SULA MAR 32
Jatelo Manyien kod Mon Ariyo ma Jochir
Bang’ ka Joshua ne osetayo oganda Nyasaye kuom higni mang’eny, ne otho ka en jahigni 110. Kuom higni duto ma ne otayo Jo-Israel, Jo-Israel ne otiyo ne Jehova e yo maber. Kata kamano, bang’ ka Joshua ne osetho, Jo-Israel ne ochako lamo nyiseche manono mana kaka Jo-Kanaan ne timo. Nikech Jo-Israel ne oweyo lamo Jehova, Jehova ne oyie mondo ruodh Kanaan miluongo ni Jabin osandgi. Jo-Israel nosayo Jehova mondo okonygi. Jehova ne owinjogi momiyogi jatelo manyien ma niluongo ni Barak. Barak ne dhi konyo Jo-Israel mondo odog ir Jehova.
Debora ma ne en janabi nooro wach mondo oluongne Barak. Ka ne Barak obiro, nomiyo Barak ote ma nowuok kuom Jehova niya: ‘Kaw chwo 10,000 mondo udhi urom gi jolweny mag Jabin e dho aora miluongo ni Kishon. Kanyo ubiro loyoe Sisera ma jatend jolweny mag Jabin.’ Barak ne onyiso Debora kama: ‘Abiro dhi mana ka in be idhi koda.’ Debora nodwoke niya: ‘Abiro dhi kodi. To ng’e ni in ok ibi nego Sisera. Jehova osewacho ni dhako moro e ma biro nege.’
Debora ne odhi gi Barak gi jolwenyge nyaka e Got Tabor mondo giikre ne lweny. Mapiyo nono ka ne Sisera owinjo wachno, nochoko jolwenyge kod geche lweny e tie godno. Debora ne onyiso Barak niya: ‘Mae e odiechieng’ ma Jehova dhi konyoue loyo jowasiku.’ Barak ne olor piyo gi chwo 10,000 ma ne en-go mondo giked gi jolweny mag Sisera.
Kae to Jehova nomiyo pi Aora Kishon opong’ momwomo. Geche lweny mag Sisera nomoko e chuodho. Sisera ne oweyo gache mochako ringo gi tiende. Barak gi joge noloyo jolweny mag Sisera, kata kamano Sisera to ne oringo. Ne oringo modonjo e hemb dhako moro ma ne iluongo ni Jael. Jael ne omiye chak mondo omadhi, kae to ne oume gi onget. Nindo matut ne otero Sisera nikech ne ool ahinya. Jael nokawo mulo kata loch migurogo hema, nolidho mos mogurogo wi Sisera, mi otho.
Barak nochopo but hemb Jael komanyo Sisera. Jael nowuok oko monyise niya: ‘Donji mondo asiemni ng’at ma imanyo.’ Barak nodonjo e hema moyudo ka Sisera nosetho. Barak gi Debora nopako Jehova gi wer nikech Jehova ne omiyo Jo-Israel oloyo jowasikgi. Chakre kanyo, Jo-Israel ne obedo gi kuwe kuom higni 40 ma ne oluwo.
“Mon ma lando wach maber gin oganda lweny maduong’.”—Zaburi 68:11