Nonro mag Chenro mar Chokruok mar Ngimawa kod Tijwa
MEI 7-13
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | MARIKO 7-8
“Ting’ Yadh-Sandni, Kae To Idhi Nyime Luwa”
nwtsty weche mag timo nonro e mar 8:34
okwerre owuon: Kata “otuonre gik moko duto ma enie gi ratiro.” Mano nyiso ni ng’ato oikore tuonore gik moko kendo oyie mondo Nyasaye e ma koro ochike. Wach Grik motigo kae inyalo lok bende ni “nyaka oikre wacho ‘ooyo’ ne en owuon.” Mano en gima owinjore nikech nitie kinde ma nyalo dwarore ni ng’ato owach ooyo ne gomboge owuon kod gik mamoko ma nyalo dwarore e ngima. (2Ko 5:14, 15) Mariko notiyo gi wach Grik achiel achielno e lero kaka Petro nokwer ni okia Yesu.—Mar 14:30, 31, 72.
w92-SW 8/1 17 ¶14
Iringo Nade e Ng’wech mar Yudo Ngima?
14 Yesu Kristo nonyiso jopuonjrene kod jomamoko niya: “Ka ng’ato ang’ata dwaro luwa, to mondo okwerre owuon kendo oting’ yadh-sandne, kae to odhi nyime luwa.” (Mariko 8:34) Ka wayie luwo Yesu, nyaka waikre ‘dhi nyime’ timo kamano kinde duto, nikech ka watimo yiero marach kata mana dichiel kende, wanyalo ketho gik mabeyo duto ma wasebedo ka watimo, kendo wanyalo kata lalo geno ma wan-go mar dak nyaka chieng’. Timo dongruok e weche Nyasaye en gima kawo higni mang’eny. Kata kamano, ketho rekod maber ma waseketo en gima kawo dakika achiel.
Ang’o Mibiro Chiwo Mondo Iyud Ngima Mochwere?
3 Gie kindeno bende, Yesu nochiwo penjo moko ariyo ma miyo ng’ato paro ahinya. Nopenjo niya: “Okelo ni ng’ato ohala manadi konwang’o piny ngima, to ngimane olalne? Kata ng’ato dichiw ang’o kar ngimane?” (Mari. 8:36, 37) Dwoko mar penjo mokwongono en gima dhano ong’eyo maler. Onge ohala ka ng’ato oyudo piny ngima, to bang’e olalo ngimane. Mwandu konyo ng’ato mana ka ongima. Penjo mar ariyo ma Yesu nopenjo ni, “ng’ato dichiw ang’o kar ngimane?” nyalo bedo ni ne oparo ne jowinjone weche ma Satan nowacho e kinde Ayub niya: “Gik moko duto ma dhano nigo nochiu ni kech ngimane.” (Ayub 2:4) Weche ma Satan nowachogo nyalo bedo adier korka joma ok lam Jehova. Ji mathoth nyalo timo gimoro amora, kata ketho chik moro amora, mana ni mondo gires ngimagi. Kata kamano, Jokristo to neno gik moko e yo mopogore.
4 Wang’eyo ni Yesu ok ne obiro e piny ni mondo otiek midekre, omiwa mwandu, kendo miyo wadag aming’a e wang’ pinyni. Ne obiro yawo thuolo mondo dhano obi odag nyaka chieng’ e piny manyien, to geno mar yudo ngimano ema wakawo kaka gima duong’ moloyo. (Joh. 3:16) Jakristo nyalo keto penjo mokwongo ma Yesu nopenjono kama: “En ohala mane ma ng’ato yudo konwang’o piny ngima, to olalo geno mare mar yudo ngima manyaka chieng’?” Dwoko en ni, onge ohala kata matin. (1 Joh. 2:15-17) Mondo wayud dwoko mar penjo mar ariyo ma Yesu nopenjo, wanyalo penjore kama: ‘Aikora mar chiwora e okang’ maromo nade gie sani, mondo omi abed gadier chuth ni abiro yudo ngima e piny manyien?’ Dwoko marwa kuom penjono, ma en gima nenore e kit ngimawa, nyiso ayanga kaka genono otegno ei chunywa.—Pim gi Johana 12:25.
