wanyalo luwo ranyisi mar Yesu ka watimo kar nyalowa e tij lendo.
Jehova Chiwo Tiegruok Madwarore
7. Gin skunde mage mitiegoe jogo madwaro medo lony kaka jolendo mag Pinyruoth?
7 Mana kaka Yesu noyudo tiegruok kuom Wuon mare, wanyalo yudo kony kuom tiegruok ma Jehova sani chiwo. Yesu owuon nowacho kama: “Nondiki e ndiko mag Jonabi niya, ‘Giduto Nyasaye nopuonjgi.’” (Joha. 6:45; Isa. 54:13) Ndalogi, nitie skunde ma oket mondo otiegwa kaka jolendo mag Pinyruoth. Onge kiawa ni waduto waseyudo kony moko e Skul mar Tij Nyasaye ma itimo e kanyakla magwa. Jogo magin painia, oseyudo thuolo mar dhi e Skul mar Painia. Jomoko ma osebedo painia kuom kinde malach, oseyudo mor mar dhi e skundno nyadiriyo. Jodongo koda jokony-tich e kanyakla osedhi e Skul mar Tij Pinyruoth mondo omi gimed lony e puonjo, kod lony e tije moko ma gitimo ne Jokristo wetegi. Jodongo mang’eny koda jokony-tich ma podi ok odonjo e kend, oseyudo tiegruok e Skul mar Tiego Owete e Tije Kanyakla, kama ipuonjogie konyo jomoko e tij lendo. Kendo owete koda nyimine mang’eny ma osemi migawo mar bedo jo misonari e pinje mamoko oseyudo tiegruok e Skul mar Watchtower Bible School of Gilead.
8. Owete moko oyie chiwore timo ang’o mondo omi giyud tiegruok ma Jehova chiwo?
8 Ng’eny Joneno mag Jehova osetimo lokruok moko mondo omi gidhi e skundegi. E piny Kanada, mondo omi Yugu odhi e Skul mar Tiego Owete e Tije Kanyakla, ne oweyo tije nikech ng’at ma ne ondike ne otamore miye rusa. Yugu wacho kama, “Ok aywag ang’e, nikech kuom adier ka dipo ni ne gimiya rusa, bang’e ne digi dwaro ni mondo adong’ e tijno kinde duto kachulo ber mane gitimona. Kata kamano, gie sani, an gi thuolo mar timo migawo moro amora ma anyalo yudo koa kuom Jehova.” Mondo omi giyud tiegruok ma Nyasaye chiwo, jolendo mang’eny oseweyo ma onge achune gigo ma ne gikawo kaka gik madongo e ngimagi.—Luka 5:28.
9. Chiw ane ranyisi manyiso kaka puonj mag Ndiko kaachiel gi kinda gin gik makonyo.
9 Puonj mag Ndiko koda kinda, nyalo konyo ji obed gi lony ahinya. (2 Timo. 3:16, 17) Par ane gima ne otimore ne Saulo e piny Guatemala. Ne onyuole ka pache ok ti e yo maber chuth, kendo achiel kuom jopuonj e skul nonyiso min-gi ni kik chune gi puonjruok somo nikech mano ne ok dhi bedone mayot. Saulo noweyo skul ka ok ong’eyo somo. Kata kamano, Janeno moro nopuonjo Saulo somo, kotiyo gi brosua mar Jitahidi Kujua Kusoma na Kuandika. Gikone, Saulo notimo dongruok ma ochopo nyaka kama koro ne onyalo golo twak e Skul mar Tij Nyasaye. Bang’e ka min Saulo ne ni e tij lendo ot ka ot, ne oromo gi japuonj ma ne puonjo Saulo e skul. Bang’ winjo ni Saulo nosepuonjore somo, japuonjno nowachone mondo odhi gi Saulo e juma ma ne luwo. Kane oromo gi Saulo e jumano, japuonjno ne openje kama: “Ang’o ma koro diher puonja?” Saulo nochako somo paragraf achiel e bug Ang’o ma Muma Puonjo Kuom Adier? Japuonjno nowacho kama: “Awuoro ni koro inyalo puonja.” Japuonjno ne mor mi pi wang’e omol, kokwako Saulo gimor.
