SULA MAR 6
Jokony-Tich Timo Tije Mogen Ahinya
JAOTE Paulo nondiko ne kanyakla mar Filipi niya: “An Paulo gi Timotheo, wasumbni mag Kristo Yesu, wandikonu un jo maler duto man Filipi, un ma un e winjruok achiel gi Kristo Yesu, kaachiel gi jorit ma tayo kanyakla kod jokony-tich.” (Fil. 1:1) Ne ni ndikono nyiso ni Paulo nooro mos ne jokony-tich bende. Nenore ni jokony-tichgo ne chopo migepe ma ne dwarore ahinya e konyo jodong-kanyakla ma ndalogo. Mano bende e kaka jokony-tich ma kindegi timo. Jokony-tich chopo migepe ma konyo jorit, to mano miyo owete timo gik moko e kanyakla e yo mochanore maber.
2 Be ing’eyo ni ng’a gini ma gin jokony-tich e kanyaklau? Be ing’eyo tije ma gitimo ma konyi kaachiel gi kanyakla duto? Kuom adier, Jehova mor ahinya gi kinda kod tich matek ma jo ma jokony-tichgo timo. Paulo nondiko kama: “Chwo ma tiyo e yo mowinjore yudo nying maber, kendo giwuoyo e wi yie kuom Kristo Yesu ka gin gi chir.”—1 Tim. 3:13.
KIDO MA NDIKO DWARO NI JOKONY-TICH OBEDGO
3 Jokony-tich onego obed jo modak e kit ngima ma dwarore kuom Jokristo, ka gikawo ting’ maggi e yo mapek kendo chopo migepegi kaka dwarore. Mani luwore ahinya gi weche Paulo e barua ma nondiko ne Timotheo kowacho niya: “Jokony-tich mag kanyakla onego obed jo ma kawo weche e yo mapek kaka dwarore, kik gibed gi lep ariyo, kik gibed jo ma madho divai mang’eny, kik gibed jo ma oowore gi yudo ohala e yor mibadhi, gibed jo ma makore gi wach maler moum mar yie, ka gin gi chuny maler ma ok ketnegi bura. Bende, okwong otemgi mondi mondo one ka giromo; eka bang’e gibed jotich mag kanyakla, nimar onge wach moro minyalo donjnegigo. Jakony-tich mar kanyakla onego obed dichwo ma chwor dhako achiel, kendo ma tayo nyithinde kod ode e yo maber.” (1 Tim. 3:8-10, 12) Ka jokony-tich nyiso kido manie rang’iny mamalogo, ji ok bi donjo ne kanyakla e wi owete moket e migepe makendego.
4 Kata ka hikgi nok kata ng’eny, jokony-tich onego obed jo ma dhiga e tij yalo dwe ka dwe ma ok gibare. Onego ginyis kinda e tijwa mar yalo ka giluwo ranyisi mar Yesu. Kindagi biro nyiso ni gitimo kaka Jehova dwaro ni owar oganda dhano.—Isa. 9:7.
5 Jokony-tich bende keto ranyisi maber kuom bedo jo maler, jo ma rwakruokgi obidhore, jo maler e wechegi, e kitgi, kendo e timbegi. Gin jo ma pachgi long’o kendo mano miyo ji chiwonegi luor. E wi mano, gikawo mapek winjruok me kindgi gi Jehova kaachiel gi migepe makende ma gin-go e kanyakla.—Tito 2:2, 6-8.
6 Magi gin jo ma ‘osetem mondi mondo one ka giromo.’ Kata ka pok oketgi kaka jokony-tich, mano yudo ka gisenyiso ni gin jo ma ochiwore ne Nyasaye adier. Ginyiso ni giketo weche motudore gi Pinyruoth obed motelo e ngimagi, kendo ginyiso kido ma dwarore ma nyalo miyo gichop e migepe mamoko momedore. Kuom adier, gin ranyisi maber ma jo mamoko e kanyakla onego oluw.—1 Tim. 3:10.
TIJE MA GITIMO
7 Jokony-tich timo tije mopogore opogore e lo owete gi nyimine, to mano miyo jodong-kanyakla thuolo mar keto pachgi e puonjo kendo e ting’gi kaka jokwath. Sa ma jodongo pogogi migepe, giketo e paro nyalo mar jokony-tichgo kod dwaro mag kanyakla.
Jokony-tich timo tije mopogore opogore ma miyo jodong-kanyakla thuolo mar keto pachgi e puonjo kendo e ting’gi kaka jokwath
8 Non ane moko kuom tije ma jokony-tich timo: Moro nyalo rito migawo mar buge mondo owete oyud buge ma ginyalo tiyogo giwegi kata e tijwa mar yalo. Mamoko inyalo mi migepe mag rito weche pesa, rito alwora ma kanyakla yaloe, miyo ji maikrofon, tugo thum, rwako ji, kendo konyo jodong-kanyakla e yore mamoko. Tich mang’eny dwarore ahinya mondo mi Od Romo orit maber kendo osik koler. Omiyo, kinde mang’eny jokony-tich e ma rito migepego.
