SULA MAR 11
Chenro Moket ne Kuondewa mag Lamo
ICHIKO jo ma lamo Jehova gadier ni gichokre kanyachiel mondo opuonjgi kendo gijiwre ng’ato gi nyawadgi. (Hib. 10:23-25) “Hema mar lamo Nyasaye” e ma Jo-Israel, oganda Nyasaye moyier nohango tiyogo kaka kar romo. (Wuok 39:32, 40) Bang’e, Solomon wuod Daudi nogero ot, tiende ni hekalu, mondo omigo Nyasaye duong’. (1 Ru. 9:3) Ka ne oketh hekaluno e higa mar 607 ka Kristo podi, Jo-Yahudi koro ne romoga e ute miluongo ni sunagogi mondo gilam Nyasaye. Bang’ kinde, nochak oger hekalucha kendo, mi kanyo e ma koro ne itiyogo kaka kar lamo madier. Yesu ne puonjo e sunagoke kendo e i hekalu. (Luka 4:16; Joh. 18:20) Nitie kinde moro ma Yesu nobedo gi chokruok moro e got.—Mat. 5:1–7:29.
2 Bang’ tho Yesu, Jokristo ne chokorega e lela kuonde moyang ne ji duto kendo e ute jowetegi mondo gipuonj Ndiko kendo gijiwre. (Tich 19:8, 9; Rumi 16:3, 5; Kol. 4:15; File. 2) Kinde moko, ne chuno ni Jokristo machon-go orom kuonde mopondo mondo jo ma ne dwaro sandogi kik nwang’gi. Kuom adier, jotich Jehova machon nogeno ahinya chenro mar dhi mondo gichokre kuonde ma ne oyang ne lemo mondo ‘Jehova opuonjgi’ Wachne.—Isa. 54:13.
3 Ndalogi bende, waromoga kuonde moyang ne ji duto kod ute owete mondo watim chokruoge mag Jokristo. Kinde mang’eny, watiyoga gi ute owete mondo watimie romo mag dhi yalo. Jo ma chiwo utegi ne romo ma kamago kawo thuologo kaka gueth. Ng’enygi neno ni chiwo thuolo mondo oti gi utegi kamano osetego yie margi.
OD ROMO
4 Kar romo mong’ere ma Joneno mag Jehova chokoregae iluongo ni Od Romo (Kingdom Hall ). Kinde mang’eny, ing’iewoga lowo kae to igero Od Romo manyien, kata ing’iewo ot moro kae to ilose mondo obed mowinjore gi Od Romo. Mondo okung pesa kendo oket Ute Romo obed modich, seche moko ichanoga mondo kanyakla mogwaro orom e Od Romo achiel. E alwora moko, kuonde romo gin mana mag kodesa. Ka oger Od Romo manyien kata kotimne lokruok moro maduong’, biro bedo maber ka otim chenro mar wale ne Jehova. Kata kamano, ka po ni otim mana lokruok moro matin ne Od Romo, onge tiende bedo gi chenro mar wale kendo.
5 Od Romo ok onego obed ot moro molichore mar moro wang’ ji. Kata obedo ni yore migerogigo nyalo pogore ka luwore gi alwora migerogie, tich ma gitiyo en achiel. (Tich 17:24) Od Romo onego obed ka maber mowinjore gi chokruoge mag Jokristo kendo ma luwore gi alwora migeree.
6 Kanyakla duto mag Joneno mag Jehova gologa chiwo minyalo timgo gik ma dwarore mondo oritgo Od Romo e yo maber. Ok solga sadaka kata chuno ji mondo gigol chiwo. Sanduk moyang ne chiwo iketoga ka mowinjore ma jo mobiro e chokruok nyalo lutoe chiwogi mondo okony e chulo gik ma dwarore. Gigolo chiwogo koa e chunygi.—2 Kor. 9:7.
7 Jo kanyakla duto neno wach siro tije mag Od Romo kaka thuolo moyiedh e wang’ Nyasaye. Gisiro tijego kokalo kuom chiwo pesa kata chiwore giwegi e loso kendo rito Od Romo mondo kanyo osik ka ber kendo ka ler. Kinde mang’eny, jaduong’ kata jakony-tich imiyoga migawo mar chano kaka onego orit Od Romo. Chenro mar timo ler ichanoga mondo grube mag lendo e ma otim ler ka itayogi gi jarit-grup margi kata jakonyne. Od Romo onego obed ka ma ler, oko kod iye, e yo ma miyo Jehova kod riwruok mar ogandane nying maber.
