Enero
Mixkue 1 sá enero
Nditsinján tjíobʼasje jngo kʼen xi toje tojngo ʼndíle na̱le jñale xi tíjnakʼan (Luc. 7:12).
Nga “tsabe” Jesús je ʼndíchjoón xi ʼndíle tífisʼeñe, “koanmake” je ʼndíchjoón jebi (Luc. 7:13). Ali tsa tokʼoajin kitso nga koanmake ʼndíchjoón jebi, ñaki tsakakó nga koanmake. I̱jin kitsole: “Ali tichjiʼndájinni”. Tonga ali tsa tokʼoajin kitsole, kisikjaʼáyale je ʼndítile (Luc. 7:14, 15). Jméni xi bakóyaná je kjoaxkón xi tsakʼéjna Jesús. Kui bakóyaná jósʼin koakolee kjoamatokon je xi kjoaba tjíojin. Koaan koakolee kjoamatokon je xi xínkjín kisicha. Je xi títjon, kuenta sʼiaan jósʼin tjíoni je xi xínkjín kisicha kʼoa kʼia chja̱kaonajmiá nga si̱nʼioá kon kʼoa tsa josasʼin koa̱n kuisenkoaa (Prov. 17:17; 2 Cor. 1:3, 4; 1 Ped. 3:8). Ninga tojngo jao én chja̱koaa kʼoa ni tochoa jmeni xi sʼiaan nʼio kuinyakao je xi kjoaba tjíofaʼatojin. w23.04 5, 6 párr. 13-15
Xipe 2 sá enero
Je chʼinbi likui kuiyáni, tonga tʼatsʼe kjoajeyale Niná (Juan 11:4).
Ningalani sʼejinle Jesús nga kʼien miyole ngi jao nichxin bʼejna ya xingoatʼa xo̱ngá Jordán. Kʼoa nga bichó Jesús ya Betania jeño nichxin kijnakʼien Lázaro. Je xi mele Jesús kuinga Niná kʼoasjengʼa kʼoa nga koasenkao je miyole (Juan 11:6, 11, 17). Jméni xi bakóyaná jokoan nga kʼia. Je María kao Marta kisikasénʼénle Jesús nga tímʼe je miyole, tonga alikui kʼoakitsole nga ya katafi (Juan 11:3). Je Jesús koanjin kisikjaʼáyale Lázaro ningalani tsín ya tíjna, tonga ki ya Betania nga kikonle je María kao Marta nga̱ miyole mani. Tsa jngo miyoli xi kʼoasʼin koasenkaoli ninga tsín toxá ji kʼoatiʼminilai, ʼyaní nga koasenkaoli kʼianga kjoa kuitjátojin (Prov. 17:17). Kʼoasʼin kuinyakoaa xíngiaa tsa chjénngilee Jesús. w23.04 10 párr. 10, 11
Bixine 3 sá enero
Niná xi kitsjoaná tsʼoa, ñaki tjíkon nga síjngo (Heb. 10:23).
Kʼianga kjoa tibitjatojiaan, tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsínkʼia kjoaʼaíkao Jeobá je sonʼnde chjotse. Alikui kui xi tsonile tsa tsín nʼio tíjna kjoamakjainná tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen. Jngola choa̱ si̱kʼéjnaa. Tsa nʼio nyʼán kjima nga cha̱nnyʼán, tsakui nichxin kʼoakuixoán nga tsínkʼia kjoaʼaí cha̱nndoá, tonga kjoaʼaíní. Tikʼoasʼinni, kʼianga nikʼajenlee tokoán tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsínkʼia kjoaʼaí je sonʼnde chjotse. Tonga tsa nʼio tíjna kjoamakjainná ʼyañá nga kuitjoson jmeni xi tso Jeobá (Sal. 94:3, 14, 15; Heb. 6:17-19). Tsa tjínjngo tokoán nga sitjoson Jeobá jme xi tso kui xále títjon si̱kʼéjnaa. Kʼoati machjén nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná kʼianga kʼuínyasoán. Nʼio nkjín chjota xi tsín makjainle nga jngo sonʼnde chjotse kjoaʼaíkao Niná (Mat. 24:14; Ezeq. 33:32). Tonga alikui koa̱n kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen tsanda ñá josʼin síkjaʼaitsjen chjota xi tsín makjainle. Nga tsín kʼoakoaan, machjén nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná. w23.04 27 párr. 6, 7; 30 párr. 14
Xoto 4 sá enero
Tojmeni kjoa xi nijélee, ʼyanía nga tjínná je kjoa xi kinijélee (1 Juan 5:15).
A sakʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjain tsa nrʼoéli Jeobá kʼianga bʼetsʼoalai. Kʼianga kjoa faʼatojin je ndsʼee nkjín xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen. Kʼianga kjoa bitjatojiaan tsakui nichxin kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín nrʼoéná Niná nga bʼetsʼoalee. Ánni nga tsín jao tjínni tokoán nga nrʼoéná Jeobá kʼianga bʼetsʼoalee. Je Biblia kʼoatso nga nʼio tsjoakená je Jeobá kʼoa nga chjí bekonná (Ageo 2:7; 1 Juan 4:10). Kuinga kʼoatsoniná nga kʼoétsʼoalee kʼoa nga si̱jélee nganʼio (1 Ped. 5:6, 7). Koasenkaoná je Niná nga̱ kui xi mele nga si̱chriantʼalee kʼoa nga chókjoajinná kjoa xi bitjatojiaan. Ya Biblia nkjín choa̱ faʼaitʼa jñani kʼoatso nga kinrʼoéle Jeobá je choʼndale kʼianga tsakʼétsʼoale. w23.05 8 párr. 1-4
Taingo 5 sá enero
María kitso: Je ni̱ma̱na kjaínga jeya bʼasje Niná (Luc. 1:46).