Puonj Mamulo Chuny
10. En buk mane majaber masani yudore mwanyalo tiyogo e puonjo adiera mar Muma?
10 Yesu ne siro puonjne gi gima Jehova owuon ne opuonje achiel kachiel kendo kaluwore gi puonj mayudore e Wach Nyasaye mondiki. (Luka 4:16-21; Joha. 8:28) Waluwo ranyisi ma Yesu noketo ka watiyo gi puonjne kendo siro weche ma wapuonjo gi Ndiko. Omiyo, waduto wawuoyo kwabedo gi paro achiel, kendo mano miyo wamedo bedo e achiel. (1 Kor. 1:10) Mano kaka chunywa goyo erokamano ahinya nikech “jatichno mogen kendo mariek” chiwo buge malero Muma, mondo okonywa medo bedo e achiel e puonjo, kendo e chopo tijwa kaka joland wach maber! (Math. 24:45; 28:19, 20) Achiel kuom bugego en buk mar Muma Puonjo, ma sani yudore e dhok 179.
11. Nyaminwa moro e piny Ethiopia noloyo nade akwede kotiyo gi bug Muma Puonjo?
11 Puonjruok Muma kitiyo gi bug Muma Puonjo nyalo kata mana loko chuny jogo ma kwedowa. Kinde moro, kane Lula nyaminwa ma painia e piny Ethiopia, puonjore gi ng’ato Muma, wat japuonjreno nobiro kager kendo kawacho ni ok onego gipuonjre Muma. Lula nowuoyo kod wat japuonjreno gi muolo kotiyo gi ranyisi manie sula mar 15 e bug Muma Puonjo mawuoyo kuom pesa ma ok adier. Mirimb dhakono ne odok chien moweyogi mondo gidhi nyime gi puonjruok. Kuom adier, dhakono nobiro e puonjruokgi ma ne luwe mi okwayo ni en bende opuonjruok kode Muma, kochiwore kata mar chulo! Mapiyo, ne opuonjre didek e juma kendo notimo dongruok maber ahinya.
12. Chiw ane ranyisi manyiso kaka rowere nyalo puonjo adiera mag Muma e yo maber.
12 Rowere nyalo konyo jomoko ka gitiyo gi bug Muma Puonjo. Kane Keanu ma ja higini 11 e piny Hawaii somo bugni e skul, achiel kuom jopuonjre wetene ne openje kama: “Ang’o momiyo in ok itim nyasi mag odiechienge rapar?” Keanu ne osomone achiel kachiel dwoko mayudore e apendiks kama wacho ni, “Be Onego Warit Odiechienge ma Itimoe Nyasi mag Rapar?” Keanu ne oelone kama ochanie weche mantie, mi okwaye ni oyier wach ma more moloyo e sulago. Ne gichako puonjore Muma. Higa mokalo, Joneno mag Jehova ne opuonjore Muma gi ji 6,561,426, kendo ng’enygi notiyo gi bug Muma Puonjo. Be itiyo gi bugni e puonjo ji Muma?
13. Puonjruok Muma nyalo mulo ahinya chuny ji e yo mane?
13 Puonjruok Ndiko kitiyo gi bug Muma Puonjo nyalo mulo ahinya chuny jogo ma gombo timo dwach Nyasaye. Owadwa moro gi chiege magin jo painia makende e piny Norway, nochako puonjruok Muma gi joot moro ma ne oa Zambia. Joodno ne nigi nyiri adek to ne ok gidwar medo nyathi machielo. Omiyo kane dhako omako ich, ne ging’ado ni mondo gigol ijno. Odiechienge matin kane pok gi wuoyo gi laktar, ne gipuonjore sula mawacho ni, “Neno Ngima Kaka Nyasaye Nene.” Picha mayudore e sulano mar nyathi ma podi ok onyuol ne omulo chunygi ahinya mi ne ging’ado ni koro ok ne gidhi golo ijno. Ne gimedo timo dongruok e wach Nyasaye, mi gimiyo nyathi ma ne onyuolno nying’ jal ma ne puonjore kodgi.
