Sula mar Piero Ariyo Gachiel
Dwaro mar Jehova Chopo e Yo Makare Chuth
1, 2. (a) Dwaro mar Jehova ne chwech mage mariek en ang’o? (b) Gin ng’a gini ma ne loso oganda achiel moriwore e lamo Nyasaye?
DWARO majaber ma Jehova nigo kuom chwechne duto mariek, en ni mondo giriwore e lamo Nyasaye makende mar adier, ka giduto gimor kuom thuolo mar bedo nyithind Nyasaye. Mano bende e gima jogo duto mohero tim makare gombo neno.
2 Jehova ne ochako chopo dwarone majaberni kane ochako tije mar chweyo gik moko. Chwechne mokwongo ne en Wuowi, ma bang’ kane osechiere, ne ‘orieny kaka duong’ mar Nyasaye.’ (Jo Hibrania 1:1-3) Wuowini ne en wuowi makende nimar en kende ema Nyasaye nochweye achiel kachiel. Bang’ chweye, chwech mamoko duto nochwe kokalo kuom Wuowino: ne okwong gi malaike e polo, eka bang’e ochwe dhano e piny. (Ayub 38:7; Luka 3:38) Chwechgi duto ne loso oganda achiel mayudore e polo koda e piny. Giduto ne giyie kuom Jehova kaka Nyasaye, Jaloch Polo gi Piny, kendo Wuon-gi ma nigi hera.
3. (a) En kido mane ma waduto wayudo kowuok kuom jonyuolwa mokwongo? (b) Kuom herane, en chenro mane ma Jehova ne otimo ne nyithind Adam?
3 Kane jonyuolwa mokwongo omi kum mar tho nikech timo richo, ne oriembgi mondo giwuogi e puoth Eden kendo Nyasaye ne okwedogi. Ne giweyo bedo achiel kuom oganda joge mayudore e piny gi polo. (Chakruok 3:22-24; Rapar mar Chik 32:4, 5) Waduto wan kothgi, kuom mano, onyuolwa gi kido mag timo richo. Kata kamano, Jehova ne ong’eyo ni dhano moko magin koth Adam gi Hawa, ne dhi bedo joma ohero tim makare. Omiyo, kuom herane, notimo chenro ma ne dhi konyo dhano mohero tim makare mondo oyud “thuolo gi duong’ mar nyithind Nyasaye.”—Jo Rumi 8:20, 21.
Oganda Jo-Israel Lalo Thuolo Makende
4. Jehova ne omiyo Jo-Israel thuolo mane makende?
4 Higini madirom 2,500 bang’ chweyo Adam, Jehova ne omiyo dhano moko thuolo mar bedo gi winjruok makende Kode. Ne oyiero oganda Jo-Israel machon mondo obed joge kendo ne omiyogi Chikene. (Chakruok 12:1, 2) Ne otimogi oganda, ma otiyo kodgi e chopo dwaro mare. (Rapar mar Chik 14:1, 2; Isaiah 43:1) Kata kamano, podi ne gin e bwo twech mar richo kod tho, kuom mano, ne ok gin gi thuolo majaber kaka ma ne Adam kod Hawa nigo mokwongo.
5. Jo-Israel ne olalo winjruok makende e kindgi gi Nyasaye nade?
5 Kata kamano, Jo-Israel ne nigi winjruok maber gi Nyasaye. Bende ne dwarore mondo gichiw luor ne Jehova kaka Wuon-gi, kendo timo gik moko kaluwore gi dwaro mare. Yesu ne ojiwo ahinya kaka ne en gima duong’ mondo Jo-Israel otim dwarono. (Mathayo 5:43-48) Kata kamano, timo mano ne otamo oganda Jo-Israel. Kata obedo ni Jo-Yahudi ne wacho ni “wan gi Wuoro achiel, en Nyasaye,” Yesu nowacho maler ni timbegi kaachiel gi chuny ma ne ginyiso ne kwedo gik ma ne giwacho. (Johana 8:41, 44, 47) E higa mar 33 E Ndalowa, Nyasaye ne okelo giko mar Chike ma ne omiyogi, mi winjruok makende ma ne nitie e kinde gi oganda Jo-Israel ne orumo. Kata kamano, be mano ne nyiso ni koro dhano ne ok nyal bedo gi winjruok maber gi Nyasaye chuth?
Choko “Gik Manie Polo”
6. ‘Chenro’ ma Paulo wuoyoe e Jo Efeso 1:9, 10, en chenro moket mondo ochop ang’o?
