Be Inyalo Paro?
Be isesomo adimba gocho mosekalo mag Ohinga mar Jarito? Ka en kamano, ne ane kabe inyalo dwoko penjo ma luwogi:
En richo mane ma Yesu ne wuoye ka nochiwo puonj ma yudore e Mathayo 18:15-17?
Ne owuoyo e wi richo ma inyalo losi gi ji ariyo ma wachno omako. Richono bende nyalo bedo mapek ma ka ok olosi to nyalo miyo ogol ng’ato e kanyakla. Kuom ranyisi, richono nyalo bedo ketho nying ng’ato kata tiyo gi miriambo e mayo ng’ato.—w16.05, ite mar 7.
Ang’o minyalo timo mondo iyud ber chuth sama isomo Muma?
Inyalo timo gik ma luwogi: Som Muma ka in gi paro mowinjore, many puonj ma inyalo tiyogo e ngimani; penjri penjo moko kaka, ‘Ere kaka anyalo tiyo gi wechego e konyo jomoko?’; bende ti gi gige timo nonro ma in-go e nono wach ma isomono.—w16.05, ite mar 24-26.
Be en gima rach ka Jakristo okuyo kata bed ni oyie kuom chier?
Bedo gi yie ni chier nobedie ok nyal tieko kuyo ma wan-go sama ng’atwa otho. Ibrahim nodengo ka ne Sara otho. (Cha. 23:2) Litno ma kamano lalga mana mos mos.—wp16.3, ite mar 4.
Jal ma oting’o tung’ ma jandiko kanoe wino miwuoye e Ezekiel sula mar 9 kod ji auchiel moting’o gik ma inegogo ji e lwetgi ochung’ne ang’o?
Gichung’ ne malaike manie polo ma ne otigo e ketho Jerusalem kendo ma ibiro tigo e ketho piny marach mar Satanni e Har–Magedon. E kindegi, jal ma nigi tung’ moting’o wino ochung’ ne Yesu Kristo ma keto alama kuom joma biro tony.—w16.06, ite mar 16-17.
Muma osetony e weche mage matek?
Notony kata obedo ni (1) kalatese kod togo ma ne indikoe weche mag Muma ne nyalo tow; (2) josiasa kod jotend din notemo ketho Muma; kendo (3) jomoko notemo gwenyo weche manie Muma.—wp16.4, ite mar 4-7.
Gin yore mage ma Jakristo nyalo ketogo ngimane obed mayot?
Ng’e gik ma idwaro gadier, kendo kik inyiew gik ma ok ochuno e ngimani. Bed gi bajet mana mar gik ma ochuno kende. Gol gik ma ok itigago, kendo chul gope ma nyalo bedo ni in-go. Dwok chien seche ma itiyogo e tiji mar yuto, kae to chan kaka inyalo medo tiyo ne Nyasaye e okang’ momedore.—w16.07, ite mar 10.
En ang’o ma Muma nyisowa ni ber moloyo dhahabu kata fedha?
Ayub 28:12, 15 wacho ni rieko mowuok kuom Nyasaye ber moloyo dhahabu kata fedha. Sama imanyo riekono, tim kinda mondo isik ka ibolori kendo ka in gi yie motegno.—w16.08, ite mar 18-19.
Be en gima owinjore e kindegi ka owadwa opidho tike?
Nitie ogendni moko ma joma chwo inyalo yienegi pidho tikgi kendo mano ok nyal monogi lendo tek mana ni giritogi maber. Kata kamano, owete moko e ogendnigo oseyiero mondo kik gipidh tikgi. (1 Kor. 8:9) Ogendni moko neno ni pidho tik en gima ok owinjore, omiyo timo kamano bende ok owinjore gi Jokristo manie ogendnigo.—w16.09, ite mar 21.
Ang’o momiyo wanyalo bedo gadier kuom gima Muma wacho e wi Daudi gi Goliath?
Muma wacho ni bor mar Goliath ne romo mita adek kama. Mano nyiso ni ne en rabora moloyo ng’ato ang’ata mosewachi e kindegi ni rabora moloyo ji duto. Daudi ne ng’at masie. Gik ma ne okuny chon ma wuoyo e wi ode kod gik ma Yesu nowacho nyiso mano. Lweny ma ne nitie e kind Daudi gi Goliath ne otimore kama ji mang’eny ong’eyo.—wp16.5, ite mar 13.
Ere kaka rieko makare opogore gi ng’eyo kod winjo tiend wach?
Ng’at ma nigi ng’eyo en ng’at ma osepuonjore weche ma gin adier. Ng’at ma winjo tiend wach en ng’at ma ong’eyo kaka wach moro otudore gi machielo. To ng’at ma nigi rieko makare, en ng’at ma nyalo ng’eyo kendo winjo tiend wach moro mi wachno konye e ngimane.—w16.10, ite mar 18.