Ohinga mar Jarito LAIBRARI E INTANET
ohinga mar jarito
LAIBRARI E INTANET
Dholuo
  • MUMA
  • BUGE
  • MIKUTANO
  • w22 Septemba ite mar 14-19
  • Be Ondik Nyingi e “Bug Ngima”?

Hakuna video yoyote kwa sasa.

Samahani, haikuwezekana kupakia video.

  • Be Ondik Nyingi e “Bug Ngima”?
  • Ohinga mar Jarito ma Lando Wach Pinyruoth (Mar Puonjruok)—2022
  • Vichwa vidogo
  • Habari Zinazolingana
  • GIN JOMAGE MA NYINGEGI ONDIK E BUG NGIMA?
  • GIN JOMAGE MIBIRO CHIER?
  • CHIER MAR NGIMA KOD CHIER MAR BURA
  • Penjo Moa Kuom Josombwa
    Ohinga mar Jarito ma Lando Wach Pinyruoth (Mar Puonjruok)—2022
  • “Konyo Ji Mang’eny Mondo Otim Gik Makare”
    Ohinga mar Jarito ma Lando Wach Pinyruoth (Mar Puonjruok)—2022
  • Chier En Ang’o?
    Dwoko Penjo ma Ji Nigo e Wi Muma
Ohinga mar Jarito ma Lando Wach Pinyruoth (Mar Puonjruok)—2022
w22 Septemba ite mar 14-19

SULA MAR PUONJRUOK 39

Be Ondik Nyingi e “Bug Ngima”?

“Kitap rapar ne ondik e nyime, mana mar jogo moluoro Jehova.”​—MAL. 3:16.

WER 61 Dhiuru Nyime, Un Joneno!

GIMA SULANI WUOYEa

Pichni moriw: 1. Chuech moro mar roho ndiko e buk midolo. 2. Ji moa e ogendni mopogore opogore kendo ma nodak e kinde mopogore opogore wuotho kanyachiel.

Kuom higni duto mag ngima dhano, Jehova osebedo ka medo nyinge ji e “bug ngima” (Ne paragraf mar 1-2)

1. Ka luwore gi Malaki 3:16, en buk mane ma Jehova osebedo ka ndiko, to bugno oting’o weche mage?

KUOM higni mang’eny, Jehova osebedo ka ndiko buk moro makende. Bugno oting’o nyinge joma osebedo komakore gi Jehova, kochakore gi janeno mokwongo ma en Abel.b (Luka 11:50, 51) Chakre kindeno, Jehova osebedo ka medo nyinge ji e bugno, kendo sani bugno oting’o nyinge ji tara gi tara. E Muma, iluongo bugno ni “kitap rapar,” “bug ngima,” kod “buk modol mar ngima.” E sulani, wabiro luongo bugno ni “bug ngima.”​—Som Malaki 3:16; Fwe. 3:5; 17:8.

2. Gin jomage mindiko nyingegi e bug ngima, to ang’o ma wanyalo timo mondo wan bende nyingewa ondik e bugno?

2 Buk makendeno oting’o nyinge ji duto ma nolamo Jehova ka gimiye luor, kendo ma nomiyo nyinge duong’. Gin gi thuolo mar yudo ngima ma nyaka chieng’. E kindewagi, inyalo ndik nyingewa e bugno ka wabedo gi winjruok maber gi Jehova, ma en gima nyalore nikech misango mar Yesu Kristo, Wuod Nyasaye. (Joh. 3:16, 36) Waduto wadwaro ni nyingewa ondik e bugno, bed ni wan gi geno mar dhi e polo kata dak e piny ka.

3-4. (a) Bedo ni ondik nyingewa e bug ngima sani, be mano nyiso ni koro wabiro yudo ngima mochwere? Ler ane. (b) Ang’o ma wabiro puonjore e sulani kod e sula ma luwo?

3 Be mano nyiso ni joma nyingegi osendik e bugno biro yudo ngima ma nyaka chieng’ nyalhodia? Wanyalo yudo dwoko mar penjono e weche ma Jehova nonyiso Musa e Wuok 32:33. Jehova nowacho kama: “Ng’at motimo richo e ma abiro rucho nyinge e buga.” Mano nyiso ni joma nyingegi osendik e bugno gie sani, inyalo ruch nyingegi oko. Mano chal ka gima Jehova ndiko nyingego gi pensil. (Fwe. 3:5) Omiyo, nyaka watim kinda mondo nyingewa osik e bugno nyaka chop chieng’ ma ibiro ndik nyingewa gi wino ma ok nyal ruchi.