Wuod Dhano En Ng’a?
Kuom adier, mondo jolup Yesu obed joma owinjore e wang’e, nyaka gibed jochir kendo joma tuonore. Yesu wachonegi kama: ‘Ng’at ma neno wich-kuot nikech an kendo nikech wechena e i tieng’ ma terore kendo marachni, Wuod dhano bende none wich-kuot kode e kinde ma nobi e duong’ mar Wuon mare ka en gi malaike maler.’ (Mariko 8:38) Ee, kinde ma Yesu dhi biroe, “enochul ng’ato ka ng’ato ka luwore gi kaka timne obet.”—Mathayo 16:27.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
Penjo Moa Kuom Josombwa
Ang’o momiyo lwoko lwedo ne en wach maduong’ ahinya ne joma ne kwedo Yesu?
▪ Lwoko lwedo ne en mana achiel kuom gik ma joma ne kwedo Yesu gi jopuonjrene ne manyogo ketho. Chike Musa noting’o chike moko ma ne wuoyo e wi wach rito ler mar del kaluwore gi chilo mawuok e del, tuoche mag dhoho, kod kaka ginyalo timo gi kitundu mag dhano kata le. Bende chikego ne nyiso kaka ne inyalo gol chilogo. Ne inyalo tim kamano kokalo kuom chiwo misango, lwok, kata kiro remo.—Lawi, sula mar 11-15; Kwan, sula mar 19.
Jopuonj din mar Jo-Yahudi ne medo nono weche mamoko matindo tindo e wi chikego. Buk moro miluongo ni The History of the Jewish People in the Age of Jesus Christ (175 B.C.-A.D. 135) mondik gi Emil Schürer wacho ni jopuonj din-go ne nonoga ‘gima okelo chilo, chal ma ne nyalo miyo ng’ato oyud chilono, kaka ng’ato ne nyalo lando tuwo ne jomoko kendo e okang’ maromo nade, ne giyiero sende kod gik mamoko ma ng’ama tuwo ne nyalo tiyogo kod ma ok owinjore otigo, to mogik, kaka ne inyalo tim mondo ng’ato obed maler.’
Chieng’ moro, wasik Yesu nopenje niya: “Ang’o momiyo jopuonjreni ok luw timbe kod chike mag joma chon, to gin gichiemo gi lwedo ma ok ler?” (Mar. 7:5) Wasik Yesu ma ne wuondore ni lamo Nyasayego ne ok wuo e wi wach rito ler. Kaluwore gi chike ma ne giloso giwegi, jopuonj din Jo-Yahudigo ne dwaro ni ng’ato nyaka lwok bedene kapok ochiemo. Buk ma Emil Schürer nondiko medo wacho niya: “Ne nitie ywaruok e wi gima onego otuomgo pi logo, pi ma chal nade ma nonego otigo, ng’ano ma nonego ool pi, to nonego olwok lwedo nyaka kanye.”
Dwoko ma Yesu nochiwo ne penjo ma jogo nopenje e wi chike ma nolos gi dhanogo ne en dwoko mayot ahinya. Nonyiso jotend din-go niya: “Isaya nokoro kare kuomu un joma wuondore, kaka ondik ni, ‘Jogi miya luor mana gi dhogi to chunygi bor ahinya koda [Jehova]. Gilama kayiem nono nikech gipuonjo chike dhano ka gima gin chike Nyasaye.’ Uweyo chik Nyasaye kae to umakoru gi tim dhano.”—Mar. 7:6-8.
w00-SW 2/15 17-18 ¶9-11
Be In gi “Pach Kristo”?