14. Chiw ane ranyisi kaka dak kaluwore gi gima wapuonjo nyalo kelo ber.
14 Gima duong’ ma ne miyo Yesu puonjo e yo maber ne en ni, ne otimo kaluwore gi gima ne opuonjo. Ji mang’eny mor ka gineno timbe mabeyo ma Joneno mag Jehova nyiso e luwo ranyisi mar Yesu. E piny New Zealand, jokuoge ne oturo mtok jalok ohala moro, ma gikwalo brifkes mare. Ne otero wach ka polis, mi polisno owachone kama: “Inyalo yudo giri molalno mana ka dipo ni achiel kuom Joneno mag Jehova ema oyude.” Janeno moro ma ne tiyo tij uso gasede ne oyudo brifkesno. Kane onyis wuon-go wachno, ne odhi e od nyaminwano. Chunye ne oyweyo bang’ yudo ni barua moro ma ne ogeno ahinya ei brifkesno ne ok olal. Nyaminwano nowachone kama: “Ne en gima ber mondo oduok brifkesni gi gima nie iye, to moloyo nikech an achiel kuom Joneno mag Jehova.” Ja ohalano nowuoro ahinya, koparo gima polis noyudo osewachone gokinyino. Nenore maler ni Jokristo madier odak kaluwore gi puonj mayudore ei Muma kendo ka giluwo ranyisi mar Yesu.—Hibr. 13:18.
Luw Ranyisi mar Paro ma Yesu Ne Nigo Kuom Ji
15, 16. Ere kaka wanyalo miyo ji owinj wach ma walando?
15 Paro ma Yesu ne nigo kuom ji ne miyo giwinjo weche ma ne opuonjo. Kuom ranyisi, hera kod bolruok ma ne onyiso noywayo joma chunygi muol obi ire. Ne okecho jogo ma ne biro ire, kendo hoyogi kotiyo gi weche mamuol, kochango ng’enygi. (Som Mariko 2:1-5.) Ok wanyal timo honni, to kata kamano, wanyalo nyiso hera, bolruok, koda kecho ji, ma gin kido makonyo ywayo ji e adiera.
16 Chuny mar kecho ji ne okonyo ahinya kane painia moro makende ma nyinge Tariua ochopo e dala jaduong’ moro miluongo ni Beere, ma nodak e chula moro mabor e Kiribati, yo Pacific ma Milambo. Kata obedo ni ng’atno ne nyiso ni ok odwar winjo, Tariua nofwenyo ni jalo ong’ol matin, mi ne okeche. Tariua nopenje kama: “Be iseng’eyo gima Nyasaye osingo ne jogo ma tuwore kendo moti?” Bang’e, ne osomone wach moro kuom gima Isaiah nokoro. (Som Isaiah 35:5, 6.) Nikech wachno nomoro jalo, nowacho kama: “Asebedo ka asomo Muma kuom higini mang’eny, kendo misonari mar dindwa oselima kuom higini mang’eny, to podi ok aseneno wachno e Muma.” Ne ochak puonjruok Muma gi Beere, mi ne otimo dongruok maber e puonjruok adiera. Ee, podi nong’ol, to kata kamano, koro osebatise, sani en gi migawo mar tayo grup moro man mabor to podi ok obedo kanyakla, kendo nonyalo wuotho e chulano duto kolando wach maber.
Dhi Nyime Luwo Ranyisi mar Kristo
17, 18. (a) Ere kaka inyalo bedo jaland wach maber, matiyo tije e yo maber? (b) Ang’o mabiro timore ne jogo ma sani timo tij lendo gi kinda ?
17 Mana kaka weche mabeyo ma osene e tij lendo nyiso nyadinwoya, wanyalo yudo nyak maber e lendo ka wapuonjore kido ma Yesu nigo, kendo nyisogi e ngimawa. Kuom mano, mano kaka en gima owinjore ni mondo waluw ranyisi mar Kristo kaka joland wach maber ma jokinda!
18 Kane jomoko obedo jopuonjre Yesu e kinde ma Yesu ne nie piny, Petro nopenjo kama: “To ang’o ma wanabedgo?” Yesu nodwoko kama: “Ng’ato ka ng’ato moseweyo udi, kata owetene, kata nyiminene, kata wuon, kata min, kata nyithindo, kata puothe, nikech nyinga, noyud nyadipiero apar achiel, kendo nocham gikeni ma en ngima mochwere.” (Math. 19:27-29) Mano biro timorenwa kuom adier, ka wamedo luwo ranyisi mar Misonari maduong’ie moloyo, ma en Yesu Kristo.
Inyalo Dwoko Nade?
• Jehova tiegowa nade mondo omi wabed joland wach maber?
• Ang’o momiyo bug Muma Puonjo konyo ahinya e tijwa mar lendo?
• Wanyalo luwo ranyisi mar Yesu nade kaluwore gi paro ma ne en-go kuom ji?
[Picha manie ite mar 21]
Kane Yesu ogwelo Petro, Andrea, Jakobo, koda Johana mondo oluwe, ne giluwe ma ok gideko
[Picha manie ite mar 23]
Buge kaka mar “Muma Puonjo,” konyowa bedo e achiel e puonjo