4 Nitie penjo moko ma nyalo bedo e wi wachno. Kuom ranyisi, ang’o ma Muma wacho e wi joma ondik nyingegi e bugno kod joma nyingegi ok ondik e bugno? Joma nyingegi biro siko kondik e bugno, biro yudo ngima mochwere karang’o? To nade joma notho ka ok oyudo thuolo mar ng’eyo Jehova? Be gin be nyingegi inyalo ndik e bugno? Wabiro yudo dwoko mag penjogo e sulani kod e sula ma luwo.

GIN JOMAGE MA NYINGEGI ONDIK E BUG NGIMA?

5-6. (a) Kaka olernwa e Jo-Filipi 4:3, moko kuom joma ondik nyingegi e bug ngima gin jomage? (b) En karang’o mibiro ndik nyingegi e bugno ma ok nyal ruchi?

5 Gin jomage ma nyingegi ondik e bug ngima? Mondo wayud dwoko mar penjono, wabiro nono grube moko abich mag ji mopogore opogore. Moko kuom joma nie grubego nyingegi ondik e bug ngima, to moko nyingegi ok ondiki e bugno.

6 Grup mokwongo gin joma oyier mondo odhi oloch gi Yesu e polo. Be nyingegi ondik e bug ngima sani? Kamano. Ka luwore gi weche ma Paulo nonyiso ‘jotich wetene’ ma ne ni Filipi, nyinge Jokristo mowal ma biro locho gi Yesu e polo osendik e bug ngima sani. (Som Jo-Filipi 4:3.) Kata kamano, mondo nyingegi osik kondik e bugno, nyaka gidhi nyime makore gi Jehova. Ibiro ndik nyingegi chuth e bugno ma ok nyal ruchi e kinde mibiro ketnegi alama mogik, bed ni en ka pok githo, kata ka pok masira maduong’ ochakore.​—Fwe. 7:3.

7. Ka luwore gi Fweny 7:16, 17, en karang’o ma nyinge oganda mang’ongo mar rombe mamoko ibiro ndik ma ok nyal ruchi e bug ngima?

7 Grup mar ariyo gin oganda mang’ongo mar rombe mamoko. Be nyingegi ondik e bug ngima sani? Ee, en kamano. To be nyingegi pod biro bedo e bugno bang’ ka gisetony e Har–Magedon? Ee. (Fwe. 7:14) Yesu nowacho ni joma ipimo gi rombego biro “donjo e ngima ma nyaka chieng’.” (Mat. 25:46) Kata kamano, joma biro tony e Har–Magedon ok bi yudo ngima mochwere gikanyono. Nyingegi pod biro dong’ ka ondik e bug ngima gi pensil. E kinde Loch Kristo mar Higni Aluf Achiel, Yesu ‘biro kwayogi, kendo tayogi nyaka e sokni mag pi ngima.’ Joma biro yie winjo kaka Yesu tayogi kendo ma biro siko komakore gi Jehova, ibiro ndik nyingegi gi wino ma ok nyal ruchi e bug ngima.​—Som Fweny 7:16, 17.

8. Gin jomage ma nyingegi ok ondik e bug ngima, to ang’o ma biro timorenegi?

8 Grup mar adek oriwo joma nyiso kido mar diek, ma gin joma ibiro keth e Har–Magedon. Nyingegi ok ondik e bug ngima. Yesu nowacho ni “jogi biro dhi e kethruok mochwere.” (Mat. 25:46) Kitaye gi roho maler, Paulo nowacho ni “jogo biro yudo kum mar kethruok ma nyaka chieng’.” (2 The. 1:9; 2 Pet. 2:9) Mano bende e gima biro timore ne joma nong’anyo moweyo adiera mipimo gi joma notimo richo ne roho maler. Gin bende gibiro yudo kethruok ma nyaka chieng’, to ok ngima mochwere. Mano nyiso maler ni ok bi chiergi. (Mat. 12:32; Mar. 3:28, 29; Hib. 6:4-6) We koro wanon ane grube moko ariyo ma ibiro chier e piny manyien.

GIN JOMAGE MIBIRO CHIER?

9. Mana kaka onyiswa e Tich Joote 24:15, gin grube ariyo mage mag ji mibiro chier e piny, to pogruok mane mantie e kind grube ariyogo?