9 Ng’atno ne ite odino kendo ne ok onyal wuoyo maler. Nyalo bedo ni Yesu nofwenyo ni wi ng’atno ne kuot. Mano nomiyo Yesu otimo gimoro makende ahinya. Notero ng’atno tenge kama oganda ne ok nyal nenee. Kae to Yesu notiyo gi ranyisi mag lwetene mondo onyis ng’atno gima nodwa timo. “Eka noketo lith lwetene e it ng’atno, kendo bang’ ng’ulo olaw, nomulo lew ng’atno.” (Mariko 7:33) Kae to, nong’iyo malo mogamo muya matek. Sama notimo gigo ne chalo ka gima onyiso ng’atno niya: ‘Gima achiegni timonini, dwa timore gi teko mar Nyasaye.’ Bang’e Yesu nowacho niya: “Yawri.” (Mariko 7:34) Gikanyono, it ng’atno noyawore kendo nochako wuoyo maber.
10 To mano kaka Yesu ne dewo ji! Nong’eyo kaka ji ne winjo e chunygi. To mano ne miyo okonyogi e yo ma ok migi wich-kuot. Wan kaka Jokristo, onego watim kinda mondo wabed gi paro ma chal gi mar Kristo mondo wan be wadew ji. Muma jiwowa niya: “Uduto beduru e paro achiel, ka ukechoru, ka unyisoru hera kaka hera manie kind owete, ka unyiso ng’wono matut, kod bolruok.” (1 Petro 3:8) Mano dwaro ni sama wawuoyo gi ji kata watimonegi gik moko, wapar bende kaka giwinjo e chunygi.
11 E kanyakla, wanyalo kecho ji kuom miyogi luor mowinjore kendo timonegi gik ma dwaher ni wan be ji otimnwa. (Mathayo 7:12) Mano nyiso ni wapiedh gik ma wawacho kod kaka wawachogi. (Jo-Kolosai 4:6) Par ni ka ok watang’ to wechewa nyalo ‘chwowo ji ka ligangla.’ (Ngeche 12:18) To nade e ot? Ng’at mohero jaode gadier ok bi timo gik ma nyalo chwanyo jaode. (Jo-Efeso 5:33) Ok obi bayone wach kata kidhe sa te sa te. Timbe kaka mago nyalo kelo adhola ma ok changi e chuny ng’ato. Bende, jonyuol mohero nyithindgi dewo ahinya kaka nyithindgi winjo e chunygi. Sama dwarore ni orie nyathi, jonyuol ma kamago rieyo nyathi e yo ma ok kuod wiye e nyim jomoko. (Jo-Kolosai 3:21) Sama wadewo ji kamano, wanyiso ni wan gi paro ma chal gi mar Kristo.
MEI 14-20
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | MARIKO 9-10
“Fweny ma Jiwo Yiewa”
w05-SW 1/15 12 ¶9-10
Kristo e Jal ma Jonabi Nokoro Weche Kuome
9 Higa achiel nosekalo nyaka ne Yesu nyis ni en e Mesia kaka oseler. Pasaka ma higa 32 be koro ne osekalo. Ji mang’eny ma ne luwe koro noseweye samoro nikech sand, manyo mwandu, kata parruok mag ngima. Nyalo bedo ni chuny jomoko nonyosore nikech nodagi bedonegi ruoth kaka ne gidwaro. Ka ne jotend din mar Jo-Yahudi dwaro ni otimnegi ranyisi moa e polo, nodagi. (Mathayo 12:38, 39) Nyaka bed ni mano nochando chuny jomoko. Bende, Yesu nosechako nyiso jopuonjrene wach ma ne ok giwinj kore, ni ne ‘nyaka odhi Jerusalem mi oyud sand mang’eny koa kuom jodongo, gi jodong-jodolo, kod jondiko, kendo ne idhi nege.’—Mathayo 16:21-23.
