Kʼiáni nga tsín tiʼi̱ kuixónñá “Katjinroa kjoatéxomali”
“Kʼia nga jchao nga kʼoakjima je kjoabi, kataʼyao nga je ʼndíle chjota jetíjnachrian jajchxo xo̱ntjoa.” (MAT. 24:33)
JMÉ XI KAMAJINLI
Jósʼin tíbitjoson jngo tjíjtsa Sonʼnde tje̱n nó 1914 je Énle Niná xi tongini kinokjoa.
Jmé xi tsoyanile nga sa chʼao sa chʼao kjimachon.
Jósʼe tokuin kʼianga ʼyai nga jemachrianle nga kjoetʼa xi chon sonʼnde.
1, 2. 1) Ánni nga sakʼoa tsín ʼyasíñá kʼoa nga chajinsíniná tsa jmeni. 2) Jméni xi jeʼyaa xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná.
NGA jngó jngó je chjota alikui tongóson sʼin bʼéjinkon tsa jmeni xi kama. Xi ijngosani, tsa jngo chjota xi kafisíxki alikui faʼaitsjenyejele jmeni xi katsole je chjinexki. Kʼoa tjínje̱ chjota xi tsín masjaile je yobi̱le kʼoa tsa cho̱tsínle ninga yani tjíongi xko̱n. Ánni nga kʼoamasíni. Je chjota científico kʼoatso nga kuinga chajinniná nga jao jan koya jmeni xi tinʼia. Kʼoatso nga tojngoxó koya jmeni xi nʼio kuenta sʼín xokoajkoaa.
2 Nʼio nkjín chjota xi kʼoati kjima, alikui kjimachoyale jmeni xi kjima jngo tjíjtsa Sonʼnde. Tsakui nichxin be nga jekjaʼaí chon sonʼnde saʼnda nga kitsʼia nó 1914, tonga alikui majinle anni nga kʼoachonni. Tonga ñá xi Biblia chotʼayá ʼyañá nga nó 1914 jaʼai je Chjotaxále Niná kʼianga Rey kinikao Jesús ya ngʼajmi. Tonga kʼoati ʼyaa nga kje bitjosonyejejin jotso kjoabʼetsʼoa jebi: “Katjinroa kjoatéxomali. Kʼoakatasʼín josʼin nga meli, joni ya ngʼajmi kʼoatisʼin i̱ sonʼnde” (Mat. 6:10). Tonga kʼianga kʼoasʼin katabitjoson josʼin mele Niná i̱ Sonʼnde josʼin tíbitjoson ya ngʼajmi, títjon kjoanla tjóxin jmeni xi chon sonʼnde.
3. Jmé kjoanda xi tjínná kʼianga Énle Niná tichotʼayá.
3 Kʼianga kʼoasʼin chotʼayá je Énle Niná ʼyañá nga ndʼai tíbitjoson jmeni xi tongini kinokjoa. Kʼoa nʼio nkjín chjota xi tsín tjíobe. Je chjotasonʼnde to yaole tjíofini kʼoa tokui tjíofini jmeni xi mele. Alikui kuenta tjíosʼín jme choa̱ xi bakó nga jetíbatéxoma Cristo tje̱n nó 1914 kʼoa nga jeme sikjeson jmeni xi chon i̱ Sonʼnde. Ninga jenʼio nkjínli nó nga tinixálai je Niná, machjénní nga chjónangilai yaoli: “A tojo kʼoasʼin makjainna nga jeme kjoetʼa xi chon Sonʼnde kʼianga ʼbe jmeni xi kjima”. Kʼoa tsa chriansʼa nga testigole Jeobá mai, chjónangilai yaoli: “Jméni xi ngisa nʼio kuenta tisʼian”. Janla koya kataʼyaa anni kʼoabixónsíñá nga jeme kʼoakoa̱n i̱ Sonʼnde josʼin mele Niná.
JETSʼATSEN JE XI TJÍOSONLE NAXÍN
4, 5. 1) Jméni xi tísʼín Jesús tje̱n nó 1914. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya jña fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.) 2) Jméni xi tsoyanile je chjota xi jan mani xi naxín tjíosonle xi tje̱nngitsaole Jesús. 3) Jósʼin tíbitjoson én jebi.
4 Kʼianga nó 1914 je Jesucristo jngo korona tsakʼaile ya ngʼajmi, xi tsonile, nga Rey kinikao. Je én xi faʼaitʼa ya kapítulo 6 xi tsʼe Apocalipsis kʼoatso nga jngo naxínchxoa tíjnasonle Jesús. Xijekoan, kʼoatso nga kitjokao naxínle nga kisikinjele jmeni xi chonle Sonʼnde je Na̱i (tʼexkiai Apocalipsis 6:1, 2). Kapítulo jebi kʼoatsosa nga kʼoati nʼio kʼoantjaiya jokoa̱nchon je Sonʼnde kʼianga jetjoéle xá je Rey xi kiskoejin Niná. Sʼee kjoajchán, kjinrá, chʼin kʼoa nkjínsa koya sʼe̱ xi sikʼien chjota. Kjoa jebi jan chjota tsoyanile xi naxín tjíosonle xi tje̱nngichrianle Jesucristo (Apoc. 6:3-8).