Je María miyole Jeobá koan. Likui tokui tsakʼéjngoni kon ninga tsakakóyale José xi tʼatsʼe Niná. Nda tsabe jotso je Énle Niná. Tsakʼasjeʼaa nichxin nga kisikjaʼaitsjenjin xi tʼatsʼe Niná (Luc. 2:19, 51). Nga miyole Jeobá koan je María nʼio ndasʼin tsakʼejnakao je xʼinle. Nkjín tichjaa xi kʼoati sʼín jokisʼin je María. Kataʼyala choa̱le jngo tichjaa xi Émiko ʼmi. Itso: “Kʼianga sʼa tijna toʼan nda kotʼaya je Énle Niná, tonga kʼianga jechixan, jé xʼinna bʼétsʼoa kʼoa jé tsoya xi tʼatsʼe Niná, kʼiaa koanjinna nga tokui kjimajngoni tokoan jmeni xi bakóyana je xʼinna. Koanjinna nga tjínnele ansoa skotʼaya ánni nga nʼio sʼe̱jnani je kjoamakjainna. Bʼasjeʼaña nichxin nga toʼan nga bʼetsʼoale Jeobá, nga bʼexkia Biblia kʼoa nga sikjaʼaitsjenjian jmeni xi tso” (Gál. 6:5). Jon xi yánchjín mao, kʼiatsa tosi tonda je Jeobá si̱miyo ngisaa tsjoake koa̱nno je xʼinno kʼoa kʼoakuitsono nga nda tinʼiao (Prov. 31:30). w23.05 21 párr. 6
Lune 6 sá enero
Kui xínyano je kjoanokjonchale Jeobá (Sal. 34:11).
Alikui to jekʼoasʼin kichʼañá nga nokjonchá Niná. Jngo koya xi koasenkaoná nga kuinókjonchá Niná kʼiaa nga chótsenlee jme xi kisinda. Ngisaa ʼyaxkoán je Jeobá kʼoa ngisaa tsjoacha maa nga chotsenlee jmeni xi kisinda, kʼianga ʼyaa nga nʼio chjine, nga tse nganʼio tjínle kʼoa nga tsjoakená (Rom. 1:20). Kʼiatsa kjitʼa kʼoétsʼoalee je Jeobá kʼoati koasenkaoná nga jchaxkoán. Kʼianga kjitʼa chjakaonajmiá sa nda sa nda ʼyaxkoaan. Kʼianga nganʼio nijélee nga katabasenkaoná kʼianga kjoa bitjatojiaan, kui nikjaʼaitsjeen jokji nganʼio tjínle. Nga bʼailee kjoanda kʼianga kisikasén ʼNdíle nga kʼienntjainá, kui nikjaʼaitsjenjiaan nga nʼio tsjoakená. Kʼoa kʼianga kʼoaʼmilee nga katabasenkaoná nga koa̱nná josʼin kʼoéndajiaan jngo kjoa, kui nikjaʼaitsjeen nga nʼio chjine. Nga kʼoasʼin bʼetsʼoalee Jeobá ngisaa ʼyaxkoán, kʼoati kui xi basenkaoná nga tsínkui kʼoanʼia jmeni xi sikjinniná je Niná. w23.06 15 párr. 6, 7
Majte 7 sá enero
Jé Jeobá xi Tsjoáná Kjoatéxoma (Is. 33:22).
Jé Jeobá xi nda male batéxoma kʼoa xi tsjoáná kjoatéxoma. Kʼoa tsjoále choʼndale je kjoatéxoma xi tjínnele koaitjenngi. Tobʼelañá, je cuerpo gobernante xi tsakʼejna nga siglo 1, jan koya tjínni kjoatéxoma xi kitsjoa xi tjínnele kjuintjenngiaa ngatsʼiaa. Xi títjon, kʼoakitso nga tsín xkóson kʼoétsʼoalee kʼoa nga toje Jeobá jchaxkoán. Xi majaoni, nga tjínnele jchaxkoán je njín. Kʼoa xi majanni, nga si̱tjosoán je kjoatéxoma xi faʼaitʼa je Biblia xi kʼoatso nga tsín tjínnele si̱chajngiaa (Hech. 15:28, 29). Jósʼin nitjosoán jebi. Tojé Jeobá ʼyaxkoán kʼoa alikui xkóson bʼetsʼoalee. Je Jeobá kʼoakitsole chjota israelita nga toje katabexkón (Deut. 5:6-10). Kʼianga koanmele je Na̱i tsakʼanachale je Jesús, je Jesús kʼoakitso nga toje Jeobá tjínnele jchaxkoán (Mat. 4:8-10). Kuinga tsín xkóson ʼyaxkónñá kʼoa kʼoati tsín chjota chʼasjengʼaa. Alikui jo niná sʼin ʼyatokoán je chjota xi nyatítjonle religión, chjota político, kʼoa kao chjota xi nʼio ʼyale, jolani je xi síská. Jé Jeobá ʼyaxkoán nga̱ jé kisinda ngayeje jmeni xi tjín (Apoc. 4:11). w23.07 14, 15 párr. 3, 4
Mixkue 8 sá enero
Nga nokjonchá je Jeobá bisenxinlee xi chʼao tjín (Prov. 16:6).
Ñaki tokui kijnajtsa sonʼnde ndʼaibi je kjoachajngi kao pornografía (Efes. 4:19). Kuinga nʼio machjénni nga tosi tonda nʼio kuinókjonchá je Jeobá kʼoa nga kuisenxinlee xi chʼaotjín. Ya capítulo 9 xi tsʼe Proverbios, jao yánchjín bʼaxki̱, jngo xi kjoachjine tsoyanile kʼoa xi ijngo kjoachini tsoyanile. Nga jao yánchjín jebi jé nchja̱le chjotachini xi tsínle kjoafaʼaitsjen. Yaa mangóson joni tsa ya ndʼiale kuinchja̱le nga sikjen (Prov. 9:1, 4-6). Nga jngó jngó koya kjaʼaí kjaʼaísʼin bichómani. Kuila kuinókjoañá xi tʼatsʼe chjoónchini (Prov. 9:13-18). I títso nga tínchja̱: “Ngatsʼi xi chjotachini katanroa i̱bi”. Jé nchja̱le je xi chini nga síkjen. Tonga jméni xi male xi ya fichókonle. Yaa tjío xi jekʼien. Si̱kuindalee yaoná je chjoónskáya kao chjoónchajngi, nga̱ kjoabiya koyale je xi ya bichósʼen ndʼiale (Prov. 2:11-19). Proverbios 5:3-10 ijngo chjoón síkʼaxki̱ xi kʼoati si̱kuindalee yaoná. Kʼoatso nga kjoabiya bichókaoná je ndiaa xi fiya. w23.06 22 párr. 6, 7
Xipe 9 sá enero
Katabe ngatsʼi chjota nga mano nikjaʼaitsjaon (Filip. 4:5, TNM).