10 Dweche ochiko kata apar bang’e, Yesu ne dhi “a e pinyni kodok ir Wuoro.” (Johana 13:1) Nikech Yesu ne dewo jopuonjrene ma nomakore kode, nosingo ni nodhi timonegi ranyisi moa e polo, ma en gima nosetamore timo ne Jo-Yahudi ma ne onge gi yie. Yesu nowacho niya: “Adier awachonu ni, nitie moko kuom joma ochung’ kae ma ok nobil tho ngang’ nyaka gikwong gine Wuod dhano ka biro e Pinyruodhe.” (Mathayo 16:28) Yesu ok ne wach ni moko kuom jopuonjrene ma ne ni kanyogo ne dhi bedo mangima nyaka e higa 1914 ka Pinyruodhe chako locho. Gima ne en-go e paro en ni nodhi nyiso jopuonjrene adek ma ne ohero ahinya kaka ne odhi bedo gi teko e Pinyruodh Nyasaye. Kite ne dhi lokore e nyimgi (transfiguration).
w05-SW 1/15 12 ¶11
Kristo e Jal ma Jonabi Nokoro Weche Kuome
11 Ndalo auchiel bang’e, Yesu nokawo Petro, Jakobo, gi Johana modhi kodgi e wi got moro ma samoro ne en Got Hermon. Ka gin kanyo, “kit Yesu nolokore e nyimgi; lela wang’e ne orieny ka wang’-chieng’, kendo lepe ma oko ne orieny kaka ler.” Kae to janabi Musa gi Elija nonenore ka gigoyo mbaka gi Yesu. Nyaka bed ni gigo notimore gotieno e momiyo ne ginenore maler. Gigo ne nenore ka gima timore adier ma nomiyo Petro okwayo Yesu mondo oyiene oger hembe adek kanyo—achiel mar Yesu, machielo mar Musa, kod mar Elija. Ka ne Petro pod wuoyo, bor polo ma rieny noumogi, kendo dwol moro nowuok e bor polono ka wacho niya: “Ma Wuoda ma ahero, ma aseyiego. Winjeuru.”—Mathayo 17:1-6.
nwtsty weche mag timo nonro e mar 9:7
dwol moro: Buge mag Injili nigi kuonde adek ma dwond Jehova nowinjoree kowuoyo achiel kachiel gi dhano. Mae e mar ariyo.—Som weche mag timo nonro e Mar 1:11; Joh 12:28.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
Puonj Mayudore e Bug Mariko
10:6-9. Dwaro mar Nyasaye en ni jogo mokendore osik kanyachiel. Omiyo, kar ng’iyo mana kaka ginyalo ketho kend piyo, chwo kod mon mokendore onego otem matek luwo puonj koda chike mag Muma mondo omi gilo chandruok moro amora manyalo neno e kend.—Math. 19:4-6.
nwtsty weche mag timo nonro e mar 10:17, 18
Japuonj Maber: Kuom luongo Yesu kamano, nenore ni ng’atno ne temo pake kata dhiale kaka jotend dinde ne dwaroga ni mondo ji odhialgi. Kata obedo ni Yesu ne onge wach ka ji oluonge ni “Japuonj” kata “Ruoth” (Joh 13:13), nodwaro ni duong’ duto odhi ne Wuon-gi.
Onge ng’at maber mak mana ng’at achiel, ma en Nyasaye: Yesu nyiso kae ni Jehova kende e ma nigi ratiro mar keto chike ma pogo timbe mabeyo kod timbe maricho. Ka ne Adam gi Hawa ong’anjo ne Jehova mi gichamo olemo ma nokwerogi, ne gitemo nyiso ni gin bende gin gi ratiro mar pogo timbe mabeyo kod timbe maricho. Yesu to nopogore kodgi. Jehova osenyisowa gik mabeyo monego watim kokalo kuom chikene moketo e Muma.—Mar 10:19.