Jo kanyakla duto neno wach siro tije mag Od Romo kaka thuolo moyiedh e wang’ Nyasaye. Gisiro tijego kokalo kuom chiwo pesa kata chiwore giwegi e loso kendo rito Od Romo mondo kanyo osik ka ber kendo ka ler
8 Kuonde ma kanyakla mogwaro chokore e Od Romo achiel, iketoga Komiti Marito Od Romo kendo komitino e ma tayo weche motudore gi rito ler kod loso kuonde mokethore. Buche mag jodongo ma romoga kanyo e ma yiero jachan bura mar Komiti Marito Od Romo. Komitino tiyo e bwo buche mag jodongo ma kanyo, kendo girito weche ler, gineno ni Od Romo orit maber oko gi iye, kendo neno ni gige timo ler kod gik ma nyalo dwarore nitie moromo. Mondo magi duto otimre e yo maber, biro dwarore ni kanyakla ma romo kanyo oti e achiel.
9 Sa ma kanyakla mogwaro tiyo gi Od Romo achiel, ginyaloga wilore e sechegi mag chokruok. Jodongo biro chano sechego e yor winjruok kendo ka ginyiso hera. (Fil. 2:2-4; 1 Pet. 3:8) Onge kanyakla monego okawre ni gin e ma gichiko kaka kanyakla mamoko onego otim gik moko. Ka jarit-alwora olimo achiel kuom kanyakla ma tiyo gi Od Romono, kanyakla mamoko biro loko seche mag timo chokruogegi e jumano.
10 Inyalo ti gi Od Romo e timo arus kod twak mar yik mana ka Komiti Matayo Tije Kanyakla osechiwo thuolono. Jodongo manie komitino onego onon adimba kwayono kendo luwo weche ma bad ofis osechiko kuom wachno.
11 Jo moyienegi timo arus kata bedo gi twak mar yik e Od Romo onego obed gi timbe maler kuro e yo mowinjore gi Jokristo madier. Ok onego otim gimoro e Od Romo ma nyalo chwanyo kanyakla kata ma nyalo ketho nying Jehova kaachiel gi nying maber ma kanyakla nigo. (Fil. 2:14, 15) Nitie kinde ma bad ofis nyalo chiko mondo oti gi Od Romo e weche mamoko kaka Skul mar Tij Pinyruoth kod Skul mar Painia.
12 Kinde duto, jo kanyakla biro miyo kar romo luor mowinjore. Rwakruokgi, bidhruokgi, kod timbegi onego obed ma nyiso luor ne lamo mar Jehova. (Ekl. 5:1; 1 Tim. 2:9, 10) Sa ma waluwo weche miparonwagi, wanyiso ni ok wakaw chokruogewa mag Jokristo ka gir tugo.
13 Gik moko onego otimre e yo mochanore maber kendo gi kue seche ma chokruogewa dhi nyime. Ijiwo jonyuol mondo gibed kanyachiel gi nyithindgi. Ber ka jonyuol ma nigi nyithindo matindo obet ka ma ok gibi chochoe jomoko seche ma chuno ni gigol nyithindgi oko mondo gidhi giriegi kata gikonygi e yo moro amora.
14 Iketoga owete mowinjore mondo gibed jorwak jo mobiro e chokruok. Onego gibed jo motang’, ma nigi chuny mar konyo ji, kendo ma ng’ado paro maber. Moko kuom tijegi gin: moso welo ka girwakogi gi mor, konyo jo molewo yudo kar bet, ndiko kwan mag jo mobiro e chokruok, neno ni Od Romo nigi ler kod muya moromo. Ka dwarore, jorwak ji nyalo paro ne jonyuol ma nyithindgi kelo chochni mondo kik giring koni gi koni ka chokruok podi kata bang’ chokruok, kendo ok onego gitug e ndiri. Owadwa ma nigi migawo mar rwako ji nyalo tiyo gi rieko mondo okwa janyuol ma nyathine theko owuog oko mondo kik pach jowinjo ochochni. Tich ma owetegi timo konyo ahinya e miyo ji duto oyud puonj ma yudore e chokruogewa. Ber ka oti gi jodong-kanyakla gi jokony-tich e migawo mar rwako ji.—1 Tim. 3:12.