Je xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele nda choa̱ koatio nga skósonnile josʼin (1 Tim. 3:2, 3). Tobʼelañá, alikui toje kuitjosonntsjaile jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna tokuini nga jengisa tjínle nó, bení nga koa̱n tsjoále Jeobá nganʼiotsjele tojokjini xi chjotajchínga sʼin tíjna nga nda kuichotsjoá jmeni xi kuitso. Kʼiatsa tsín kjoatéxomale Niná tjíofaʼatone, je chjotajchínga xi ngikʼa tsjoánganʼiole xínkjín jmeni xi bʼéndajin ningalani tsín mangóson josʼin síkjaʼaitsjen. Tsee kjoanda so̱koná kʼiatsa chósonnilee josʼiaan. Tobʼelañá, ngisaa nda koanngínkoaa je ndsʼee kʼoa nda kuiyoaa ya jinjtín. Nga je Jeobá ʼyaxkoán, jtín sʼin tiyoaa ningalani kjaʼaí kjaʼaí nʼia nga jngó jngoá. Kʼoa tsjoa satío tokoán nga̱ jé Jeobá tichjenngilee, nga̱ je kosonnile josʼín. w23.07 25 párr. 16, 17
Bixine 10 sá enero
Je xi tjínle kjoankjíntokon koa̱njinle (Dan. 12:10).
Je Daniel kui xá kiskotʼayani nga koa̱njinle jotjínni je Énle Niná. Xi kʼoati tsakasenkao kuinga nangitokon koan. Je Daniel koanjinle nga toje basenkao Jeobá nga majinle jotso je Énle je chjota xi je bexkón kʼoa xi sítjosonle (Dan. 2:27, 28). Nangitokon koan Daniel nga je Niná kisijéle nganʼio nga tsakasenkao (Dan. 2:18). Kʼoati nda kiskotʼayajin je Énle Niná. Tsakásjaiya jmeni xi tso je xo̱n xi jekjio nichxin nga tsakʼejna (Jer. 25:11, 12; Dan. 9:2). Jósʼin kjuintjenngiaa je choa̱le Daniel. Jmé xá chotʼayañá je én xi tongini kinokjoa. A kuinga mená jchaa jókjoantjínni xi tʼatsʼe Énle Niná. Tsa jaon, jé Niná koasenkaoná nga koa̱njinná (Juan 4:23, 24; 14:16, 17). Tjínkʼa chjota xi kui xá kotʼayani Biblia nga básjaiya jña kʼoangini nga kʼoakuitso nga tsín tʼatsʼe Niná jaʼaini je Biblia. Kui básjai jmeni xi kjenndiaale kʼoa totsʼee kjoafaʼaitsjen síchjén nga kʼoatso jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Tonga ñá alikui kʼoanʼia nga chotʼayá je Biblia. w23.08 9, 10 párr. 7, 8
Xoto 11 sá enero
Tsa nroajen tokuin [ . . . ], alikui tisʼe̱nili nganʼio (Prov. 24:10).
Alikui nda satío tokoán kʼianga ya ningósonkoaa yaoná xi ngikʼa (Gál. 6:4). Tsa kʼoasʼiaan, yajin kjuinroani nga koa̱nxinkonchá xíngiaa kʼoa tsʼatojin kʼoakji koa̱nmená kʼoasʼiaan josʼín xi ngikʼa (Gál. 5:26). Tsa kʼoati kji koa̱nmená si̱xá jokji síxá xi ngikʼa, tsʼatonejin kʼoakji kʼoénelee yaoná jokji tjen kʼoakoa̱nná. Je Biblia itso: “Je xi tsín ndi̱to̱n bitjoson tsjoáchʼinle ni̱ma̱ná” (Prov. 13:12). Tsa tsjoáchʼinle ni̱ma̱ná jmeni xi tsín ndi̱to̱n bitjoson, ngisajin koa̱n tsakui chóyalee jmeni xi tsínkʼia kuichotjenngiaa. Jebi sikinroajenjin tokoán kʼoa kuijin xosikaoná nga tsín tinda si̱xánilee Niná. Alikui koa̱n nga tsʼato kʼoakji kʼoénelee yaoná jokji tjen kʼoakoa̱nná, nga̱ je Jeobá alikui kui sijéná xi tsín kʼoakoa̱nná kʼoasʼiaan (2 Cor. 8:12). Kʼoa alikui síngósonkao jmeni xi nʼia kao jmeni xi sʼín xi ngikʼa (Mat. 25:20-23). Nʼio chjí be jmeni xi nʼia nga jngó jngoá, josʼin nixálee, nga kixi mangíntʼalee kʼoa nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan. w23.08 29 párr. 10, 11
Taingo 12 sá enero
A to kjinrá nandá kuiyá (Juec. 15:18).