MEI 21-27
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | MARIKO 11-12
“Chi Liel Modhierni Oseluto Moloyo Jogi Duto”
nwtsty weche mag timo nonro e mar 12:41, 42
sanduge mag keno: Kitepe moko machon mag Jo-Yahudi wacho ni sanduge mag keno ne olos ma dwa chalo gi turmbeta kata oporo, to nenore ni bur ma ne ilutogo pesa ne tin kendo ne ni yo ka malo. Ji ne lutoga chiwo mopogore opogore e sandugego. Wach Grik motigo kae bende yudore e Joh 8:20 kama olokee ni “kar keno.” Nenore ni ‘kar kenono’ ne ni e i kama niluongo ni Court of the Women e hekalu. (Som weche mag timo nonro e Mat 27:6 kod Apendiks B11 e nwt.) Ka luwore gi kitepe moko mag jorabi, ne nitie sanduge 13 mag keno e kor odno. Bende, wachore ni ne nitie ot moro e i hekalu kanyo ma ne ikanoe pesa ma ne ogol e sanduge matindo mag keno.
pesa ma mingli ariyo: Wach motigo e ndikono ni “mingli” en le·ptonʹ e dho Grik to wachno itiyogo kiwuoyo kuom gima tin ahinya kendo mopadore. Nengo lepton achiel ne donjo e i dinari nyadi 128, kendo nenore ni en e ma ne en pesa ma mingili ma tinie mogik kuom pes duto ma Jo-Israel ne tiyogo.—Ne Glosari, “Lepton,” kod Apendiks B14 e nwt.
ma nigi nengo matin ahinya: Wach motigo e dho Grik ni ko·dranʹtes (ma e dho Latin en quadrans) en pes mula mar Jo-Rumi ma nengone donjo e i dinari nyadi 64. Mariko notiyo gi ranyisi mar pes Jo-Rumi mondo olergo nengo mag pes ma Jo-Yahudi ne tiyogo.—Ne Apendiks B14 e nwt.
w97-SW 10/15 16-17 ¶16-17
Jehova Mor Sama Itiyone gi Chunyi Duto
16 Ndalo machuok bang’e e Nisan 11, Yesu noriyo e hekalu ka ji penje kuma nogole teko mar timo gik ma notimo, to en bende nopenjogi penjo matek motudore gi chulo osuru, chier, kod weche mamoko. Moko kuom gik maricho ma nokwero jondiko kod Jo-Farisai ne en ‘yako ute mond liete.’ (Mariko 12:40) Kae to Yesu nobet piny. Nenore ni nobet e Court of the Women kama ne nigi sanduge 13 mag keno ka luwore gi kitepe moko mag Jo-Yahudi. Nobedo kanyo kuom kinde korango kaka ji ne luto chiwo e sandugego. Jomwandu bende ne golo chiwo en mana ni moko kuomgi ne timo kamano mar nyisruok kata mondo ginenre ni gibeyo moloyo jomamoko. (Pim gi Mathayo 6:2.) Yesu nochomo wang’e mana kuom dhako moro achiel. Jomamoko ne ok nyal fwenyo gimoro makende kuom dhakono kata kuom chiwo ma nogolo. To nikech Yesu ne nyalo somo chuny ji, nong’eyo ni dhakono ne en ‘chiel modhier.’ E wi mano, nong’eyo chiwo ma dhakono nogolo ma en “pesa ma mingli ariyo ma [ne] nigi nengo matin ahinya.”—Mariko 12:41, 42.
17 Yesu noluongo jopuonjrene ire nikech nodwaro ni giyud puonj kokalo kuom chiwo ma dhakono nogolo. Yesu nowacho ni dhakono ‘noluto moloyo ji duto ma noluto pesa e sanduge mag kenogo.’ Ka luwore gi Yesu, dhakono e ma noluto pesa mang’eny moloyo jomamoko duto ma ne ogolo chiwo. Nochiwo pesa ‘duto ma di ne okonyorego e ngimane.’ Kuom timo kamano, noketo genone duto kuom Jehova mondo e ma okonye. Omiyo, ng’at ma ne okwan kaka ng’at ma nogolo chiwo mang’eny ne Nyasaye ne en ng’at ma chiwone ne nigi nengo matinie moloyo. Kata kamano, e wang’ Nyasaye, mano ne en chiwo ma nigi nengo maduong’ ahinya!—Mariko 12:43, 44; Jakobo 1:27.
