Sula mar Apar Gang’wen
Jehova Tayo Nade Riwruok mar Oganda Mare?
1. Muma elonwa ang’o kuom wach riwruok mar oganda Jehova, to ang’o momiyo en gima wadwaro ng’eyo ahinya?
BE NYASAYE nikod riwruok moro? Ndiko mondik kuom much Nyasaye nyisowa ni ee, en godo. Kokalo kuom Wachne, omiyo waneno bad-riwruokno manie polo e yo matin. (Ezekiel 1:1, 4-14; Daniel 7:9, 10, 13, 14) Kata obedo ni ok wanyal neno bad-riwruokno manie polo, omulo ngima jogo ma lemo e yor adier ndalogi. (2 Ruodhi 6:15-17) Riwruok mar oganda Jehova bende nigi bat machielo ma inyalo ne, e piny ka. Muma konyowa ng’eyo riwruokno koda kaka Jehova taye.
Fwenyo Bad-Riwruokno Manie Piny
2. En kanyakla mane manyien ma Nyasaye ne ochako?
2 Kuom higini 1,545, oganda Jo-Israel ema ne en kanyakla mar Nyasaye. (Tich Joote 7:38) Kata kamano, Jo-Israel ne ok orito chike Nyasaye kendo ne gitamore Wuode owuon. Kuom mano, Jehova ne odagi kanyaklano mi ojwang’ogo. Yesu ne onyiso Jo-Yahudi ni: “Neuru, odu ero owenu.” (Mathayo 23:38) Bang’e Nyasaye nochako kanyakla moro manyien mi notimo kodgi singruok manyien. Kanyaklani ne idhi losi gi ji 144,000 ma Nyasaye oyiero mondo obi oriwre gi Wuode e polo.—Fweny 14:1-4.
3. Ang’o ma ne otimore chieng’ Pentekost e higa mar 33 E Ndalowa ma ne onyiso ratiro ni Nyasaye koro ne tiyo gi kanyakla moro manyien?
3 Jogo ma nokwongo bedo e kanyakla manyienno ne owir gi mo kuom roho maler mar Jehova chieng’ Pentekost e higa mar 33 E Ndalowa. Kuom wach hono ma ne otimoreno wasomo kama: “To ka chieng’ Pentekost osechopo, giduto ne gin kanyachiel. Eka dwol nobiro apoya, koa e polo, kaka yamo maduong’ ma mor matek, mopong’o ot duto ma ne gibetie. Kendo lep mokagore machalo gi ligek mach nowuoknigi, mopiyo kuomgi ng’ato ka ng’ato. To Roho Maler nopong’ogi duto, mi ne gichako wuoyo gi dhok mopogore, kaka Roho nomiyogi wuoyo.” (Tich Joote 2:1-4) Kuom mano, roho mar Nyasaye ne onyiso ratiro ni mano koro e oganda ma Nyasaye ne dhi tiyo godo e chopo dwarone e bwo Yesu Kristo ka tayogi e polo.
4. Ndalogi, gin jo mage maloso riwruok mar oganda Jehova manie piny?
4 Sani, mana joma odong’ kuom kweth mar ji 144,000 ema ni e piny. Kata kamano, kaluwore kod weche ma ne okor ei Muma, “oganda mang’ongo” mar “rombe moko,” ma kwan-gi en tara gi tara, bende oseriw ei kanyakla achiel gi jo mowir mo kuom roho ma pod ni e piny. Yesu, ma e Jakwath Maber, oseriwo kanyakla rombe mamokogi kaachiel gi jo mowir mo kuom roho ma podi ni e piny, mondo omi gibed kweth achiel kende e bwo Kristo kaka Jakwadhgi achiel. (Fweny 7:9; Johana 10:11, 16) Kweth ariyogi duto loso kanyakla achiel moriwore, tiende ni riwruok mar oganda Jehova manie piny.