9 Muma wuoyo kuom grube moko ariyo mibiro chier ma biro dak e piny, ma gin “jo ma kare” kod “jo ma ok kare.” (Som Tich Joote 24:15.) “Jo ma kare” gin joma nomakore gi Jehova ka ne pod gi ngima. Kata kamano, “jo ma ok kare” gin joma ne ok otiyo ne Jehova ka ne pod gi ngima, kendo thothgi ne ok tim gik makare. Nikech ibiro chier grube ariyogo duto, be mano nyiso ni nyingegi ondik e bug ngima? Mondo wayud dwoko mar penjono, we wanon ane moro ka moro kuom grube ariyogo.

10. Ang’o momiyo ibiro chier “jo ma kare,” to en thuolo mane ma gibiro yudo? (Ne “Penjo Moa Kuom Josombwa” ma yudore e gasedni ma wuoyo kuom joma ibiro chier e piny.)

10 Grup mar ang’wen gin “jo ma kare.” Nyingegi nondik e bug ngima ka ne pok githo. Be nyingegi nogol e bugno bang’ ka ne gisetho? Ooyo, nikech e wang’ Jehova ne pod onenogi ka joma ngima. Jehova “en Nyasach jo mangima to ok Nyasach jo motho, nimar e wang’e jogo duto ngima.” (Luka 20:38) Mano nyiso ni kinde mibiro chier joma kare ma biro dak e piny, biro yudo ka nyingegi ondik e bug ngima, en mana ni nyingegigo nokwong ondik gi pensil. (Luka 14:14) Moko kuom joma ibiro chiergo biro yudo thuolo mar bedo “jotelo e piny.”​—Zab. 45:16.

11. Ang’o ma biro dwarore ni opuonj “jo ma ok kare” mibiro chier ka pok nyingegi ondik e bug ngima?

11 We koro wanon ane grup mar abich, ma gin “jo ma ok kare.” Samoro nikech ne ok ging’eyo Jehova, ne gitimo gik maricho ka pok ne githo. Omiyo, nyingegi ne ok ondik e bug ngima. Kata kamano, Jehova biro chierogi mondo gin bende nyingegi ondik e bug ngima. Biro dwarore ni okony joma ok karego e okang’ malach. E ngimagi machon ka ne pok githo, moko kuomgi notimo gik maricho ahinya. Kuom mano, biro dwarore ni opuonjgi kaka ginyalo dak ka luwore gi chike mag Jehova makare. Mondo dwaro ma kamano ochop kare, Pinyruodh Nyasaye biro tayo tich maduong’ mar puonjo ji e okang’ ma pok ne otimego e piny nyaka nene.

Gin Jomage ma Nyingegi Ondik e “Bug Ngima”?

Joma nyingegi ondik e bugno

Jokristo mowal. Gin joma oseyier mondo odhi oloch gi Yesu e polo.

“Jo ma kare.” Magi jotich Jehova ma notho komakore kode. Ibiro chiergi mondo gidag e piny.

Oganda mang’ongo mar rombe mamoko. Gin jotich Jehova me kindewagi ma nigi geno mar dak e piny.

Joma nyingegi ok ondik e bugno

Joma nyiso kido mar diek. Gin joma richo ma notamore winjo Jehova kendo ma notimo richo goyiem ne roho maler. Ibiro kethgi e Har–Magedon.

“Jo ma ok kare.” Magi joma ne ok otiyo ne Jehova, kata kamano, ibiro chiergi. Ibiro migi thuolo mar nyiso ka be owinjore ondik nyingegi e bug ngima.

12. (a) Gin jomage ma biro puonjo joma ok kare? (b) En ang’o ma biro timore ne joma biro tamore luwo kaka ipuonjogi?

12 Gin jomage ma biro puonjo joma ok karego? Gin oganda mang’ongo kaachiel gi joma kare ma ibiro chier. Mondo nyinge joma ok karego ondik e bug ngima, nyaka gibi gibed gi winjruok maber gi Jehova kendo gichiwre timo dwache. Yesu kaachiel gi joloch wetene ma gin Jokristo mowal, biro nono kaka joma ok karego biro tiyo gi gik mipuonjogi e ngimagi. (Fwe. 20:4) Ng’ato ang’ata ma biro tamore luwo kaka ibiro puonje, ibiro gol oko kata bed ni osedak kuom higni 100. (Isa. 65:20) Jehova gi Yesu nyalo somo chuny ji kendo gibiro neno ni onge ng’ato ang’ata ma ibiro we mondo oketh piny manyien.​—Isa. 11:9; 60:18; 65:25; Joh. 2:25.