GERO UTE ROMO
15 E ndalo joote, Jokristo moko ne omewo moloyo jowadgi. Kuom mano, jaote Paulo ne ondikonegi niya: “Kokalo kuom ma un-go momedore gie sani, upong’go chan margi, to bende ma gin-go momedore opong’ rem ma un-go, mondo e ka romruok obedie.” (2 Kor. 8:14) E kindegi bende, wan gi “romruok” ma kamano. Pesa ma kanyakla duto manie piny mangima chiwoga, iriwoga kanyachiel mondo okony e gero Ute Romo kata mondo olosgo kuonde mokethore. Riwruok mar oganda Jehova ogeno ahinya chiwo mogundho ma owete me piny mangima gologa. Kanyakla ma chiwogo konyoga bende morga sidang’.
16 Ka luwore gi alwora ma kanyakla nitie, bad ofis e ma nyisogiga Od Romo monego gidhie. Bad ofis bende e ma yango kinde kod kuonde monego ogerie Ute Romo manyien kata monego olosnegi kuonde mokethore ma yudore e bwo alworane. Sa ma masira moro omuoch, itimoga chenro mar loso kuonde mokethore e Ute Romo, to kinde moko kata mana e ute owete.
17 Bad ofis e ma chiko kaka itiyo gi jo mochiwore ne tij gedo, kaka oripo omany lope migedoe, kaka ibiro ger Od Romo, kaka ibiro yud pamit kata barupe ma dwarore, chiko tij gedo wuon, kod rito utego maber. Nikech pinje mang’eny ochando Ute Romo ahinya, idwaro ni ji mang’eny ochiwre ne tij gedo. Ijiwo jolendo duto mosebatis ma nyalo kendo ma nigi gombo mar konyo e tij gedo mondo gipong’ fom mar kwayo dhi e tijno kae to gimi Komiti Matayo Tije Kanyakla. To kata mana jolendo ma pok obatis nyalo konyo e gero kata loso kuonde mokethore e Od Romo ma gidhiyega.
UTE CHOKRUOGE MAG ALWORA
18 Kinde mang’eny, Jokristo ma ndalo joote ne romoga e grube matindo tindo. Kata kamano, nitie kinde ma “ji mathoth” bende ne chokore kanyachiel. (Tich 11:26) E yo ma chalo kamano, oganda Jehova bende bedoga gi chokruoge madongo e ndalowagi. Ichuloga ute kod pewe mitimoe romo madongogo, to kuonde ma utego ok owinjore kata ok yudree, ilosoga chenro mondo oger Ute Chokruoge mag Alwora.
19 Seche moko ing’iewoga ot moro kae to iloso kuonde mokethore e iye mondo oti kode kaka Od Chokruok mar Alwora. Kata kamano, kinde mang’eny ing’iewoga lowo kae to igeroe od chokruok manyien. Ute Chokruoge mag Alwora opogore opogore. Moko dongo to moko tindo ka luwore gi jo ma biro tiyo kodgi. Bad ofis e ma ng’adoga ka owinjore ong’iew kata oger ute ma kamago bang’ ka gisenono adimba nengo kod pesa mibiro tigo.
20 Bad ofis ketoga owete ma rito Ute Chokruoge mag Alwora kendo neno ni olos kuonde mokethore e igi. Nitierega chenro mondo kanyakla mogwaro manie alwora achiel otim ler ne utego sa ma gitieko chokruoggi mar alwora. Bende, itimonegi ler ma thiring’inyi diriyo e higa, kaachiel gi loso kuonde ma nyalo kethore ka po nono ok ores chon. En gi maber ahinya ka owete ochiwore ne timo tijego. Kuom mano, ijiwo jo kanyakla mondo oriw lwedo chenrogo gi chunygi duto.—Zab. 110:3; Mal. 1:10.
21 Nitie kinde mamoko ma inyalo ti gi Od Chokruok mar Alwora e timo skunde mag Muma kod romo moko makende mag jorit-alwora. Od Chokruok mar Alwora bende en ka mosewal ne lamo mar Jehova mana kaka Od Romo. Sa ma wan e Od Chokruok mar Alwora, timbewa, rwakruokwa, kod bidhruokwa onego onyis luor mana kaka wajotimo sa ma wadhi lemo e Od Romo.
22 Nitie ji mathoth manyien ma biro e riwruok mar oganda Jehova e kinde mag gikogi. Mano en gi ma nyiso gueth mag Jehova. (Isa. 60:8, 10, 11, 22) Kuom mano, dwaher riwo lwedo chenro moseket mag yudo kuonde lamo, ka waritogi maber mondo gibed kuonde mowinjore gi lamo Jehova. Sa ma watimo kamano, wanyiso ni wang’eyo kaka utego konyowa yudo thuolo mag jiwruok ng’ato gi nyawadgi, to moloyo, kaka odiechieng Jehova medo kayo machiegni.