Je Jeobá kinrʼoéle Sansón. Jé xokisʼin nga toxijña kitjo nandá jñani tíjna Sansón, kʼoa kitjonganʼiole kʼianga jetsakʼi nandá jebi (Juec. 15:19). Kʼoa tojo títjo nandá ya ʼnde jebi kʼianga jenkjín nó jaʼato, nga kiski libro xi tsʼe Jueces je profeta Samuel. Nga tojo títjo nandá ya ʼnde jebi, tsakui nichxin kui kisikjaʼaitsjenjinle chjota israelita nga je Jeobá koasenkao nga kjoa kjoaʼatojin tsa je sinʼiotʼa. Joni je Sansón, kʼoati machjénná je nganʼiole Jeobá. Machjénná nganʼiole tojmeni xi maná nʼia kʼoa tojosʼin tinixálee. Machjén nga nangitokon koaan kʼoa kuenta sʼiaan nga tsín jme xi kuitjosonná tsa tsín je Jeobá koasenkaoná. Je Sansón kitjonganʼio ijngokʼale nga jetsakʼi nandá xi kitsjoale Jeobá. Tikʼoasʼinni ñá, nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná tsa kuenta sʼiaan ngayeje jmeni xi tsjoáná Jeobá (Mat. 11:28). w23.09 4 párr. 8-10
Lune 13 sá enero
Kʼianga énndʼé nichjén nga ʼya xi jotsoná faʼáxin kjoajti, tonga je éntsʼen ngisaa sítse kjoajti (Prov. 15:1).
Jméni xi sʼiaan nga tsín yaoná si̱jtilee kʼiatsa ʼya xi chʼaosʼin sikʼaxki̱ je Biblia kʼoa tsa tsín nda kuinchja̱ni xi tʼatsʼe Jeobá. Je Jeobá si̱jélee nganʼiotsjele kʼoa si̱jélee kjoachjine ánni nga jchasíñá jokuixoán. Kʼoa jósʼiaan tsa skanni jchaa nga tsín nda kabixoán. Koaan kʼoakʼuín ijngokʼalee Jeobá nga katabasenkaoná kʼoa si̱kjaʼaitsjeen jméni xi koa̱n sʼiaan. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, je Jeobá tsjoáná nganʼiotsjele nga tsín yaoná si̱jtilee kʼoa ndʼé koaan. Je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia koasenkaoná nga tsín yaoná si̱jtilee kʼoa nga tsín toxkia kuinókjoaa tsa ʼya xi jokuitsoná. Kui nganʼiotsjele Niná koasenkaoná nga kjoaʼaítsjen kʼaná texto (Juan 14:26). Tobʼelañá, ya libro xi tsʼe Proverbios faʼaitʼa kjoafaʼaitsjen xi basenkaoná nga ndʼé maa (Prov. 15:18). Kʼoati bakóya nga ndasʼin bichómani nga tsín yaoná nijtilee kʼiatsa ʼya xi jokuitsoná (Prov. 10:19; 17:27; 21:23; 25:15). w23.09 15 párr. 6, 7
Majte 14 sá enero
Likui koatejnajyoa nga sikjaʼaitsjen ntsjaino je kjoabi (2 Ped. 1:12).
Je pastro Pedro nʼio nda kisixále Jeobá. Ñatjen kitsoyason kao Jesús, nkjín ʼnde kitsoyason kʼoa yaa tsakʼejnajinle cuerpo gobernante. Xijekoan, kʼianga jenʼio jchínga ijngo xá kitsjoale Jeobá. Jé Niná tsakándiaale nga jao carta kiski xi jaʼaínle yʼa kʼianga nó 62 saʼnda nó 64. Carta jebi kui xi 1 Pedro kao xi 2 Pedro ʼmi (2 Ped. 1:13-15). Je pastro Pedro kʼiaa kiski nga jao carta jebi kʼianga kjoa tjíofaʼatojin chjotale Cristo (1 Ped. 1:6). Tjínkʼa chjota xi to énndiso kitsoya kʼoa tsín nda kikao yaole ya jinjtín (2 Ped. 2:1, 2, 14). Nga kui nichxin tojeme kuichosíkjeson chjota romano naxinandá Jerusalén kao yo̱ngo̱le Niná (1 Ped. 4:7). Nʼiojin nda tsakinyakao nga jao carta jebi chjotale Cristo xi kjoa tjíofaʼatojin nga kʼia. Kʼoajin titsakinyakao nga tsakationdale je kjoa xi kuichone nga koa̱nskanni. w23.09 26 párr. 1, 2
Mixkue 15 sá enero
Totʼale kjoañʼai xi tsakʼaile [Jesús] koanle nga nda kisitjoson (Heb. 5:8).
Je Jesús kisitjoson ngantsjai ninga kʼia nga kjoa jaʼatojin. Kʼianga kjoa bitjatojiaan sakʼoa kui xi basenkaoná nga nitjosoán. Kataʼyala jokoan nga tokʼia kitsʼia je chʼin COVID-19. Kʼoatsakʼinná nga tsín tiya kuiyojtínñá ya Ndʼia jña chotʼayá kʼoa nga tsín tikoa̱n kʼuínyasonñá nga xki̱ ndʼia xki̱ ndʼia. Ñʼai koanná nga kinitjosoán, tonga ndasʼin kichomani nga kʼoakinʼia. Jtín sʼin tsakiyoaa kʼoa tsjoa kisʼe kon je Jeobá. Ndʼaibi ngisaa tiyondaa nga si̱tjosoán tojmeni xi kʼuínná kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse. Kuinje̱ngilee yaoná tsa si̱tjosoán jmeni xi kʼuínná (Job 36:11). Kuinga nitjosonnilee Jeobá nga tsjoachaa kʼoa nga tsjoa katasʼe kon (1 Juan 5:3). Alikui kʼoakoa̱nná nga kʼoaingajaonilee josʼin basenkaoná (Sal. 116:12). Tonga koaan si̱tjosonlee je Jeobá kao chjota xi xá bánele. Nga nitjosoán kʼoasʼin bakoñá nga chjine maa, kʼoa nga chjine maa fayatsjoañá je ni̱ma̱le Jeobá (Prov. 27:11). w23.10 11 párr. 18, 19
Xipe 16 sá enero
Jchaxkón je xi kisinda ngʼajmi, kao sonʼnde (Apoc. 14:7).