9 E kanyakla moko, jakony-tich ka jakony-tich nyalo bedo gi migawo achiel ma mare. To kuonde mamoko, jakony-tich achiel nyalo bedo gi migepe mokalo achiel. Nitie seche ma jokony-tich ariyo kata mokalo kanyo nyalo bet e migawo moro achiel. Ka po ni onge jokony-tich ma nyalo rito migepego, bura mar jodongo nyalo keto owadwa moro mosebatis ma en ranyisi maber mondo otim tich ma dwaroreno. Mano biro miyo gibed gi lony ma biro konyogi bang’e ka oseketgi kaka jokony-tich. Ka po ni owete onge, nyaminwa ma en ranyisi maber nyalo konyo e migepe moko kata obedo ni en to ok bi kete kaka jakony-tich. Ng’at ma keto ranyisi maber en ng’at ma timbene kod yore motiyogo ne Nyasaye gin ma ji nyalo luwo. Kinda moketo e dhi e chokruoge, e tijwa mar yalo, e ngima joode, e yieroge kor ka yore mag manyo mor kod yueyo, kod gik ma kamago, keto ne jo moko ranyisi maber.
10 E kanyakla ma jodong-kanyakla nokie ahinya, inyalo kwa jokony-tich mowinjore mondo ginon penjo mag batiso motudore gi puonj madongo mag Muma. Penjogo yudore e Apendiks, “Kare Mokwongo: Puonj ma Jakristo Oyiego.” Nikech “Kare mar 2: Ngima Jakristo” inonoe weche moko ma ling’ling’ mag ng’ato, jaduong’-kanyakla e ma onego onon Kare mar Ariyono gi ng’at ma dwaro ni obatise.
11 Kinde ka kinde, jodongo nyalo wilo ne jokony-tich migepe ka mano dwarore. Kata kamano, nitiere ber mar weyo owadwa moro mondo otim migawo achiel kuom kinde malach mondo mi obed gi lony mong’ith.
12 Ka luwore gi chal mar alwora moro, nitie migepe moko minyalo mi jakony-tich ma dongruok mare ‘nenore ayanga ne ji duto.’ (1 Tim. 4:15) Ka po ni jodong-kanyakla nok, inyalo mi jakony-tich moro migawo mar bedo jakony mar jarit-grup mar tij lendo, kata seche moko inyalo kete kaka jakony-grup e grup ma onge gi jaduong’, kotiyo e bwo bura mar jodongo. Jokony-tich inyalo mi migepe moko e Chokruok mar Ngimawa kod Tijwa Kaka Jokristo. Bende, ginyalo tayo Puonjruok mar Muma e Kanyakla ka mano dwarore, kaachiel gi golo twege mag ji duto. Nitie migepe mamoko minyalo mi jokony-tich ka nitie dwaro makende, to mano nyalore mana ka gibedo gi kido ma dwarore kuom ng’at monego omi migawono. (1 Pet. 4 :10) Sa ma gikonyo jodongo, jokony-tich onego obed gi chuny mar chiwruok ahinya.
13 Kata obedo ni tich ma gitimo opogore gi ma jodongo timo, tijegigo ok tin e wang’ Nyasaye nimar gimiyo weche dhi maber kendo mochanore e kanyakla. Bang’ kinde, ka gitimo migepegi mong’ith mi gibedo jo ma owinjore bedo jokwath kendo jopuonj, inyalo pwodhgi mondo oketgi kaka jodong-kanyakla.
14 Ka po ni in owadwa ma pod rawera kata e ka nyocha obatisi, be itemo nyiso kido ma dwarore mondo mi ibed jakony-tich? (1 Tim. 3:1) Nikech ji mang’eny medo donjo e adiera higa ka higa, dwarore ni chwo mowinjore obedie ma nyalo rito ting’ manie kanyakla. Inyalo nyiso ni idwaro bedo jakony-tich kata jaduong’-kanyakla kuom bedo gi gombo mar konyo jo mamoko. Yo achiel minyalo timogo kamano en paro matut e wi ranyisi ma Yesu noketo. (Mat. 20:28; Joh. 4:6, 7; 13:4, 5) Nikech chiwo gimoro ne jo mamoko keloga mor, onge kiawa ni gombo ma in-gono biro medo dongo. (Tich 20:35) Kuom mano, bed gi chuny mar rito ler e Od Romo, golo migawo e Chokruok mar Ngimawa kod Tijwa Kaka Jokristo ka po ni ng’at ma gole obare, kata inyalo konyo jomoko achiel kachiel. Gombo ma ng’ato nigo mar bedo jakony-tich bende dwaro ni ng’ato onyag kido mabeyo kuom bedo gi chenro mar puonjruok ma mare owuon. (Zab. 1:1, 2; Gal. 5:22, 23) E wi mano, owadwa ma temo chopo kido ma dwarorego onego onyis ni en ng’at minyalo gen kendo ma jadier sa ma omiye migepe e kanyakla.—1 Kor. 4:2.
15 Roho maler e ma keto jokony-tich, to mano miyo kanyakla yudo ber. Jo kanyakla nyalo nyiso ni gigeno tich matek ma jokony-tich timo kuom riwogi lwedo e migepegi. Kuom riwogi lwedo kamano, kanyakla bende biro nyiso ni gimor gi chenro ma Jehova oseketo mondo gik moko otimre e yo mochanore maber e ode.—Gal. 6:10.