Ohinga mar Jarito LAIBRARI E INTANET
ohinga mar jarito
LAIBRARI E INTANET
Dholuo
  • MUMA
  • BUGE
  • MIKUTANO
  • km 11/10 ite mar 1-2
  • Puothe Oromo Keyo

Hakuna video yoyote kwa sasa.

Samahani, haikuwezekana kupakia video.

  • Puothe Oromo Keyo
  • Tijwa mar Pinyruoth—2010
  • Habari Zinazolingana
  • Nyak ma Yalo Wach Pinyruoth Kelo—‘Puothe Ochiek Moromo Keyo’
    Pinyruodh Nyasaye Locho!
  • Tim Duto Minyalo e Tich Maduong’ mar Keyo
    Ohinga mar Jarito ma Lando Wach Pinyruoth (Mar Puonjruok)—2010
  • Wati Tij Keyo gi Mor
    Wer ne Jehova
  • Be Inyalo Lendo e Okang’ Momedore?
    Tijwa mar Pinyruoth—2009
Tijwa mar Pinyruoth—2010
km 11/10 ite mar 1-2

Puothe Oromo Keyo

1. En tich mane maduong’ madhi nyime sani?

1 Bang’ lendo ne chi Samaria, Yesu nonyiso jopuonjrene kama: “Ting’uru wang’u ung’i puothe; nikech cham koro oromo keyo.” (Joh. 4:35, 36) Keyo e yor ranyisi mar jogo ma ne rwako wach Nyasaye ne dhi nyime kendo Yesu ne nyalo neno kaka tijno ne idhi tim e piny mangima. Ka en e polo, Yesu podi chiko tij keyo. (Math. 28:19, 20) Ang’o manyiso ni tijni dhi nyime e okang’ malach kendo imedo time mapiyo e kinde ma gikone medo sudo machiegni?

2. Dongruok mage manyiso ni tij keyo imedo tim e okang’ malach kendo mapiyo?

2 Keyo mar Piny Ngima: E higa mar tijwa ma 2009, ne nitie medruok mar pasent 3.2 e kwan mar jolendo e piny ngima. Tij lendo nomedore gi pasent 14 e pinje ma tijno ogo marfuk. Kwan mar jopuonjre Muma e dwe ka dwe nokalo 7,619,000, ma en kwan mokalo mar jolendo duto kendo dokal kwan mar joma notimgo puonjruok e higa 2008 gi nus milion. Kaka tijni medo landore, pinje mang’eny medo oro kwayo mondo jomisonari mosetieg e Skund Gilead obi okonygi. Puothe milendoe gi dhok mawendo bende nigi nyak e pinje mang’eny. Nenore maler ni Jehova miyo tijni omed timore mapiyo e kinde ma gikone medo sudo machiegni. (Isa. 60:22) Be in gi paro mowinjore ne “puothe” me alworau?

3. En paro mane ma jomoko nyalo ng’ado kaluwore gi alworagi mar keyo?

3 Keyo mar Alworau: Jomoko nyalo wacho ni “alworawa onge nyak maber.” En adier ni alwora moko onge gi nyak maber kaka moko, kata nyalo bedo ni gionge gi nyak maber kaka chon. Omiyo, Joneno moko nyalo ng’ado paro ni osetiek tij keyo e alworago to ni koro tich modong’ en mar hulo joma tin modong’ e alworago. Be parono ni nikare?

4. En paro mane maber monego wabedgo e tijwa mar lendo, to nikech ang’o?

4 A chakruok nyaka giko, tij keyo en gima itimo mapiyo. Ne ane kaka tijni onego otim mapiyo kaluwore gi weche ma Yesu nowachogi: “Keyo duong’ adier, to jotich ema nok. E momiyo kwauru Wuon keyo, mondo oor jotich odhi e keyone.” (Math. 9:37, 38) Jehova, ma en Wuon keyo ema chiko kinde kod kama nyak yudore. (Joh. 6:44; 1 Kor. 3:6-8) Tijwa en mane? Muma chiwo dwoko: ‘Chuo kodhi ma in-go gokinyi, kendo kik igeng’ lweti godhiambo.’ (Ekl. 11:4-6) Ee, kaka tij keyo medo sudo e gikone, magi ok gin kinde mag geng’o lwetewa!

5. Ang’o momiyo onego wamed lendo gi kinda e alwora manenore ni onge nyak?

5 Dhi Nyime Gikeyo: Kata ka alworawa oselendie nyadinwoya kendo nenore ka gima onge nyak maber, podi dwarore ni watim kinda ahinya kendo tiyo tijni mapiyo. (2 Tim. 4:2) Gik matimore e piny miyo ji loko pachgi kendo gidwaro ng’eyo matut kuom ndalo mabiro. Kaka hik rowere medo sudo, e kaka gimedo gombo ni gidag e ngima maber maonge parruok. Ka wasiko walimo ji, mano nyalo miyo jomoko orwak wach. En adier ni jogo mapok walendonegi nyalo rwako wach e kinde mabiro. Jogo matamore rwako wach goyiem bende onego omi siem.—Eze. 2:4, 5; 3:19.

6. Kapo ni walendo e alwora maok yot lendoe, ang’o manyalo konyowa mondo wasik ka wan gi kinda?

6 Kapo ni walendo e alwora maok yot lendoe, ang’o manyalo konyowa mondo wasik ka wan gi kinda? E wi lendo mar ot ka ot, wanyalo lendo ka watiyo gi yore mamoko kaka lendo e kuonde ohala kata e yor simo. Kata wanyalo tiyo gi wiye mopogore opogore seche mwalendo. Wanyalo loko chenrowa mondo walend godhiambo kata e seche mamoko ma ji yudore e utegi. Wanyalo kata puonjore dhok machielo mondo waland wach maber ne ji mang’eny. Wanyalo lendo e okang’ momedore kuom bedo jopainia mapile. Kata wanyalo dar dhi kama jokeyo dwarore mang’eny. Ka wan gi paro mowinjore ne tij keyo, wabiro timo duto mwanyalo e tich maduong’ni.

7. Onego wadhi nyime gi tij keyo nyaka karang’o?

7 Jopur nigi kinde machuok mar choko cham, omiyo gitimo kinda nyaka e giko mar tijno. Timo mapiyo e yo ma kamano bende dwarore e keyo mar ranyisi. Onego wadhi nyime gi tij keyo nyaka karang’o? Watimo mano e kinde duto mag “giko mar ndalo” kendo nyaka e “giko” wuon. (Math. 24:14; 28:20) Mana kaka Jatich maduong’ mar Jehova, wadwaro tieko tich momiwa. (Joh. 4:34; 17:4) Omiyo wadhiuru nyime timo kinda e tijwa mar lendo ka wamor kendo ka wan gi paro mowinjore nyaka giko. (Math. 24:13) Tij keyo pok orumo!

[Blab manie ite mar 2]

A chakruok nyaka giko, tij keyo en gima itimo mapiyo

    Buge mag Dholuo (1993-2025)
    Toka
    Ingia
    • Dholuo
    • Shiriki
    • Kaka Daher
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Chikewa
    • Rito Weche
    • Mpangilio wa Faragha
    • JW.ORG
    • Ingia
    Shiriki