Ngeso, Septemba 20
Ubed gi hera e kindu.—Joh. 13:34.
Ok wanyal luwo chik ma Yesu nomiyowano ka po ni wahero jomoko e kanyakla to wabuono jomamoko. En adier ni mana kaka Yesu, wanyalo winjo ka wachiegni ahinya gi jowetewa moko moloyo kaka wachiegni gi jomamoko. (Joh. 13:23; 20:2) Kata kamano, jaote Petro noparonwa ni onego watim kinda mondo wanyis Jokristo wetewa duto ‘hera mar owete,’ tiende ni hera ma chalo gi mar joot achiel. (1 Pet. 2:17) Petro nojiwowa ni ‘wabed gi hera matut kendo watim kamano gi chunywa duto.’ (1 Pet. 1:22) Weche motigo ni “hera matut” oriwo hero owadwa kata nyaminwa moro kata sama timo kamano ok yot. Kuom ranyisi, ang’o ma watimoga sama Jakristo wadwa moro ochwanyowa? Wanyalo dwaro chulo kuor kar nyiso hera. Kata kamano, Petro nopuonjore kuom Yesu ni chulo kuor ok mor Nyasaye. (Joh. 18:10, 11) Nondiko kama: “Kik uchul rach kar rach, kata ayany kar ayany. Kar mano, guedhgiuru.” (1 Pet. 3:9) We mondo hera matut ochwali mondo inyis ni idewo ji duto. w23.09 28-29 ¶9-11
Jumapil, Septemba 21
Mon bende onego obed jo ma . . . ok [kal] tong’ e timbegi, kendo gibed jo migeno e weche duto.—1 Tim. 3:11.
Wamorga ahinya kaka nyathi dongoga mapiyo mi obed ng’ama duong’. Dongruok ma kamano timorega kende. Kata kamano, dongruok ma ng’ato timo mondo obed Jakristo motegno ok biga abiya kende. (1 Kor. 13:11; Hib. 6:1) Mondo wabed Jokristo motegno, nyaka wabed gi winjruok maber gi Jehova. Bende, dwarore ni wabed gi rohone maler ma biro konyowa nyago kido mabeyo, bedo gi lony moko, kendo ikowa ne ting’ ma wanyalo bedogo kinde mabiro. (Nge. 1:5) Jehova e ma nochueyo dichwo gi dhako mokwongo. (Cha. 1:27) Mopogore mana gi nenruokgi ma oko, nitie gik mamoko ma bende chwo gi mon opogoree. Kuom ranyisi, Jehova nochueyo dichwo gi dhako mondo ng’ato ka ng’ato kuomgi ochop migepe moko sie. Omiyo, dwarore ni ng’ato ka ng’ato kuomgi obed gi kido kod lony ma biro konye chopo migepego.—Cha. 2:18. w23.12 18 ¶1-2
Wuok Tich, Septemba 22
[Lokuru ogendni duto] obed jopuonjrena, kubatisogi e nying Wuoro, gi Wuoyi.—Mat. 28:19.
Be Yesu ne dwaro ni jomamoko oti gi nying Wuon-gi? En kamano. Moko kuom jotend dinde ma kindego ne puonjo ni nying Nyasaye ne ler ahinya ma ok onego otigo. Kata kamano, Yesu ne ok oweyo mondo chike ma kamago omone miyo nying Wuon-gi duong’. Kuom ranyisi, par ane kinde ma ne ogolo ne ng’at moro jochiende e gweng’ mar Gerasi. Jogweng’no nobedo maluor ahinya kendo ne gikwayo Yesu mondo oa e alworagino. Mano nomiyo Yesu ok obudho kanyo. (Mar. 5:16, 17) Kata kamano, Yesu ne pod dwaro ni nying Jehova ong’ere e alworano. Omiyo, nochiko ng’at ma nochangono ni onyis jomamoko gima Jehova nosetimone to ok gima Yesu nosetimone. (Mar. 5:19) Mano e gima Yesu dwaro ni watim e kindewagi. Odwaro ni waland nying Jehova e piny mangima! (Mat. 24:14; 28:20) Sama watimo kamano, wamoro Ruodhwa Yesu Kristo. w24.02 10 ¶10