En Riwruok Mitayo gi Nyasaye
5. En ng’a matayo riwruok mar oganda Nyasaye, to otimo mano nade?
5 Ndiko luonge ni “kanisa [“kanyakla,” NW ] mar Nyasaye mangima” kendo nying’no nyisowa jal matayo kanyaklano. Riwruokno en riwruok ma Nyasaye ema tayo. Jehova tayo joge kotiyo gi Yesu, jal ma Nyasaye oketo mondo obed Wich ma ok ne mar kanyakla, kendo ochikogi kokalo kuom Wachne Owuon mondiki kuom muche, matiende ni Muma.—1 Timotheo 3:14, 15; Jo Efeso 1:22, 23; 2 Timotheo 3:16, 17.
6. (a) Yo ma Nyasaye tayogo kanyakla mare ka en e polo, ne onenore maber nade e kinde mag Jokristo ma ne okwongo betie? (b) Ang’o manyiso ni Yesu podi e Wi kanyakla?
6 Yo ma Nyasaye tayogo kanyakla mare ne onenore ratiro chieng’ Pentekost. (Tich Joote 2:14-18, 32, 33) Mano ne onenore maber e kinde ma malaika mar Jehova ne otayo tij lando wach maber e Afrika, kaachiel gi kinde ma dwond Yesu ne ochiwo weche monego oluw bang’ Saulo ma Ja-Tarso bedo Jakristo, koda e kinde ma Petro ne ochakoe tiyo tij lendo e kind joma ok Jo-Yahudi. (Tich Joote 8:26, 27; 9:3-7; 10:9-16, 19-22) Kata kamano, bang’ kinde, koro ne onge dwol miwinjo kawuok e polo, onge malaike ma ji ne neno, mich mag roho kaka honni bende ne ok chiw ne ji. To podi Yesu ne onwang’o osesingo kowacho niya: “Neuru, an kodu ndalo duto nyaka giko mar ndalo.” (Mathayo 28:20; 1 Jo Korintho 13:8) Ndalogi, Joneno mag Jehova oyie ni Yesu ema tayogi. Dine bed ni ok otawa, lando wach Pinyruoth e bwo akwede mang’eny dikoro ok nyalre.
7. (a) Gin jo mage maloso kweth mar “jatichno mogen, kendo mariek,” to nikech ang’o? (b) En tich mane ma ne omi kweth mar “jatichno” mogen?
7 Kane ochiegni tho, Yesu ne onyiso jopuonjrene wach “jatichno mogen, kendo mariek” ma en kaka Ruodhe, ne odhi miyo tich makende. “Jatichno” ne dhi bedo ka nitie e kinde ma Ruoth ne dhi dok e polo, kendo ne odhi bedo ka podi otiyo matek e kinde mag duok Kristo ma ok ne gi wang’, koduogo kaka ruoth ma nigi teko e Pinyruoth. Wechego ok nyis ni mano nyalo bedo ng’at achiel kende, to nyaka gibed weche mawuoyo kuom kanyakla Kristo mar jo mowir gi mo kuom roho. Nimar ne ong’iewo kanyaklano kod rembe, Yesu ne oluonge ni ‘jatich’ mare. Ne ochiko jokanyo mag kanyaklano mondo otim ji jopuonjre, kendo mondo gipidh jopuonjrego mos mos, ka gipogonegi “chiemo [Wach Nyasaye] e kinde makare” kata e kinde mowinjore.—Mathayo 24:45-47; 28:19; Isaiah 43:10; Luka 12:42; 1 Petro 4:10.
8. (a) Kweth mar jatichno mogen nigi tije mage sani? (b) Ang’o momiyo dwarore ahinya mondo wayie gi puonj mawuok kuom chenro ma Nyasaye oseketo?
8 To nikech kweth mar jatichno mogen ne dhi nyime gi timo tij Ruodhe e kinde mag duogo mare ma ok ne gi wang’ e higa mar 1914, nitie gik manyiso ratiro ni ne omed jatichno tije mamoko e higa mar 1919. Higini mosekalo chakre kanyo, tij chiwo neno e wi Pinyruoth osetim e piny mangima, kendo oganda mang’ongo mar jogo malamo Jehova ichoko ka iikogi ni tony mondo gikal e masira maduong’no. (Mathayo 24:14, 21, 22; Fweny 7:9, 10) Gibende dwarore giyud chiemo ma en Wach Nyasaye, kendo kweth mar jatichno mogen ema miyogi chiemono. Kuom mano, mondo omi wamor Jehova, dwarore ni wayie gi puonj mochiwo kokalo kuom chenroni moseketo kendo watim kaluwore gi puonjgo.