w97-SW 10/15 17 ¶17
Jehova Mor Sama Itiyone gi Chunyi Duto
17 Yesu noluongo jopuonjrene ire nikech nodwaro ni giyud puonj kokalo kuom chiwo ma dhakono nogolo. Yesu nowacho ni dhakono ‘noluto moloyo ji duto ma noluto pesa e sanduge mag kenogo.’ Ka luwore gi Yesu, dhakono e ma noluto pesa mang’eny moloyo jomamoko duto ma ne ogolo chiwo. Nochiwo pesa ‘duto ma di ne okonyorego e ngimane.’ Kuom timo kamano, noketo genone duto kuom Jehova e ma mondo okonye. Omiyo, ng’at ma ne okwan kaka ng’at ma nogolo chiwo mang’eny ne Nyasaye ne en ng’at ma chiwone ne nigi nengo matinie moloyo. Kata kamano, e wang’ Nyasaye, mano ne en chiwo ma nigi nengo maduong’ ahinya!—Mariko 12:43, 44; Jakobo 1:27.
w87-E 12/1 30 ¶1
Be Ituonori Mondo Ichiw ne Jehova?
Nitie gik mang’eny ma wanyalo puonjore e wi ranyisi ma chi lielno noketo. Puonj maduong’ moloyo en ni kata obedo ni waduto wan gi thuolo mar riwo lwedo lamo madier kokalo kuom mwanduwa, gima duong’ e wang’ Jehova en ni gima wachiwone obed gima wan bende wageno ahinya to ok gima wachiwa achiwa nikech gino ok nyal konyowa e yo moro amora. E yo machuok, wanyalo kete kama: Be dibed ni wachiwo mana gik ma waongego gi tich, koso watuonore gik ma wageno ahinya mondo wachiw ne Jehova?
Rieko Mayudore e “Wach Nyasaye”
15 Donge en gima morowa ni kuom ji duto ma ne obiro e hekalu chieng’no, miyono kende ema Muma wuoyo kuome? Jehova puonjowa gi ranyisini ni omor gi gimoro amora mwatimone kowuok e chunywa. Orwako gik ma wachiwone gi chunywa duto maok opor gik ma wachiwo kod gik ma jomoko chiwo. Kuom adier, donge ranyisi ma Jehova notiyogoni e yo maberie moloyo mar puonjowa wach maduong’ni?
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
nwtsty weche mag timo nonro e mar 11:17
od lamo mar ogendni duto: Kuom jondik Injili adek ma otiyo gi weche ma ni e Isa 56:7, Mariko kende e ma oketo nyaka weche ma wacho ni “mar ogendni duto.” (Mat 21:13; Luk 19:46) Hekalu ma ne ni Jerusalem ne en kama Jo-Israel kod joma noluoro Nyasaye ma ne wuok e ogendni mamoko ne nyalo lamoe Jehova. (1Ru 8:41-43) Yesu ne ni kare e kwero Jo-Yahudi ma ne timo ohala e hekalu ka giloke rogo mar jomecho. Timgino ne nyoso chuny joma ne dwaro biro lamo Jehova e ode maler kendo mano ne mono ji ng’eyo Jehova e yo maber.
Yesu Tiyo gi Yadh Ng’owo e Puonjo Wach Yie
Bang’ kinde machuok, Yesu kod jopuonjrene chopo Jerusalem. Mana kaka ojatimoga, Yesu donjo e hekalu kendo ochako puonjo ji. Nenore ni wi jotend-jodolo kod jodongo mag oganda pok owil gi kaka Yesu nyoro oriembo jowil pesa e hekalu. Omiyo, gipenje e yor achaya kama: “Itimo gigi gi ratiro mane? Kata en ng’a momiyi ratiro mar timo gigi?”—Mariko 11:28.