A kuinóʼyalai tsa jngolani ánkje kjoakaonajmíli. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi jngo ánkje tínchja̱yajinle “ngayije nangi, kao ngayije ntje̱, kao ngayije én, kao ngayije naxinandá”. I títso: “Jchaxkón Niná, chʼa̱sjejeyao [ . . . ]. Jchaxkón je xi kisinda ngʼajmi, kao sonʼnde” (Apoc. 14:6, 7). Machjén nga jchaxkoán je Jeobá nga̱ jé xi ñaki Niná. Bʼailee kjoanda nga kjima tiʼyaxkoán ya yo̱ngo̱ xi tíjnale. Jméni yo̱ngo̱ xi tínchja̱ni kʼoa jñáni síkʼaxki̱ je Biblia. Je yo̱ngo̱le Niná ali tsa ñaki ndʼiajin, kui tsoyanile josʼin tsakʼéndajin Jeobá nga kʼoasʼin jchaxkón josʼin mele, xi totʼatsʼe nga kʼienntjainá je Jesús. Kʼianga kitsoya je pastro Pablo nga siglo 1, nkjín koya kitsoya xi tjínle yo̱ngo̱ jebi. Yaa faʼaitʼa je xo̱n xi kiskile je chjotale Cristo xi chjota hebreo xi ya tsakatio ya Judea. w23.10 24 párr. 1, 2
Bixine 17 sá enero
Ni kaojinla nganʼiole chjotakjoajchán ni kaojinla nganʼio, kao kui nganʼiona, kui xi tso Jeobá xi tsʼe chjotakjoajchán (Zac. 4:6).
Je chjota xi jtike chjota israelita tsakʼéchjoale je xá xi kjima nga tísʼendaya je yo̱ngo̱. Tonga je Zacarías kʼoakitsole je chjota judío nga kui nganʼiotsjele Jeobá koasenkao nga tsín jme xi kʼoechjoale nga kʼoendaya je yo̱ngo̱. Nga nó 520 nga kjesa faʼaijin Cristo, je rey Darío kitsjoaʼnde ijngokʼa nga koanxá kʼoa kitsjoaa je tao̱n xi koanchjén, kʼoa kʼoakitsole je chjotaxá xi ya tjíobatéxoma ya ʼnde jebi nga kʼoati katatsjoánganʼio (Esd. 6:1, 6-10). Je Jeobá kʼoakitsole je naxinandá nga koasenkao tsa tosi tonda kui tsjoále kjoandosin nga kʼoendaya je yo̱ngo̱ (Ageo 1:8, 13, 14; Zac. 1:3, 16). Nga kʼoasʼin kitsʼainganʼiole je chjota judío kʼiaa nga nó 520 nga kjesa faʼaijin Cristo tsakʼéndaya ijngokʼa je yo̱ngo̱ kʼoa saʼnda tsín aon nó koanjngonile. Nga tosi tonda tsakʼéndaya je yo̱ngo̱ ningalani tse kjoa jaʼatojin, jé Jeobá tsakasenkao. Ñaki tsjoa tsakatío kon nga tsabexkón je Jeobá (Esd. 6:14-16, 22). w23.11 15 párr. 6, 7
Xoto 18 sá enero
Xi fitjenngile ndiaale Abraham, josʼin koankjainle (Rom. 4:12).
Ninga nkjín chjota xi kʼoatso nga be Abrahán, tonga alikui be ʼyákjoánni. Tonga ñá nda ʼyaxkoaan. Ya Biblia kʼoatso nga je Abrahán nʼaile mani ngatsʼi xi tjínle kjoamakjain (Rom. 4:11). Sakʼoa kui nikjaʼaitsjeen tsa koa̱n kʼoati sʼiaan tsanda ñá jokisʼin je Abrahán nga nʼio kisʼele kjoamakjainle. Kʼoati koa̱n kʼoasʼiaan tsa kʼoénelee yaoná. Xi koasenkaoná nga kʼoati nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná kuinga si̱kjaʼaitsjenjiaan choa̱le Abrahán. Kisitjosonle ngantsjai je Niná. Tobʼelañá, ki ʼnde jña tsakʼinle nga koai, tsee nga ndʼianajño tsakatioʼya kʼoa kisitjoson nga kʼoakitsole Niná nga katasíkʼien tile nga tsjoátʼale. Nga kʼoakisʼin, kʼoasʼin tsakakóni nga nʼio tíjna kjoamakjainle. Je Jeobá kisasenle jokisʼin Abrahán kʼoa miyo kitsole (Sant. 2:22, 23). Je Jeobá kui xi mele nga nda kuiyoaa ngixko̱n kʼoa nga miyole koaan. Kuinga kui kiskini je Pablo kao Santiago xi tʼatsʼe Abrahán. w23.12 2 párr. 1, 2
Taingo 19 sá enero
Ngatsʼi chjota ndi̱to̱nndi̱to̱n katanrʼoé, tonga katakjenjta nga nchja̱ (Sant. 1:19).
Jon tichja, ngasin nganda chja̱kaonajmío chjota kʼoa nda tinóʼyalao. Xi chjotale Cristo maa machjén nga kʼoasʼiaan. Kʼoakitso je Santiago tojo tso én xi kamaxkia ndʼaibi. Kʼianga binyañolee xi ngikʼa nga nchja̱ kʼoasʼin bakonilee nga kuenta nʼia jmeni xi tso (1 Ped. 3:8). Tsa tsín kjimajinli jmeni xi tíbʼéyanajmíli kʼoa jmeni xi títso, ngasin nganda chjónangilai kʼoa títjonkjoanla tikjaʼaitsjain jmeni xi kʼuínlai (Prov. 15:28). Tikjaʼaitsjain jebi: “A kʼoatjín jmeni xi xínle. A sinʼio kon. A tibakole kjoaxkóntokon. A nda tso én tisichjén nga kʼoatixinle”. Kuenta tʼiain jotso je tichjaa xi jetjínle kjoafaʼaitsjen nga nchja̱najmí kʼoa chjénngilai (Prov. 31:26). Kuenta tʼiain jósʼin fákaonajmí xi ngikʼa kʼoa jótso én xi síchjén. Tsa kʼoasʼiain, ngisaa koa̱nli josʼin chja̱kaonajmí xi ngikʼa. w23.12 21 párr. 12
Lune 20 sá enero
Je xi bʼasjetʼaxin yaole bʼasjengi ngayeje kjoachjine (Prov. 18:1).
