Un Owete ma Rowere, Be Utimo Kinda Mondo Uyud Migepe e Kanyakla?
1. En kinde mane ma owadwa ma pod rawera nyalo chako tiyoe gi puonj mayudore e 1 Timotheo 3:1?
1 “Ka ng’ato dwaro mondo obed jakwadh kanisa, odwaro tich maber.” (1 Tim. 3:1) Weche mokudh gi much Nyasayego jiwo owete ma rowere mondo gitim kinda mondo giyud migepe e kanyakla. Be ochuno ni nyaka ibed ng’ama duong’ eka ichak timo kinda ma kamano? Ooyo, chako chon ber moloyo rito ni nyaka ibed maduong’. Chako chon kamano biro miyi thuolo mar yudo tiegruok moromo kendo nyiso ayanga ni iwinjori gi bedo jakony-tich ka hiki oseromo. (1 Tim. 3:10) Ka in owadwa mosebatisi to pod in rawera, ang’o minyalo timo mondo iyud migepe e kanyakla?
2. Ang’o ma nyalo konyowa bedo gi chuny mar chiwruok, to ere kaka wanyalo nyiso chuny ma kamano?
2 Bed gi Chuny mar Chiwruok: Par ni gimomiyo itimo kinda en ni mondo iyud tich maber, to ok yudo telo. Omiyo, bed gi chuny mar konyo oweteni gi nyimineni. Achiel kuom gik manyalo konyi timo mano en paro matut kuom ranyisi ma Yesu noketonwa. (Math. 20:28; Joh. 4:6, 7; 13:4, 5) Kwa Jehova mondo okonyi bedo gi chuny mar dewo jomamoko. (1 Kor. 10:24) Donge inyalo chiwori konyo jomamoko e kanyakla, to moloyo joma hikgi ng’eny kata ma nigi midekre? Donge inyalo chiwori konyo e beto lum kata timo tije mamoko motudore gi rito ler e Od Romo? Be inyalo ikori golo twak sama japuonjre moro obare e Skul mar Tij Nyasaye? Chiwruok e yo ma kamano biro miyo ibed mamor ahinya.—Tich 20:35.
3. Ang’o momiyo dwarore ni wateg winjruokwa gi Nyasaye, to ere kaka wanyalo timo mano?
3 Teg Winjruokni gi Nyasaye: Gima dwarore moloyo kuom jatich e kanyakla en bedo gi winjruok maber gi Nyasaye, to ok mana lony kata nyalo moko ma ng’ato nigo. Ng’ama nigi winjruok maber gi Nyasaye temo mondo one gik moko kaka Jehova gi Yesu nenogi. (1 Kor. 2:15, 16) Ng’at ma kamano nyiso ‘nyak mar roho.’ (Gal. 5:22, 23) En ng’ama yalo gi kinda kendo ma keto weche mag Pinyruoth obed mokwongo e ngimane. (Math. 6:33) Ka in gi chenro maber mar timo puonjruokni iwuon, ibiro bedo gi kido madwarore. Chenro ma kamano oriwo somo Muma pile, somo sula duto mag Ohinga mar Jarito kod Amkeni!, kaachiel gi ikruok maber ne chokruoge kendo chopo e chokruogego. (Zab. 1:1, 2; Hib. 10:24, 25) Kane Paulo jiwo rawera ma Timotheo mondo otim dongruok, nondikone konyise kama: “Tim kinda e . . . weche mipuonjo.” (1 Tim. 4:15, 16) Omiyo, in bende sama omiyi twak e Skul mar Tij Nyasaye, ike kendo igole gi kinda. Tim ikruok maber ne tij lendo kendo itime maok ibari. Ket chenro mar gik midwaro chopo e ngimani, kaka bedo painia, tiyo e Bethel, kata dhi e Skund Muma ne Owete Maok Nie Kend, kendo itim kinda mondo ichop chenrogigo. Bedo gi winjruok maber gi Nyasaye biro konyi mondo ‘iring ia e gombo mag yawuowi.’—2 Tim. 2:22.
4. Ang’o momiyo bedo ng’at minyalo gen en gima dwarore?
4 Bed Ng’at Minyalo Gen: E kinde Jokristo mokwongo, owete ma nomi migawo mar pogo chiemo ne jochan ne gin owete “man gi pak,” tiende ni ne gin joma ne inyalo gen. Mano emomiyo joote ma ne opwodhogi ne tijno ne nigi adier ni ne gidhi time maber. Mano nomiyo jootego thuolo mar keto pachgi kuom tije mamoko. (Tich 6:1-4) Omiyo, in bende ka omiyi migawo moro e kanyakla, time gi chunyi duto. Luw ranyisi mar Noa, ma ne oluwo weche duto ma Jehova nochike ni otim sama nogero yie. (Chak. 6:22) Jehova mor gi jogo minyalo gen kendo ma ngimagi nyiso ni gin Jokristo motegno.—1 Kor. 4:2; ne sanduk mawacho ni “Ber mar Tiego Rowere.”
5. Ang’o momiyo owete ma rowere onego otim kinda mondo giyud migepe e kanyakla?
5 Mana kaka nokor, Jehova miyo tij choko ji obi e riwruok mar ogandane otimre mapiyo. (Isa. 60:22) Higa ka higa, ibatis ji ma dirom 250,000. Nikech kwan mar joma biro e kanyakla siko ka medore e okang’ malach, owete motegno dwarore ahinya mondo gikony e tije mag kanyakla. Magi e kinde ma tich ng’enyie e riwruok mar oganda Jehova moloyo kinde moro amora mosekalo. (1 Kor. 15:58) Un owete ma rowere, be utimo kinda mondo uyud migepe e kanyakla? Ka dwokou en ee, to adier, udwaro tich maber ndi!
[Blab e ite mar 2]
Nikech kwan mar joma biro e kanyakla siko ka medore e okang’ malach, owete motegno dwarore ahinya mondo gikony e tije mag kanyakla
[Sanduku e ite mar 3]
Ber mar Tiego Rowere
Rowere ma nigi chuny mar chiwruok yudo ber sama jodong-kanyakla miyogi migepe kendo tiegogi. Kuom ranyisi, jarit-alwora moro nobet gi jalendo moro e ndiri kojiwe bang’ chokruok. Ka ne pod giwuoyo, owadwa moro ma rawera nobiro mochung’ butgi, mi jarit-alworano nopenje kapo ni odwa wuoyo kode. Rawerano nodwoke ni en-ga gi migawo mar yweyo ndiri bang’ chokruok ka chokruok. Jonyuol rawerano ne chiegni wuok, to en pod noramo ni nyaka oywe ndiri eka odhi. Jarit-alworano nowuokne kanyo. Jarit-alworano nowacho kama: “Jodongo manie kanyaklano ne tiegoga rowere kuom miyogi migepe. Mano emomiyo kinde ma ne alimoga kanyaklagino, najayudo ka giiko rowere moko mondo opwodh obed jokony-tich.”