MEI 28–JUN 3
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | MARIKO 13-14
“Kik Iwe Obadho mar Luoro Dhano Omaki”
Ruoth ne Opuonje Weyo ne Ji Kethogi
14 Petro ma ne luwo Yesu kotang’ tang’ ne ochopo e ot moro maduong’ Jerusalem. Odno ne en od Kaiafa, jadolo maduong’ ma ne omewo kendo ne nigi teko ahinya. Udi ma kamago ne igero gi laru maduong’ kendo ne gibedo gi rangach. Kane Petro ochopo e rangach, ne otame ni kik odonji. Nikech Johana nong’eyo jadolo maduong’ kendo noyudo en e i dalano, nodhi mowuoyo gi jarit rangach moyie ne Petro donjo. Nenore ni Petro ne ok obedo machiegni gi Johana; kendo ne ok odonjo e i odno mondo obed e bath Ruodhe. Nobet e laru kama ne wasumbni kod jotich moko oyoe mach ka ging’iyo kaka joneno mag miriambo luwore achiel bang’ nyawadgi ka gidhi kwedo Yesu.—Mari. 14:54-57; Joh. 18:15, 16, 18.
it-2-E 619 ¶6
Petro
Petro nodonjo nyaka e laru mar jadolo maduong’. Nenore ni ne en gi japuonjre machielo ma noluwe kata ma ne gidhigo. (Joh 18:15, 16) Ne ok opondo e kona moro motimo mudho kar kende, to nodhi oyo mach kama ji ne nitie. Ler mar majno nomiyo jomoko ofwenyo ni en bende ne en-ga gi Yesu. Kit wuoyone bende nomiyo jogo ofwenye. Petro nokwer didek ni okia Yesu ma okuong’ore. Thwon-gweno moro nokok mar ariyo kae to Yesu “nolokore mochomo wang’e tir kong’iyo Petro.” Petro nowuok oko mi noywak malit ahinya. (Mat 26:69-75; Mar 14:66-72; Luk 22:54-62; Joh 18:17, 18; ne COCKCROWING; OATH.) Kata kamano, lamo ma Yesu noselamonego Petro ne odwoki kendo yie ma Petro ne nigo ne ok olal chuth.—Luk 22:31, 32.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
Puonj Mayudore e Bug Mariko
14:51, 52—Wuowi ma ‘noringo duk,’ ne en ng’a? Mariko kende ema wuoyo kuom wachni, omiyo wanyalo ng’ado ni nyaka bed ni ne owuoyo kuome owuon.
Itero Yesu Ir Anas, Kae to Ir Kayafa
Kayafa ong’eyo ni Jo-Yahudi mon gi ng’ato ang’ata ma ketore ni en Wuod Nyasaye. Motelo ne mano, ka Yesu noluongo Nyasaye ni Wuon mare, Jo-Yahudi ne dwaro nege nikech ne giwacho ni otimore “owuon ma romre gi Nyasaye.” (Johana 5:17, 18; 10:31-39) Nikech Kayafa ong’eyo paro ma Jo-Yahudi ne nigono, koro otiyo gi riekni mopondo sama owacho ne Yesu niya: “Kuong’ri gi Nyasaye mangima mondo iwachnwa ka in e Kristo Wuod Nyasaye!” (Mathayo 26:63) En adier ni chop kindeno Yesu osegawacho ni en Wuod Nyasaye. (Johana 3:18; 5:25; 11:4) Kapo ni sani olokore, ji biro paro ni okwer ni ok en Wuod Nyasaye kendo Kristo. Mano e momiyo Yesu wacho kama: “Ee, e an; kendo ubiro neno Wuod dhano kobet e bat korachwich ma nigi teko kendo kobiro gi boche polo.”—Mariko 14:62.