Manyo Yore mag Timo Mang’eny e Tij Nyasaye
1 Jaote Paulo ne ojiwo Jokristo mondo owuothi e yor Nyasaye kendo ‘gimed timo kamano moloyo.’ (1 Thes. 4:1) Timo kamano tiende en ang’o kuomwa? Wach achiel madwarore en ni onego wadhi nyime gi manyo yore mag timo kinda e tije mang’eny mag Nyasaye ka pile watemo ‘chopo tich duto ma omiwa.’—2 Timo. 4:5.
2 Gimomiyo: Timo kinda e tiyo tij Nyasaye biro nikech gombo ma wan-go mar tiyo ne Jachwechwa moloyo. Wadwaro timo dongruok kaka Jokristo kendo manyo yore mag timo dongruok e tiyo ne Nyasaye. Bedo gi chenro maber kod dwaro mowinjore biro konyowa chopo gombo magwa mag tije Nyasaye.—Zab. 1:1, 2; Fili. 4:6; Hibr. 10:24, 25.
3 Mondo wati ne Nyasaye e yo momedore, dwarore ni wabed gi chuny mar bedo jochiwo kod mar chiwruok. Wanyalo bedo gi chuny ma kamano ka waparo e yor lamo ranyisi maber ma ne Yesu oketo. (Math. 20:28) Yesu ne onwang’o mor mang’eny ahinya kuom tiyo ne ji kinde duto ma ne otiyo ne Nyasaye e piny ka. (Tich 20:35) Wanyalo luwo ranyisi mar Yesu kuom nyiso ni wadewo jomoko kendo bedo moikore ne thuolo mag timo kinda e tij Nyasaye.—Isa. 6:8.
4 Migawo mar Jonyuol: Gombo mar konyo jomoko kendo tiyo ne Nyasaye e yo momedore inyalo jiw e chuny nyithindo ka podi gitindo. Nyithindo biro neno kinda mar joodgi kod kaka joodgi timo kinda e tiyo ne Nyasaye e yo momedore. Owadwa moro ne ojiw mondo otim dongruok e wach Nyasaye kane otiyo tije mag kanyakla kanyachiel gi kwargi. Neno kinda kod mor ma kwar mare ne nigo ne ojiwe mondo omany thuolo mag tiyo ne owetene ma Jokristo. Koro en jakony-tich e kanyakla.
5 Owete Dwarore: ‘Ka ng’ato dwaro mondo obed jakwath . . . , odwaro tich maber.’ (1 Timo. 3:1) Wechegi jiwo owete mondo otim dongruok mar bedo gi migawo momedore e riwruok mar oganda Jehova. Timo kamano ok dwar ni nyaka ng’ato bed gi nyalo makende kata rieko moro monyuolgo ng’ato. Owadwa matimo dongruok biro dwaro Pinyruoth mokwongo kendo tiyo tij lendo gi kinda. (Math. 6:33; 2 Timo. 4:5) Obiro tiyo matek mondo obed ranyisi maber ne jomoko.
6 E Piny Mangima: Jehova miyo tij choko ji mondo otimre mapiyo. (Isa. 60:22) Sani dwarore ahinya ni jogo duto maluwo ranyisi mar Yesu oti matek e tij lendo. Ripot mar higa 2006 mar tij lendo nyiso ni ji 248,327 ne obatisi. Mano en kwan mar ji madirom 680 odiechieng’ kodiechieng’! Waduto mondo wadhi nyime gi manyo yore mag tiyo matek e tij Nyasaye.