Nga koasenkaoná je Jeobá tsakui nichxin je sichjén xi tjío yaniʼyaná, je miyoná kʼoa tsa jeje̱ xi chjotajchínga sʼin tjío. Tonga kʼianga ba tjín tokoán sakʼoa tsín mená nga ʼya xi kjoakaoná. Tonga jmé xi tjínnele sʼiaan nga koasenkaoná je Jeobá. Alikui chʼa̱sjetʼaxián yaoná. Kʼianga kʼoanʼia, sakʼoa likui tikuenta nʼiañá xi ngikʼa kʼoa to yaoná mangínñá, tokui nʼio nikjaʼaitsjeen je kjoa xi tjínná kʼoa kui xosíkaoná nga kui kʼoanʼia je xi tsín kixi tíjna. Toxá machjén sakʼoani nga toñá kuiyoaa, ngisaa kʼiatsa kjoa tibitjatojiaan. Tonga tsa si̱kʼatoné choa̱le jokjitse nga toñá kuiyoaa alikuijin kʼoaiʼndelee Jeobá nga koasenkaoná. Kʼoaiʼndee nga kuinyakaoná je xi tjío yaniʼyaná, miyoná kao xi chjotajchínga sʼin tjío. Kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga je tjíosíchjén Jeobá nga tíbasenkaoná (Prov. 17:17; Is. 32:1, 2). w24.01 24 párr. 12, 13
Majte 21 sá enero
Jokjitse nga nazareo koa̱n alikui koa̱n kʼoejon (Núm. 6:5).
Kʼianga nazareo koan jngo chjota alikui titsakateni ntsja̱jko̱. Kʼoasʼin tsakakóni nga tíjnanda nga sitjoson jmeni xi kuitsole Jeobá. Tjínkʼa chjota xi tsín tsabexkón. Tjínnele nga nʼiojin koan je xi nazareo koan kʼianga kui xi ndatjín kʼoakisʼin (Amós 2:12). Je chjota bená nga testigole Jeobá maa, kʼoa machjén nga nʼiojin koaan ya tʼaxáná kʼoa tsa ya ndʼiaskuela. Kʼianga sa tsʼen sa tsʼen kjima je chjota ngisaa ñʼai koa̱nná nga kʼuínyasoán kʼoa nga si̱tjosoán jotso kjoatéxomale Niná (2 Tim. 1:8; 3:13). Tsjoa sʼe kon je Jeobá nga tsín kʼoati nʼia josʼín je chjota xi tsín je síxále (Prov. 27:11; Mal. 3:18). w24.02 16 párr. 7; 17 párr. 9
Mixkue 22 sá enero
Chjoétjao xíngio (Rom. 15:7).
Je jtín xi kisʼejna ya Roma, xinxin tsʼe chjotale Cristo xi ya tsakatiojtín, tjínkʼa xi chjota judío kitjenni, xi nʼio nda tsabe jotso je kjoatéxomale Moisés, kʼoa tjínkʼa xi xin naxinandále, xi kjaʼaísʼin kisijchá yaole. Tsakui nichxin tjínkʼa xi choʼnda koan kʼoa tjínkʼa xi mai, kʼoa saʼnda tjínjinkʼa xi choʼnda kisʼele. Jméni xi tsakinyakao nga tsín xínkjín tsakjaʼájin kʼoa nga tosi tonda tsjoake koan xínkjín. Je pastro Pablo i kitsole: “Chjoétjao xíngio”. Je én xi “chjoétjao xíngio” tso kui tínchja̱ni nga nda chjoéyaa xíngiaa, tojo nʼia nga tjín xi bichókonná ya niʼyaná. Tobʼelañá, je Pablo kʼoakitsole Filemón josʼin tjínnele skoéya je Onésimo, je choʼnda xi ya ndʼiale kitokachjingani. I kitsole: “Chjoétjoai joni tsa an” (Filem. 17). Je Priscila kao Áquila nʼio nda koanjinle jotjínni xi tʼatsʼe Cristo tikʼoajinni Apolos. Ninga kʼoalani, nda kiskoeya kʼoa jé kikao (Hech. 18:26). Jtín sʼin tsakatio chjotale Cristo jebi ningalani xinxin ʼndele kʼoa ningalani kjaʼaí kjaʼaí kjoan, kʼoa nda kiskoeya xínkjín ngatsʼi. w23.07 6 párr. 13
Xipe 23 sá enero
Sitjosonña jme xi kixinle Jeobá (Sal. 116:14).
Kuinga bʼaitʼanilee yaoná Jeobá nga tsjoachaa. Sa tsjoacha sa tsjoachaa maa kʼianga majinná jotjínni xi tʼatsʼe kao jme xi tjínndajinle (Col. 1:9). Kʼianga Biblia tichotʼayai jekjimajinli jebi. Xi títjon, tjínjngoo tokuin nga tíjna Jeobá. Xi majaoni, ʼyaní nga nganʼiotsjele kitsjoale je chjota xi kiski Biblia. Kʼoa xi majanni, nga jngo jtín tíjnale kʼoa nga kui síchjén nga kʼoasʼín jmeni xi mele. Kʼiatsa jemeli kʼoaitʼalai yaoli Niná, machjén nga katamajinli jmeni xi bakóya Biblia, nga si̱tjosuin je kjoatéxomale Niná kʼoa nga chja̱kaonajmíni xi kjaʼaí jmeni xi makjainli (Mat. 28:19, 20, TNM). Nʼio tsjoachai je Jeobá kʼoa kui xi meli nga toje jchaxkuín. A jekʼoatinʼiai. w24.03 4, 5 párr. 6-8
Bixine 24 sá enero
Tojngo yao koa̱nni (Gén. 2:24).