9, 10. (a) E kinde mag Jokristo mokwongo, en chenro mane ma ne nitie mar dwoko penjo e wi puonj koda tayo tij lando wach maber? (b) En chenro mane mantie mar tayo tije mag oganda Jehova ndalogi?
9 Kata kamano, nitie kinde moko ma penjo wuokie kuom winjo tiend puonj moro kata dwaro ng’eyo chenro monego oluw. En ang’o ma onego otim? Tich Joote sula mar 15 nyisowa kaka ne otiek ywaruok moro ma ne owuok e wi joma ok Jo-Yahudi ma ne olokore mobedo Jokristo. Wachno ne oter ne joote kod jodongo e Jerusalem, ma ne gin bura maduong’ matayo. Jogi ne ok gin joma ok nyal both, to kata kamano Nyasaye ne tiyo kodgi. Ne ginono Ndiko e wi wachno kaachiel gi gik ma ne nyiso ratiro ni roho mar Nyasaye koro ne tiyo kuom oganda ma ok Jo-Yahudi bende. Bang’e ne ging’ado paro mogik. Kendo Nyasaye ne ogwedho chenrono. (Tich Joote 15:1-29; 16:4, 5) Ne oor jomoko ma ne gin jokanyo mag bura maduong’no mondo gidhi giland wach Pinyruoth.
10 E ndalowagi, Bura Maduong’ matayo riwruok mar oganda Jehova manie piny, gin owete mowir mo kuom roho, kendo giwuok e pinje mopogore opogore. Bura maduong’no yudore e ofis maduong’ mar Joneno mag Jehova. Ka gin e bwo Yesu Kristo kaka wich, Bura maduong’no lando lamo maler e pinje duto, ka gitayo tij lendo ma Joneno mag Jehova timo e kanyakla maggi ma kwan-gi chopo gana gi gana. Jokanyo mag Bura Maduong’ nigi paro machalo gi ma jaote Paulo ne ochiwo kane ondiko ne Jokristo wetene kama: “Wan ok wabedo joloch mag yieu to wan jotich kaachiel kodu kuom mor maru, nimar un uchung’ matek e yie.”—2 Jo Korintho 1:24.
11. (a) Jodongo koda jokony tich ei kanyakla iketo e yo mane? (b) Ang’o momiyo onego wariw lwedo jogo ma oketi mondo otawa?
11 Joneno mag Jehova e piny mangima oyie mondo Bura Maduong’ oyier owete mowinjore, kendo owetegi bende imiyo ratiro mar keto jodongo gi jokony tich ma rito kanyakla mopogore opogore. Muma nyiso gik madwarore kuom jogo miketo e migawogo, kendo onyiso ni jogi gin joma both kendo manyalo ketho. Jodongo mapwodho jogo ma imiyo migawo, kaachiel gi jogo ma ketogi e migawogo nigi ting’ maduong’ ahinya e nyim Nyasaye. (1 Timotheo 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9) Kuom mano, gikwayo e lamo mondo roho mar Nyasaye okonygi, kendo gimanyo mondo Wachne mondiki kuom muche ema mondo otagi. (Tich Joote 6:2-4, 6; 14:23) Weuru mondo wanyis ni wayie kendo wamor gi chwo ma ochiw kaka “mich” makonyowa “nyaka wan duto wachopi e bedo achiel e yie.”—Jo Efeso 4:8, 11-16.
12. Ere kaka Jehova tiyo gi mon e chenro mar tich ma otayo?
12 Ndiko chiko ni ting’ mar rito kanyakla onego otim gi joma chwo. Mani ok nyis ni ocha joma mon, nimar moko kuomgi nolochi e Pinyruodh polo, to bende gin ema gitiyo tij lendo e okang’ malach moloyo. (Zaburi 68:11) Bende nikech rito ting’ mag utegi e yo maber, mon miyo nying’ kanyakla medo bedo maber. (Tito 2:3-5) Kata kamano, puonjo ei kanyakla en migawo mar chwo moketi mondo otim kamano.—1 Timotheo 2:12, 13.
