Gin Jo Mage?
JONENO MAG JEHOVA gombo ni mondo ing’egi maber. Nyalo bedo ni idak machiegni kodgi, itiyo kodgi, kata uromo e yore mamoko mapile. Nyalo bedo ni isenenogi ka gichiwo buge. Kata nyalo bedo ni isewuoyo kodgi e odi.
Kuom adier, Joneno mag Jehova oheri kendo gidwaroni ngima maber. Gidwaro bedo osiepeni kendo mondo ginyisi mang’eny kaluwore kodgi, gigo ma gipuonjo, riwruok margi, gi kaka gineno ji kod piny ma waduto wadakieni. Mondo gitim mano, gilosoni brosuani.
Joneno mag Jehova chalo gi ji duto e yore mang’eny. Giyudo chandruok mapile kaka mag pesa, tuwoche, gi mag paro. Seche moko giboth nikech gin dhano ma orem mana kaka ji mamoko. Kata kamano, gitemo puonjore kuom gik mayudogi e ngima, kendo ginono Muma gi kinda mondo gitim lokruok madwarore. Gichiwore ni Nyasaye mondo gitim dwaro mare kendo gitemo timo mano. E gigo duto ma gitimo, gitemo mondo Wach Nyasaye gi roho mare maler otelnegi.
Gineno ni gigo ma gipuonjo onego a ei Muma to ok e pach dhano adhana kata e puonj mag din. Giyie gi wach ma jaote Paulo ne owacho ka otelne gi roho: ‘Nyasaye nyaka bed jaadiera, kata obedo ni ji duto gin jo miriambo.’ (Jo-Rumi 3:4, The Bible in Luo 1968a) Kuom puonj ma ichiwo kaka adiera ma oa e i Muma, Joneno oyie ahinya gi timo gima Jo-Beria ne otimo kane giwinjo jaote Paulo kayalo: “Kendo ne girwako Wach ka chunygi oikore chutho, ka ginono weche manie Ndiko pile, mondo gine ka wechego dibed kamano.” (Tich Joote 17:11) Joneno mag Jehova neno ni ma e gima onego otim gi puonj duto mag din mondo one ka giluwore gi Ndiko, obed ni en puonj margi kata mar ng’ato machielo. Girwaki kendo gijiwi mondo itim kamano seche ma iwuoyo kodgi.
Kuom mano, nenore ratiro ni Joneno mag Jehova oyie ni Muma en Wach Nyasaye. Giyie ni buge 66 mag Muma ne ondiki ka otelnegi gi roho mar Nyasaye, kendo bugego nyiso e yo makare weche ma ne otimore chon. Buge ma ji ohero luongo ni Muma Manyien giluongo ni Ndiko mag Dho-Grik, to Muma Machon giluongo ni Ndiko mag Dho-Hibrania. Gitiyo gi kuonde ariyogi, tiende ni mag Grik koda mag Hibrania, kendo gikawogi mana kaka ondikgi mak mana ka ndiko nyiso ratiro ni gima iwuoyo kuome ochung’ ne gimachielo. Ging’eyo ni ng’eny weche ma ne okor e Muma osetimore, moko timore, kendo moko biro timore.
NYING GI
Joneno mag Jehova? Ee, kamano e kaka giluongore. En nying manyiso gima gin, kanyiso ni gigolo neno kuom Jehova, duong’ ma en go kaka Nyasaye, kod dwaro mage. “Nyasaye,” “Ruoth,” kod “Jachwech”—mana kaka “Ker,” kata “Chif”—nyiso mana telo ma ng’ato ni go, kendo inyalo ti kodgi kuom ji ma opogore opogore. Kata kamano “Jehova” en nying Nyasaye manyalo duto, kendo Jachwech piny mangima. Mani onyisi e Zaburi 83:18: “Ni mondo ging’e ni in, ma nyingi Jehova, in kendi e ng’a Ma Malo Chutho e piny ngima.”
Jehova (kata Yahweh, kaka Jerusalem Bible mar Jo Katholik kata josomo moko ohero luongo) en nying mayudore ndalo madirom 7,000 ei Ndiko mag Hibrania ma ne okwongo. Ogol nyingno oko ei Muma mang’eny, to kare oketie “Nyasaye” kata “Ruoth.” Kata kamano, ei Muma ma ok ti gi nying Jehova, ng’ato nyalo ng’eyo kama nyingno ne yudore e ndiko mag Hibrania ma ne okwongo, nikech kuonde ma ogol nyingno ondiki gi nyukta madongo kaka: NYASAYE, RUOTH. Muma mang’eny matinde, tiyo gi Jehova kata Yahweh. Kuom mano, The Bible in Luo 1968 wacho kama e Isaiah 42:8, “An Jehova; ma e nyinga.”
Ndiko ma Joneno mag Jehova yudoe nyinggi en Isaiah sula mar 43. Kanyo, piny mangima ineno kaka od ng’ado bura: Nyiseche mag piny maketore ni gin jo makare, iluongo mondo okel jonenogi, to ka ok kamano, to giwinj joneno ma ochung’ kor ka Jehova kendo mondo giyie gi adiera. Jehova wacho ne joge kanyo niya: “Un jonenona, Jehova owacho, jatichna maseyiedho: mondo ung’e, uyiena, ung’e ni an ie en; onge nyasaye moro ma nochue ka ne an podi, kendo ok anobedie bang’a. An to, an ie Jehova; kendo onge jares moro mak mana an.”—Isaiah 43:10, 11.
Jehova Nyasaye ne nigi joneno e piny kae kuom higini gana mang’eny ka Yesu ne podi ok onyuol. Jo Hibrania 11 chiwo nyinge moko mag jogo ma ne nigi yie, bang’e Jo Hibrania 12:1 wacho kama: “E momiyo, ka koro oganda mang’ongo mar joneno opie molworowa kaka bor polo kama, wan bende waweuru ting’ duto, kod richo ma duodowa, kendo waringuru kwanano ni ng’wech moketi e nyimwa.” Yesu ne owacho e nyim Pontio Pilato kama: “Gi momiyo nonywola, kendo gi momiyo nabiro e piny ka, en ni mondo abed janeno kuom adiera.” Iluonge ni “janeno migeno kendo madier.” (Johana 18:37; Fweny 3:14) Yesu ne owacho ni jopuonjrene niya: “Unuyud teko ka Roho Maler obiro kuomu; kendo unudok jonenona e Jerusalem, gi Judea duto, gi Samaria, kendo nyaka tung’ piny.”—Tich Joote 1:8.
Ma ema omiyo e pinje mokalo 230, ji madirom 6,000,000 malando wach maber mar Pinyruodh Jehova e bwo loch mar Yesu Kristo, neno ni en gi makare mondo giluongre ni Joneno mag Jehova.
[Weche moler piny]
a Ndiko mag Muma ma otigo e brosuani ogol e lokoni, mak mana ka onyisi e yo machielo.
[Weche manie ite mar 4]
Gichiwore ni Nyasaye mondo gitim dwaro mare
[Weche manie ite mar 4]
Giyie ni Muma en Wach Nyasaye
[Weche manie ite mar 5]
Kaka oti gi nyingno e ranyisi mar od ng’ado bura
[Weche manie ite mar 5]
Joneno madirom 6,000,000 e pinje mokalo 230
[Picha manie ite mar 3]
Giheri
[Picha manie ite mar 4]
Nying Nyasaye mamare owuon ei Hibrania machon