6 Jaote Paulo ne onyiso ni jomoko e kind oganda dhano, ne dhi bedo gi winjruok makende gi Nyasaye. Kuom ranyisi, kaluwore kod chenro mar Jehova mar rwako jogo manyiso yie mondo obedi e oganda achiel mar Joge, Paulo nondiko niya: “[Nyasaye] nonyisowa wach ma noum mar dwarone, kaka herone gi tichne ma nochano kuom Kristo obet, mondo omi ndalo ma noketo ochopi, kendo mondo oriw gik moko duto kaachiel e Kristo; gik manie polo, kod gik manie piny.” (Jo Efeso 1:9, 10) ‘Chenrono,’ ne wuoyo kuom Yesu Kristo. Kokalo kuom Kristo, dhano irwako e winjruok maber gi Nyasaye. Ji ma kwan-gi oseketi nigi geno mar dhi e polo. Oganda mathoth to biro dak e piny nyaka chieng’.
7. Ng’a gini maloso kwan mar “gik manie polo”?
7 Mokwongo, chakre Pentekost e higa mar 33 E Ndalowa, ne ochak choko “gik manie polo,” tiende ni jogo ma ne dhi bedo joloch kaachiel gi Kristo e Pinyruodh polo. Nyasaye ne okawogi kaka joma kare nikech yie ma ne gin-go kuom misango mar Yesu. (Jo Rumi 5:1, 2) Bang’ kinde, kwan mar Jo-Yahudi kaachiel kod jogo ma ok Jo-Yahudi ne omedie mondo olos “gik manie polo,” ma kwan-gi ne dhi chopo 144,000. (Jo Galatia 3:26-29; Fweny 14:1) Mana kwan matin mar jogi, ema sani podi odong’ e piny.
Choko “Gik Manie Piny”
8. Ng’a gini ma gin “gik manie piny,” to winjruok e kindgi gi Jehova chalo nade?
8 Chenrono bende choko “gik manie piny.” Dhano tara gi tara ma nigi geno mar dak nyaka chieng’ e piny, ichoko e kindegi. Ka giriwore kod jogo modong’ e pinyka madhi locho e polo, gipako nying’ Jehova, kendo gimiyo lamo mare duong’. (Isaiah 2:2, 3; Zefania 3:9) Bende, giluongo Jehova ni “Wuoro” nikech ging’eyo ni en e soko mar ngima. Kendo gin joma oyie godo nikech yie ma ginyiso kuom remb Yesu ma nochwer. (Fweny 7:9, 14) Kata kamano, nikech pod gin joma nyalo timo richo, bedo joma Nyasaye yie godo chuth kaka nyithinde, en gima biro timore e kinde mabiro.
9. En singo mane ma Jo Rumi 8:21 chiwo ne dhano duto?
9 Jogo ma nigi geno mar dak e piny, rito ka gigeno ahinya kinde ma chwech duto “nogony oa e tuech mar top.” (Jo Rumi 8:21) Gonyogi nochakre bang’ Kristo kaachiel kod ogandane mag jolweny manie polo, nokel giko mar masira maduong’ e lweny mar Har–Magedon. Timo mano nokel kethruok ne chenro duto mag piny marach ma Satan oteloeni, eka luwe gi gweth mag Loch Kristo kaka Ruoth kuom Higini Gana Achiel.—Fweny 19:17-21; 20:6.
10. Jotich Jehova biro wero wer mane mar pak?
10 Mano kaka nobed mor miwuoro e kinde ma jotich Jehova manie piny noriwre gi chwech mamoko manie polo ka gimor kendo ka giwacho ni: “Tijeni dongo kendo miwuoro, A Ruoth Nyasaye Manyalo Duto; yoreni gi kare kendo adier, A Ruodh ogendini. A Ruoth, en ng’ano ma ok noluori, kata ma ok nomi nyingi duong’? Nikech in kendi iler. Ogendini duto nobi, kendo nolami, nikech timbeni makare osenenore ratiro.” (Fweny 15:3, 4) Ee, jotich Jehova duto noriwre e lamo Nyasaye makende mar adier. Kata mana jo motho ibiro chiero ma migi thuolo mondo omi giriwore gi jomoko e ting’o dwondgi malo ka gipako Jehova.—Tich Joote 24:15.
Thuolo Majaber ni Nyime
11. Jogo mabiro tony e masira maduong’ nobed thuolo e yo machalo nade?
11 Bang’ ka masira maduong’no osegik e lweny mar Har–Magedon, ma oyweyo richo duto manie piny, Satan kendo Jachien ok nochak obed “nyasach pinyni.” Jogo ma lamo Jehova ok bi nyagore gi riekni maricho mag Satan. (2 Jo Korintho 4:4; Fweny 20:1, 2) Din mar miriambo ok nochak oketh nying’ Jehova, kendo kelo pogruok e kind dhano. Jotich Nyasaye ok nochak one timbe ma ok kare kendo, kata bedo e bwo loch mag dhano matiyo kodgi e yo marach. Mano kaka thuolo ma ginibedgo nobed maber miwuoro!