13. (a) Muma jiwo jodong kanyakla mondo obed gi paro mane kuom migawo ma gin-go? (b) Waduto wan gi migawo makende mar timo ang’o?
13 Kuom jopiny, ng’at man kod tich moro maduong’ ineno ni en ng’at monego omi duong’ moloyo, kata kamano ei riwruok mar oganda Nyasaye, chik ma waluwo en ni: “Ng’at ma obedo matin kuomu duto, en e ng’at maduong’.” (Luka 9:46-48; 22:24-26) Ndiko siemo jodong kanyakla mondo obed motang’ mondo kik gitimore ruodhi e wi jogo ma gin kweth Nyasaye, to mondo gibed ranyisi maber ne kweth. (1 Petro 5:2, 3) Ok mana jo moyier manok kende, to Joneno mag Jehova duto, chwo gi mon, nigi migawo makende mar chiwo neno e wi Jaloch polo gi piny, ka ginyiso bolruok kuom wuoyo e wi nyinge, kendo nyiso ji wach Pinyruodhe kamoro amora.
14. Ka itiyo gi Ndiko monyis kae, non ane penjo moket e giko mar paragraf.
14 Onego wapenjre wawegi kama: ‘Be kuom adier ayie gi yo ma Jehova tayogo riwruok mar oganda mare manie piny? Be pacha, mbaka magoyo kod timbega nyiso kamano?’ Paro matut kuom puonj maluwogi nyalo konyowa ng’ato ka ng’ato e timo nonro ma kamano.
Ka kuom adier abolora e bwo Kristo kaka Wi kanyakla kaluwore kod kaka Ndiko maluwogi nyiso, onego obed ni atimo ang’o? (Mathayo 24:14; 28:19, 20; Johana 13:34, 35)
Ka ayie kendo amor gi mich kod chenro mag puonjruok Wach Nyasaye mabiro kokalo kuom kweth mar jatichno mogen kaachiel gi Bura Maduong’ ma jatichno tiyo godo, en ng’at mane ma kuom adier anyiso luor? (Luka 10:16)
Ere kaka ng’ato ka ng’ato ei kanyakla, to moloyo jodongo, onego otim ne jowetegi? (Jo Rumi 12:10)
15. (a) Paro ma wan-go kuom riwruok mar oganda Jehova manie piny nyiso ang’o? (b) Wan gi thuolo mage mag nyiso ni Jachien en jamiriambo kendo mag kelo ne chuny Jehova mor?
15 Jehova tayowa sani kokalo kuom riwruok mar oganda mare manie piny e bwo Kristo. Paro ma wan-go kuom chenroni nyiso kama wachung’ie e wi wach Jal ma e jal ma nigi ratiro mar bedo Jaloch. (Jo Hibrania 13:17) Satan wacho ni gima duong’ ma wan waluwo ahinya en gombowa wawegi. Kata kamano, wanyiso ni Jachien en jamiriambo, ka watiyo e yo moro amora ma dwarore, kendo ka watang’ gi gik ma miyo ng’ato luwo gombone owuon. Ka wahero jogo ma omi migawo mar tayowa, kendo ka wamiyogi luor ma ok ‘waluor wang’ ji mondo wayud ohandwa’ wawegi, wakelo ne chuny Jehova mor. (Juda 16; Jo Hibrania 13:7) Ka wachung’ motegno e riwo lwedo riwruok mar oganda Jehova, wanyiso ni Jehova e Nyasachwa kendo ni wan e achiel ka walame.—1 Jo Korintho 15:58.
Be Inyalo Paro?
• Riwruok mar oganda Jehova manie piny en ang’o ndalogi? To tije en ang’o?
• En ng’a ma oketi mondo obed Wi kanyakla, to otayowa maber e yore mage manenore ratiro?
• Onego wabed gi paro mage mowinjore kuom jogo manie riwruok mar oganda Jehova?
[Picha manie ite mar 133]
Jehova tayowa kokalo kuom bad- riwruok mar oganda mare manie piny e bwo Kristo