CHIER MAR NGIMA KOD CHIER MAR BURA

13-14. (a) Ere kaka wasebedo ka wawinjo tiend weche ma Yesu nowacho e Johana 5:29? (b) Ang’o monego wang’e e wi weche ma Yesu nowachogo?

13 Yesu bende nowuoyo e wi joma ibiro chier ma biro dak e piny ka. Kuom ranyisi, nowacho kama: “Kik uwuor wachni nikech sa biro ma ji duto manie liete nowinj dwonde mi giniwuog oko, jo ma notimo gik mabeyo e chier mar ngima, to jo ma notimo gik maricho e chier mar bura.” (Joh. 5:28, 29) Tiend weche ma Yesu nowachogo gin ang’o?

14 Kinde mokalo, wasebedo ka walero ni timbe mag joma ibiro chier ma Yesu ne wuoye gin timbe ma ne gidhi timo bang’ kosechiergi; tiende ni ne nitie joma idhi chier ma ne dhi timo gik mabeyo to moko bende ne idhi chier ma ne dhi timo gik maricho. Wanyalo fwenyo ni Yesu ok wach ni joma ibiro chier mondo oa e liete biro timo gik mabeyo kata biro timo gik maricho. Otiyo gi weche ma nyiso ni owuoyo kuom gik ma notim chon. Owuoyo kuom joma “notimo gik mabeyo” kod joma “notimo gik maricho.” Mano nyiso ni gik miwuoyoe e ndikono ma jogi notimo gin gik ma ne gitimo ka pok ne githo. Mano en wach ma nenore maler, donge? Wapar bende ni onge ng’at mibiro yiene mondo otim gik maricho e piny manyien. Joma ok karego notimo gik maricho ka pok ne githo. Kare, ere kaka onego wawinj tiend weche ma Yesu nowacho e wi “chier mar ngima” kod “chier mar bura”?

15. Gin jomage mibiro chier e “chier mar ngima” to nikech ang’o?

15 Joma kare ma notimo gik mabeyo ka pok ne githo, ibiro chier e “chier mar ngima” nikech nyingegi nosendik e bug ngima. Mano nyiso ni chier mar “jo ma notimo gik mabeyo” ma iwuoyoe e Johana 5:29 chalre gi chier mar “jo ma kare” miwuoyoe e Tich Joote 24:15. Paro ma kamano winjore gi weche manie Jo-Rumi 6:7 ma wacho kama: “Ka ng’ato osetho, osegonye kuom richone.” Richo ma ne joma karego otimo noruchi ka ne githo. Kata kamano, Jehova pod paro gik mabeyo ma ne gitimo. (Hib. 6:10) Biro dwarore ni joma karego otem matek mondo gisik ka gimakore gi Jehova, eka nyingegi osik e bug ngima.

16. “Chier mar bura” tiende en ang’o?

16 To nade joma notimo gik maricho ka pok ne githo? Kata obedo ni richogi noruchi ka ne githo, pok giyudo thuolo mar nyiso ka be gimakore gi Jehova. Nyingegi ok ondik e bug ngima. Kuom mano, joma ibiro chier “ma notimo gik maricho” chalre gi joma ibiro chier “ma ok kare” miwuoyoe e Tich Joote 24:15. Jogo e ma ibiro chier e “chier mar bura.”c Joma ok karego ibiro ng’adnegi bura, tiende ni ibiro non-gi mondo one ka be giikore timo lokruok mondo gibed jotich Jehova. (Luka 22:30) En gima biro kawo kinde mondo Yesu ong’adnegi bura kaka joma inyalo ndik nyingegi e bug ngima. Joma ok karego ibiro ndik nyingegi e bug ngima mana ka giyie weyo luwo timbe maricho ma ne gitimo chon kendo chiwore timo dwach Jehova.

17-18. En ang’o ma biro dwarore ni joma ibiro chier ma biro dak e piny otim, to gin timbe mage miwuoyoe e Fweny 20:12, 13?

17 Ji duto mibiro chier, bed ni gin joma kare kata joma ok kare, biro dwarore ni oluw chike mibiro ndik e buk manyien modol mibiro yaw e kinde Loch Kristo mar Higni Aluf Achiel. Jaote Johana lero fweny ma noneno ka luwore gi wachno. Owacho kama: “Ne aneno jo motho madongo gi matindo, kochung’ e nyim kom-lojno, kendo ne oyaw buge modol. Eka ne oyaw buk machielo modol; en bug ngima. Ne ong’ad ne jo motho bura koa e weche mondik ei bugego kaluwore gi timbegi.”​—Fwe. 20:12, 13.