Je Abigaíl chjoónle koanni je Nabal, kʼoa je Biblia kʼoatso nga to kinchja̱ti je Nabal kʼoa chʼao kisʼin (1 Sam. 25:3). Ñʼaijin koanle Abigaíl nga kʼoasʼín chjota xi tsakʼejnakao. Ñandia kʼianga je David koanmele kisíkʼien je Nabal kʼianga totaon tsabe je kʼoa kao chjotale. Tsa kinikʼienlani xʼinle Abigaíl alikuijinti kjoa tsakʼejnajinni (1 Sam. 25:9-13). Koanjin kʼia kitoka tsakai je Abigaíl kʼianga kichonikʼien je Nabal, tonga alikui kʼoakisʼin. Tosaa kikjákaonajmí je David nga kʼoakitsole nga tsín katafisíkʼien je Nabal (1 Sam. 25:23-27). Ánni nga tsín kitsjoaʼndeni nga kinikʼien je xʼinle. Je Abigaíl tsjoake koan Jeobá kʼoa kʼoatisʼin chjí tsabekon je kjoabixan joni je. Koanjinle nga nʼio xkón be Niná je kjoabixan, kuinga tsakʼasjentjaini je xʼinle kao xi tjío yaniʼyale nga̱ kui xi koanmele nga nda kʼoéjna ngixko̱n Niná. Kʼianga kisʼejinle nga kuichonikʼien je Nabal, kjitʼanangi kikjákaonajmí je David nga kʼoakitsole nga tsín kʼoakatasʼín. w24.03 16, 17 párr. 9, 10
Xoto 25 sá enero
Sinʼiojinjinno je én xi kuinchja (Job 16:5).
Tsa jngo ndsʼee xi ngisasa tse nichxin tísíkʼaya nga tísíxále Jeobá kʼoa tokjimanile josʼin tíjna. Tsa jngo xi sʼa skuela tsoʼba kʼoa nda tífikao yaole, nga tsín kʼoati sʼín josʼín je xtiskuela xínkjín. Tsa jngo ndsʼee kʼoa tsa jngoje̱ xi tosʼa tíkotʼaya Biblia xi kixi fitʼale Niná ninga xínkjín batiochjoa. Kʼoakʼuínlee ngatsʼi ndsʼee jebi nga nʼio nda tjíosʼín nga nʼiojin kjima nga je Jeobá tjíosíxále (Filem. 4, 5, 7). Je Jeobá be nga kʼoatjío tokoán nga mená si̱xálee kʼoa nga mená si̱tjosoán jotsakʼinlee kʼianga tsakʼaitʼalee yaoná. Kʼoa kui kjoanda tsjoáná Jeobá nga bakolee jokji tsjoachaa (Prov. 23:15, 16). Je Jeobá kuenta kisʼin josʼin kisixále je xi nazareo koan ngasʼa. Kʼoati kuenta sʼínná ndʼaibi jokji tibʼenelee yaoná nga tinixálee. Tosi tonda kʼoakji si̱xálee Jeobá jokji kuicho nganʼioná. w24.02 18 párr. 14; 19 párr. 16
Taingo 26 sá enero
Je Jesús xi tsakʼamje nga tokjoanda kisʼin, kʼoa kisinda ngatsʼi (Hech. 10:38).
Kuila si̱kjaʼaitsjenjiaan jokoan nga tosʼa tsakʼétsʼiakao Jesús nga kitsoyason kʼianga tífikjetʼa nó 29. Kʼianga chixan chjota ya Caná, jngo ʼnde xi tíjna ya Nazaret jñani koanjchínga je Jesús, ki je Jesús kao na̱le. Je María yaa tísísinle chjota xi tjíobichó, tonga toʼikoan jetʼa je vino. Kjitʼanangi ki María jñani tíjna Jesús kʼoa kʼoakitsole nga jetsín vino (Juan 2:1-3). Je Jesús vino kisikʼóya je nandá kʼoa vino jebi kui xi ngisasa nda ʼyo (Juan 2:9, 10). Nkjínsa kjoaxkón tsakatío Jesús nga jaʼai i̱ Sonʼnde. Nkjín jmi chjota tsakasenkao. Tobʼelañá, ñandia nga 5,000 chjota kisikjen kʼoa ñandia nga 4,000 kisikjen. Tsakui nichxin tsʼato 27,000 chjota tjínni xi kisikjen tsa kʼoéxki̱koaa je yánchjín kao xtiʼndí xi ya tjío (Mat. 14:15-21; 15:32-38). Kʼoati kisindaya Jesús xi chʼin tjínle nga kʼia (Mat. 14:14; 15:30, 31). w23.04 2 párr. 1, 2
Lune 27 sá enero
Nga̱ an Jeobá Nináli, an titsoanʼioa je ndsai ngakixi; an xi i̱ tixinle: Ali nokjonjin. An koasenkaole (Is. 41:13).
Kʼianga kjoa bitjatojiaan tjín nichxin nga kʼoasʼe tokoán nga tsínná nganʼio kʼoa nga tsín tichókjoajinniná. Tojo koan Elías, tsakui nichxin tokui xi koa̱nmená nga tosi̱kjáyaa kʼoa tosójnafesa (1 Rey. 19:5-7). Machjén nga je Jeobá koasenkaoná nga tosi tonda nda si̱xálee. Kʼoa je Jeobá kʼoasʼin, tojo tso én xi kamaxkia ndʼai. Kʼianga kjoa jaʼatojin je rey David kʼoa nga chjota kitjenngike tsabe nga ya tíjnakao Jeobá. Kuinga i̱ kitsonile: “Jé ndsai ngakixi basenkaona” (Sal. 18:35). Nga tsjoánganʼioná Jeobá nga nda sʼe tokoán sakʼoa kjaʼaí chjota síchjén. Tobʼelañá, ñandia kʼianga ba kisʼe kon je rey David, jé kichokonle Jonatán xi miyole koanni nga kisinʼio kon (1 Sam. 23:16, 17). Kʼoa jé Eliseo kisichjén Jeobá nga tsakasenkao je Elías nga kitsjoanganʼiole (1 Rey. 19:16, 21; 2 Rey. 2:2). w24.01 23, 24 párr. 10-12
Majte 28 sá enero
Jé Jeobá xi male tsjoá kjoachjine; yaa tsʼoa bitjoni je kjoankjíntokon kao kjoamajintokon (Prov. 2:6).
