Ohinga mar Jarito LAIBRARI E INTANET
ohinga mar jarito
LAIBRARI E INTANET
Dholuo
  • MUMA
  • BUGE
  • MIKUTANO
  • be Puonjruok 1 ite mar 83-ite mar 85 par. 3
  • Somo Weche Kare

Hakuna video yoyote kwa sasa.

Samahani, haikuwezekana kupakia video.

  • Somo Weche Kare
  • Tiegri e Skul mar Tij Nyasaye
  • Habari Zinazolingana
  • Tim Kinda Imed Lony e Somo
    Tiegri e Skul mar Tij Nyasaye
  • Ling’ Matin Kaka Owinjore
    Tiegri e Skul mar Tij Nyasaye
  • Somo e Yo Maber
    Ket Chunyi Kuom Somo kod Puonjo
  • Gin Ber Mage Minyalo Yudo Sama Isomo Muma?
    Inyalo Dak gi Mor Nyaka Chieng’!—Chenro mar Puonjruok Muma
Pata Habari Zaidi
Tiegri e Skul mar Tij Nyasaye
be Puonjruok 1 ite mar 83-ite mar 85 par. 3

LONY MOKWONGO

Somo Weche Kare

Dwarore ni itim ang’o?

Som weche gi dwol mana kaka ondikgi. Kik ikal weche moko maok isomo, kata somo wach machielo kar wach mondiki. Luong wechego kare. Luw alama matayo somo koda alama mogwel manyiso kaka onego oluong nyukta.

Ang’o Momiyo Mano Dwarore?

Somo weche kare kendo adimba en okang’ maduong’ ahinya madwarore e puonjo adiera mag Muma.

NDIKO wacho ni Nyasaye dwaro ni ji duto ‘ong’e adiera chuth.’ (1 Tim. 2:4) Kaluwore gi ndikoni, sama wasomo Muma gi dwol, gombo ma wan-go mar nyiso jomoko weche makare onego ota kaka wasomo.

Ng’eyo somo Muma gi dwol koda somo bugewa malero tiend ndiko, en gima dwarore ahinya ne rowere koda ne jo madongo. Kaka Joneno mag Jehova, wan-gi ting’ mar puonjo jomoko e wi Jehova koda yorene. Thothne mano oriwo somo ne ng’ato achiel, kata somo ne grup matin. Bende wasomo e yo ma kamano kaka joot. E Skul mar Tij Nyasaye, nitie thuolo mang’eny mowinjore mondo owete koda nyimine, rowere koda joma hikgi ng’eny, oyud puonj makonyogi medo lony e ng’eyo somo gi dwol.

Somo Muma e nyim ji, obed ne ng’ato achiel achiel, kata ne kanyakla, en gima onego wakaw mapek. Muma ondiki kuom much Nyasaye. E wi mano, “Wach Nyasaye ongima, kendo otiyo, . . . kendo oketo bura ni paro kod dwaro manie chuny ng’ato.” (Hib. 4:12) Wach Nyasaye oting’o rieko mabeyo ahinya maok nyal yudore kamachielo. Wachno nyalo konyo ng’ato ong’e Nyasaye makende mar adier kendo obed gi winjruok maber kode, kendo nyalo konye nyagore maber gi chandruoge mag ngima. Wachno lero kaka ng’ato nyalo yudo ngima mochwere e piny manyien mar Nyasaye. Gombo marwa onego obed somo Muma e yo maber ahinya kaka nyalore.—Zab. 119:140; Yer. 26:2.

Kaka Wanyalo Somo Weche Kare. Nitie gik mang’eny monego onon mondo eka ng’ato osom maber, kata kamano okang’ mokwongo en puonjruok somo weche kare. Tiend mano en temo somo weche mana kaka ondikgi. Tem kik ikal weche moko, kik isom weche nus, kata somo weche moko e yo maok kare nikech gichalre.

Mondo isom weche kare, dwarore ni ing’e tiend gima iwuoyoe. Mano dwaro ni itim ikruok adimba. Bang’ kinde, kaka imedo bedo gi nyalo mar ng’iyo weche man nyime sama isomo kendo nono kaka parogo luwore, ibiro medo ng’eyo somo kare.

Alama matayo somo koda alama mogwel manyiso kaka onego oluong nyukta, konyo ahinya e somo dhok mondiki. Alama matayo somo nyalo nyisi kama onego iling’ie matin, iling’ kuom kinde maromo nade, koda kapo ni dwarore ni ilok dwondi. E dhok moko, ka ok iloko dwondi kaluwore gi kaka alama mag somo dwaro, penjo nyalo winjore ka gima ok en penjo, kata tiend wach moro nyalo lokore chuth. En adier ni thothne alama matayo somo itiyogo mana mondo oluw grama. E dhok mang’eny, ng’ato ok nyal somo weche kare maok oluwo adimba alama mogwel manyiso kaka onego oluong nyukta—gibed alama mondiki kata maok ondiki to ichiko gi weche molworogi. Alamagi chiko kaka iluongo nyuktago. Tem ahinya mondo ing’e kaka itiyo gi alama matayo somo koda alama mogwel manyiso kaka onego oluong nyukta e dhou. Mani en gima duong’ makonyo mondo tiend weche misomo owinjre maber. Ng’e ni gima duong’ midwaro chopo en chiwo paro to ok mana luongo weche.