12. Nogony dhano duto kuom richo kod gik ma richo kelo e yo mane?
12 Bedo ni en “Nyarombo mar Nyasaye, ma golo richo mag piny,” Yesu biro tiyo gi teko mar misango mare mondo oruch godo richo mag dhano. (Johana 1:29) Kinde ma Yesu ne nie piny, kane ong’wono ne ng’ato richo, ne ochango ng’atno mondo onyis ni ong’wonone adieri. (Mathayo 9:1-7; 15:30, 31) Kamano bende, Yesu Kristo kaka Ruoth e Pinyruodh Nyasaye e polo, biro chango e yor hono joma mwofini, joma gin momo, joma rodin, joma ong’ol, joma nigi tuoche mag paro, kaachiel gi joma nigi tuwo moro amora. (Fweny 21:3, 4) Jogo duto maluwo chik, ibiro goloni “Chik mar richo” mondo pachgi kaachiel gi timbegi obed mamorogi kaachiel gi Nyasaye. (Jo Rumi 7:21-23, Luo NT ) E giko mar Higini Gana Achielgo, noyud ka osekonygi ma gibedo dhano makare chuth, ma nigi ‘kido ma ket’ gi Nyasaye makende mar adier.—Chakruok 1:26.
13. E giko Loch mar Higini Gana Achiel, en okang’ mane ma Kristo biro kawo, to ang’o mabiro timore nikech mano?
13 Bang’ ka Kristo osekonyo dhano duto mochopo kama gin joma kare chuth, obiro duoko ne Wuoro teko ma ne omiye mar timo tijni: “Enochiw pinyruoth ni Nyasaye Wuoro, kosetieko loch duto, gi teko duto, gi nyalo duto. Nikech onego olochi, nyaka oket wasike duto e bwo tiende.” (1 Jo Korintho 15:24, 25) Kuom mano, ok bi dwarore mondo pinyruodhni odhi nyime gi tich mar keto winjruok e kind Jehova gi dhano, nimar giko Loch mar Pinyruoth mar Higini Gana Achiel, noyud ka pinyruodhno osechopo chuth tich ma ne omiyo ochake. To nikech richo gi tho biro bedo gik ma osegol chuth, mi owar dhano, koro dwaro mar bedo gi Yesu kaka Jawar biro gik. Muma lero wachno kama: “Eka Wuowi owuon bende noketi e bwo Jal ma noketo gik moko duto e bwoye, mondo Nyasaye obed duto kuom duto.”—1 Jo Korintho 15:28.
14. Dhano duto ma osebedo joma kare chuth ibiro timonegi ang’o, to nikech ang’o?
14 Bang’ mano, dhano ma osebedo joma kare chuth, ibiro miyo thuolo mondo omi ginyis ni giyiero tiyo ne Nyasaye makende mar adier nyaka chieng’. Kuom mano, ka Jehova podi ok okawogi chuth kaka nyithinde, obiro keto dhano duto makare e tem mogik. Satan kaachiel gi jochiendene ibiro gonyo kowuok e bur matut. Kuom jogo mohero Jehova gadier, mano ok bi kelonigi hinyruok mosiko. Kata kamano, jogo mabiro yie mondo owuondgi e ng’anjo ne Jehova, ibiro kethi nyaka chieng’, giduto, jang’anjo ma ne okwongo tiktik, kaachiel gi jochiendene.—Fweny 20:7-10.
15. Chwech Jehova duto ma omi rieko, nochak obed gi chal mane kendo?
15 Bang’e Jehova biro kawo dhano duto mosebedo joma kare chuth ma ne oriwo lwedo ratiro mare mar bedo jaloch e kinde tem mogikno, mondo omi gibed nyithinde. Chakre kindego kadhi nyime, dhano biro bedo mamor gi thuolo majaber mar bedo nyithinde, ka gin achiel kuom oganda Nyasaye mayudore e piny gi polo. Chwech duto ma omi rieko e piny koda e polo, nochak oriwore e lame kaka Nyasaye achiel makende mar adier. Dwaro mar Jehova biro chopo e yo makare chuth! Be idwaro bedo achiel kuom oganda mamorno mayudore e piny koda e polo, mabiro dak nyaka chieng’? Ka en kamano, wajiwi mondo iwinj wach ma Muma wacho e 1 Johana 2:17 niya: “Piny kadho, gi gombone: to ng’a ma timo gi ma Nyasaye dwaro osiko nyaka chieng’.”
Be Inyalo Paro?
• Kapok ng’anjo otimore e Eden, jogo duto malamo Jehova ne nigi winjruok mane kode?
• En migawo mane ma jotich Nyasaye nigo?
• Gin ng’a gini ma podi onego obed nyithind Nyasaye, to mano otudore nade gi dwaro mar Jehova kaluwore gi wach riwruok e lamo achiel?
[Picha manie ite mar 190]
Dhano maluwo chik nodag e paradis ma nobed e piny mangima