Je Jeobá nʼio nda chjota kʼoa nʼio nkjín koya jmeni xi tsjoáná. Kui jebi xi bakóyaná capítulo 9 xi tsʼe Proverbios. Je chjoón xi nchja̱ni, xi ñaki kjoachjine tsoyanile jetjínndale ngayeje, je yao kao vino xi sʼio, kʼoa jesénjnandale yámixa̱ (Prov. 9:2). Tojo tso versículo 4 kao 5, je xi ñaki kjoachjine itsole xi tsínle kjoafaʼaitsjen: “Nroao, ticho nioxtilana”. Ánni machjénni nga kuinóʼyalee chjoón jebi. Je Jeobá mele sikuindaná kʼoa tsjoáná kjoachjine. Alikui mele nga kʼia koa̱nchoyaná kʼianga jekjoa kakajiaan kʼoa tsín mele nga chʼao sa̱tío tokoán ngantsjai. Kuinga tsjoánile kjoachjine je xi kixi fitʼale (Prov. 2:7). Tsa nokjonchá je Jeobá mejinná nga tsjoa sʼe̱ kon kʼoa kjuintjenngijián je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná. Tsa kʼoasʼiaan tsjoa sʼe̱ tokoán (Sant. 1:25). w23.06 23, 24 párr. 14, 15
Mixkue 29 sá enero
Niná tjínle kjoakixi, likui chajinle xáno (Heb. 6:10).
Ningalani tsín kʼoamaná kʼoakji nixálee Niná josʼin mená tsakai, chjí bekon jokji tjen kʼoamaná nixálee. Yaa ʼyañá jebi jokitsole Jeobá je profeta Zacarías. Kʼoakitsole nga kui katasíchjén je oro kao plata xi kisikasén chjota judío xi tsín kʼoakoanle ki ya Jerusalén nga jngo corona katasínda (Zac. 6:11). Je corona xi kisinda kui tsoyanile nga tse kjoanda tsakakó je chjota judío jebi (Zac. 6:14, nota). Ñaki tjínjngoo tokoán nga tsínkʼia sichajin Jeobá josʼin tinixálee ningalani sakʼoa kjoa bitjatojiaan. ʼYañá nga toxá kjoa kuitjátojinñá nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi kʼoa nga sa chʼao sa chʼao koa̱nchon (2 Tim. 3:1, 13). Tonga alikui koa̱n nga kui nʼio si̱kjáojiaan. Kuenta sʼiaan nga i̱ kitsole Jeobá je choʼndale kʼianga nichxinle Ageo: “An tijnakaono [ . . . ]. Ali tsa nokjonjion” (Ageo 2:4, 5). Kʼoati je Jeobá koasenkaoná tsa kʼoénelee yaoná jokji tjen kʼoakoa̱nná kʼianga kʼoasʼiaan josʼin mele. w23.11 19 párr. 20, 21
Xipe 30 sá enero
Chjotajéenía (Luc. 5:8).
Nkjín kʼa nga tsín nda kisʼin je pastro Pedro, tonga koanmele Niná nga kisʼetʼaxo̱n nga̱ tse xi bakóyaná (2 Tim. 3:16, 17). Je Pedro kʼoati ñʼai koanle tsa jmeni kʼoa kʼoati kisʼe kon joni ñá. Kʼianga chotʼayajiaan xi tʼatsʼe, majinná nga tsínkui koyale Jeobá nga chjotatsje koaan. Je Jeobá kui xi mele nga tosi tonda kʼoénelee yaoná nga kui xi ndatjín kʼoasʼiaan ninga sakʼoa ñʼai maná. Ninga jekinikʼéjnaa xi tsín ndatjín sakʼoajin kui kjoaʼaítsjen ijngokʼaná, tonga tosi tonda kʼoénelee yaoná nga tsín tikʼoasʼianñá. Ngatsʼiaa sakʼoa kui kʼoabixoán kʼoa sakʼoa kui kʼoanʼia jmeni xi skanni kʼoamaná, tonga tsa tosi tonda kʼoénelee yaoná nga kui xi ndatjín kʼoasʼiaan, jé Jeobá koasenkaoná nga si̱ndayaa yaoná (1 Ped. 5:10). Je Jesús tsakakóle kjoamatokon je Pedro ningalani tsín nda kisʼin sakʼoa. Nga kui chótʼayajiaan jebi koasenkaoná nga tosi tonda je Jeobá si̱xálee. w23.09 20 párr. 2, 3
Bixine 31 sá enero
Señor, tsa i̱lasa tijnai tsakai, je ndsʼe likui kʼen (Juan 11:21).
Je Jesús koanjin kisindaya Lázaro, tojo tso én xi kamaxkia ndʼai, tonga je Jesús be jmeni xi sʼin. I kitsole Marta: “Kjoaʼáyanile ndsʼai”. Kʼoa i kitsosa: “An nía xi sikjaʼáya, kʼoa an nía xi kjoabijnachon” (Juan 11:23, 25). Je Niná kitsjoale nganʼio je Jesús nga koa̱nle sikjaʼáyanile xi jekʼien. Jesa kisikjaʼáyale jngo tsotiʼndí kao jngo ti, tiʼakʼiaa kisikjaʼáyanile nichxin nga kʼien (Luc. 7:11-15; 8:49-55). Tonga a koaanle Jesús sikjaʼáyanile jngo chjota xi jeño nichxin kijnakʼien kʼoa xi jetífiʼndo yaole. Je María, xi kʼoati ndichja ma Lázaro kʼoati kitsole Jesús jokitso je Marta. I kitsole: “Señor, tsa i̱lasa tijnai tsakai, je ndsʼe likui kʼen” (Juan 11:32). Kʼianga tsabe Jesús nga ba tjío kon kʼoa nga tjíokjiʼndá kʼoati koanbale tsanda je. Nga koanmake miyole kʼoati kinroajen ndáxko̱n. Koanjinle josatío tokoán nga jngo xíngiaa nichaa kʼoa kui xi koanmele nga tsín tiba sa̱tíoni kon miyole. w23.04 10, 11 párr. 12, 13