Tiegruok dwarore mondo ibed molony e somo weche kare. Som mana paragraf achiel kae to inwoye nyading’eny nyaka chop kama isome maok iketho kamoro. Kae to dhi e paragraf maluwe. Mogik, tem somo weche mondiki e ite moko mogwaro mag buk maok ikalo, inwoyo, kata isomo wach moro amora e yo maok kare. Bang’ ka isekawo okengego, kwa ng’at machielo owinj kendo onon somo mari kae to onyisi kuonde miremie.

Kuonde moko e piny, nikech wenge jomoko chandogi, kata nikech ok giyud ler moromo, somo bedonegi matek. Kanyalore ne ng’ato, kawo okang’ mar loyo chandruogegi nyalo miyo somo mare obed maber.

Bang’ kinde, owete masomo maber inyalo gwel mondo osom e nyim ji e chokruoge mag Puonjruok mar Muma e Kanyakla koda e Puonjruok mar Ohinga mar Jarito. Kata kamano, mondo ichop migawono e yo maber, nitie gima dwarore ni itim moloyo mana luongo weche kare. Mondo ibed jalo masomo maber e nyim ji ei kanyakla, dwarore ni inyag kido mabeyo e somo mari iwuon. Mondo itim kamano, dwarore ni ing’e ni weche duto manie sentens nitie gi tijgi. Ok ibi winjo tiend gima iwacho e yo maber kapo ni iweyo maok isomo moko kuomgi. Kata kapo ni itimo somo mari iwuon, kisomo weche e yo maok kare, tiend gima sentens wacho biro lalni. Somo weche e yo maok kare nyalo bedoe nikech ng’ato ok oluwo alama mogwel manyiso kaka onego oluong nyukta, kata ok onono weche molworo kama osomono. Tem ahinya mondo ing’e tiend moro ka moro kuom weche kaluwore gi kaka oti kodgi. Non bende kaka alama mag somo chiko kaka tiend sentens onego owinjre. Ber ng’eyo ni kinde mang’eny weche moriw kanyachiel ema chiwo paro. Ket mano e pachi mondo sama isomo gi dwol, isom weche kiriwogi—kar somo mana wach achiel achiel. Ng’eyo maler tiend gima isomo en okang’ maduong’ madwarore mondo eka ichiw paro madier chuth sama isomo e nyim ji.

Jaduong’-kanyakla ma ne en Jakristo motegno ema Paulo nondikone niya: “Ketri ni somo ni ji.” (1 Tim. 4:13) Donge mano nyiso maonge kiawa ni ma en wach ma waduto wanyalo timoe dongruok?

ALAMA MATAYO SOMO

Fulstop (.) nyiso ni ichung’.

Koma (,) kinde mang’eny onyiso ni dwarore ni iling’ matin nikech weche moko luwo.

Semikolon (;) dwaro ni iling’ matin moloyo kaka itimo ne fulstop to mohewo kaka itimo ne koma.

Kolon (:) nyiso ni idwa chiw kwan mar gik moko kata idwa nyisi weche sie ma ne owachi; dwaro ni iling’ matin to kik ilok dwondi.

Alama manyiso wuoro (!) nyiso dwol ma ng’ato wuorogo gimoro.

Alama manyiso penjo (?) kinde mang’eny mano dwaro ni osom sentensno gi dwol mamalo kendo kiting’o dwol e giko sentens.

Alama manyiso weche mokaw (“ ” kata ‘ ’) Nyiso ni ng’ato oling’ matin kapok osomo weche molorgo (matin ahinya kapo ni wechego yudore e sentens; to oling’ moromo kapo ni wechego gin sentens mangima).

Dash (—), ka oti kodgi e pogo weche, dwarore ni ng’ato olok dwonde matin kata osom mapiyo piyo kata mos.

Parentheses ( ) koda braket [ ] nyalo pogo weche madwarore ni osom gi dwol mapiny matin. Weche manie parentheses manyiso kama wach moro owuokie ok onego osom, kendo sama ng’ato somo weche manie braket malero tiend gima iwacho, ok onego olok dwonde.

KAKA INYALO TIMO MANO

  • Tiegri! Tiegri! Tiegri! Kendo tim kamano gi dwol.

  • Kwa ng’at machielo mondo ononi sama isomo, kendo onyisi kuonde miremie.

  • Sama itimo puonjruok mari iwuon, tim kinda mondo isom kare.

  • Kar mana somo wach achiel achiel, puonjri riwo weche sama isomogi.

TIEGRI: Bang’ timo ikruok maber, kwa osiepni kata ng’ato e odu mondo oluwre kodi sama isomo gi dwol kamoro mayudore e Mathayo sula 5 nyaka 7. Kwaye mondo ochung sombi sa moro amora ma (1) ikalo wach moro, (2) isomo wach moro e yo maok kare kata igwenyo kaka ochan weche, kata (3) ok iluwo alama matayo kaka iluongo weche kata alama matayo somo madwaro ni iling’ matin kata ilok dwondi. Ber timo kamano kuom dakika apar e kinde ariyo kata adek mopogore opogore.

    Buge mag Dholuo (1993-2025)
    Toka
    Ingia
    • Dholuo
    • Shiriki
    • Kaka Daher
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Chikewa
    • Rito Weche
    • Mpangilio wa Faragha
    • JW.ORG
    • Ingia
    Shiriki