18 Ibiro ng’ad ne joma ibiro chier bura ka luwore gi “timbegi” mage? Be ibiro ng’adnegi bura ka luwore gi gik ma ne gitimo ka pok githo? Ooyo! Par ni richo ma ne gitimo chon noruchi ka ne githo. Kuom mano, timbe miwuoye kaegi, ok gin timbe ma ne gitimo ka pok ne githo. Kar mano, gin timbe ma gibiro timo e piny manyien bang’ kosepuonjgi. Ka koro kata moko kuom joma notho komakore gi Jehova kaka Noa, Samuel, Daudi kod Daniel pod biro dwarore ni opuonjre e wi Yesu Kristo kendo giket yie kuom misango ma nochiwo, to nade joma ok kare ma ibiro chier?

19. Gikone, en ang’o ma biro timore ne joma biro tamore luwo puonj mibiro migi e piny manyien?

19 Gikone, ang’o ma biro timore ne joma biro tamore yie gi puonj mibiro migi e piny manyien? Fweny 20:15 wacho kama: “Ng’ato ang’ata ma nyinge ne ok ondik e bug ngima ne owit e ataro mar [mach].” Ee, ibiro kethgi chuth. En gima dwarore ahinya mondo watim kinda mondo nyingewa ondik e bug ngima kendo gisik e bugno!

Owadwa moro puonjo joma oa chier e Paradiso. Otiyo gi map kod picha e leronegi tiend lek ma Nebukadnezar noleko ma yudore e Daniel sula mar 2.

Owadwa moro tiyo tij puonjo ji, ma en tich mibiro tim e okang’ malach e kinde Loch Kristo mar Higni Aluf Achiel (Ne paragraf mar 20)

20. En tich mane makende mibiro tim e kinde Loch Kristo mar Higni Aluf Achiel? (Ne picha manie nyim gaset.)

20 Kinde Loch Kristo mar Higni Aluf Achiel biro bedo kinde makende ahinya! Kindego e ma ibiro timie tich maduong’ mar puonjo ji e okang’ ma pok notimego e piny ka nyaka nene. Kata kamano, en e kinde ma bende ibiro non timbe mag joma kare kod joma ok kare. (Isa. 26:9; Tich 17:31) Ere kaka ibiro tim tij puonjo jino? Sula ma luwo biro konyowa yudo dwoko mar penjono kod kaka wanyalo medo geno thuolo ma jaberno.

INYALO DWOKO NADE?

  • Gin jomage ma nyingegi ondik e “bug ngima”?

  • “Chier mar ngima” tiende en ang’o?

  • “Chier mar bura” tiende en ang’o?

WER 147 Ngima ma Nyaka Chieng’ Osing

a Sulani lero lokruok mosetim e yo mwawinjogo tiend weche ma Yesu nowacho e Johana 5:28, 29 e wi “chier mar ngima” kod “chier mar bura.” Wabiro puonjore gima chier miwuoyoego nyiso kod joma ibiro chier e moro ka moro kuom chier ariyogo.

b Bugno nochak ndik e “chakruok mar piny,” tiende ni e chakruok mar joma odak e piny minyalo res kokalo kuom misango mar Yesu. (Mat. 25:34; Fwe. 17:8) Mano nyiso ni Abel, ma ne en ng’at makare e ma nokwong ndik nyinge e bug ngimano.

c Kinde mokalo, wasebedo ka walero ni “ng’ado bura” motigo kae en bura mogik ming’ado ne ng’ato kotudore gi gik maricho ma notimo. Kuom adier, wachno seche moko inyalo tigo kamano. Kata kamano, ka luwore gi weche molworo ndikoni, nenore ni Yesu notiyo gi “ng’ado bura” kowuoyo e wi nono ng’ato, kata miye thuolo mondo onyis ka be owinjore, kata kaka iwache e dho Grik ni “nono tim ng’ato.”

    Buge mag Dholuo (1993-2025)
    Toka
    Ingia
    • Dholuo
    • Shiriki
    • Kaka Daher
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Chikewa
    • Rito Weche
    • Mpangilio wa Faragha
    • JW.ORG
    • Ingia
    Shiriki