5 Je Biblia tongini kʼoakitso nga je kjoajchán kui “kjoaʼaxin xi nyʼán chon [...] sonʼnde”. Kʼoa kʼoakoan, ninga nʼio nkjín naxinandá xi kʼoakitso kʼianga jtín sʼin sixá kʼoa nga nyʼán koatio. Kʼianga kisʼejna je Kjoajchántse xi títjon tokʼiaa kitsʼiani nga kisatiosa xi kjaʼaí kjoajchán xi tsakjaʼáxin kjoanyʼán i̱ Sonʼnde. Kʼoa ningalani tísʼe tao̱n kʼoa ngisa chjine kjima chjota científico, tje̱n nó 1914 tojo tísʼe kjinrá jngo tjíjtsa Sonʼnde. Xi ijngosani, miyón chjota tjíosíkʼien nga xki̱ nó je chʼintoán xi tjín kʼoa kao kjoaxkón xi tísʼe. Kjoa jebi sa nʼio sa nʼio kʼoakjima kʼoa sa nkjín sa nkjín chjota tjíosíkʼien. A machoyali anni kʼoakjimasíni.
6. 1) ʼYáni xi koanchoyale nga jetíbitjoson jmeni xi tongini kitso je Énle Niná. 2) Jméni xi kisʼin je choʼndale Niná.
6 Nʼio nkjín chjota xi tokuila kini jmeni xi koan nga kisʼejna je Kjoajchántse xi títjon kʼoa nga tsʼatsen je chʼinndʼai xi gripe española tsakʼin. Tonga je chjotale Cristo xi ya koai ya ngʼajmi jekʼoasʼin tjíokoyale nga nó 1914 kjoetʼa “nichxinle je chjota xi li judíojin” (Luc. 21:24). Ninga tsínkjoan ñaki be jmeni xi koa̱n, be nga ñaki kʼoantjaiya jokoa̱nchon nga nó 1914 nga jekoatexoma je Rey xi kiskoejin Niná. Kʼoa nga tsabe nga jetíbitjoson jmeni xi tso je Énle Niná, ñaki kao kjoanʼiojin tsakakóyason nga jetíbatéxoma je Chjotaxále Niná. Nga kʼoasʼin tsakakóyason, nʼio kitjenngike chjota, kʼoa nga kʼoakoantʼain kʼoati kui xi tsakakó nga kitjoson jmeni xi tso je Énle Niná. Kʼoa xi jeki nó, je xi kontra tsakatiole je Chjotaxále Niná kitjenngike je choʼndale Jeobá kʼoa tsakʼasjee kjoatéxoma xi tsín kixi nga kontra tsakatiole. Xi ijngosani, totaon tsabe, ndoyá kiskaní, kisixijndo, chʼinsá kisikʼienni kʼoa saʼnda tsakatesin (Sal. 94:20; Apoc. 12:15).
7. Ánni nga tsín tjíobesíni je chjota jmekjoanni xi kjima jngo tjíjtsa Sonʼnde.
7 Ninga kʼoasikji choa̱ jetjín nga jetíbatéxoma ya ngʼajmi je Chjotaxále Niná, ánni nga tsín tjíobesíni je chjota. Kʼoa ninga jekjoatse kʼoatjíotso je naxinandále Niná nga jetíbitjoson jmeni xi tso je Énle Niná, ánni nga tsín tjíobesíni je chjota jmeni xi kjima sonʼnde. A tokui nʼio kuenta tjíosʼín jmeni xi to xko̱n tjíobeni (2 Cor. 5:7). A kuinga ñaki to yaolela tjíofini nga tsín tjíobesíni jmeni xi tísʼín je Niná (Mat. 24:37-39). A tokui tjíobʼénjiojin kjoafaʼaitsjenle jmeni xi sʼín kʼoa jmeni xi chonle sonʼnde je Na̱i (2 Cor. 4:4). Kʼianga jchaa jmeni xi kjima, machjén nga katasʼená kjoamakjain kao kjoankjíntokonle Niná ánni nga tsín tokui kjuinsíñá jmeni xi be je xkoaan, nga kataʼyasíñá jmeni xi tísʼín je Chjotaxále Niná. Nʼio tsjoa sʼe tokoán nga kjimajinná jmekjoanni xi kjima.
SA NʼIO SA NʼIO TÍSʼE KJOATSʼEN
8-10. 1) Jósʼin tíbitjoson 2 Timoteo 3:1 saʼnda 5. 2) Jméni xi bakó nga sa tse sa tse kjoatsʼen tísʼe.
8 Xi majaoni koya anni nga ʼyañá nga jeme kʼoendajin je Chjotaxále Niná jmeni xi chon i̱ Sonʼnde kuinga sa nʼio sa nʼio tsʼen kjima je chjota. Jokjoan ndʼaibi je chjota yaa síkʼaxki̱ ya 2 Timoteo 3:1 saʼnda 5, kʼoa jeme jngo siento nó tjínle nga kʼoakjimachon jngo tjíjtsa Sonʼnde kʼoa ngisa nʼio tíʼyale. A tiʼyaní nga kʼoachon. Kataʼyala kʼaa choa̱ xi bakó nga kʼoachon (tʼexkiai 2 Timoteo 3:1, 13).
9 Kuila tingósonkoai jmeni xi chʼao tsabe chjota kʼianga nó 1940 kao nó 1950 kao jmeni xi ma ndʼaibi ya tʼaxá, ya kjoaniská, jmeni xi bʼétsaojinkao chjota kʼoa jofayo. Ñaki to kjoatsʼen kʼoa ñaki to kjoachajngi tjín ndʼaibi. Tjínkʼa chjota xi mele nga jésa xi ngisa nʼio tsʼen koa̱n, xi ngisasa nʼio jndí jmeni xi sʼin kʼoa nga jesa xi ngisa nʼio chʼao koa̱nkjoan. Kʼianga nó 1950, tjín programa xi faʼa ya telebisión xi tsín ma kotsenle tsakai ngatsʼi xi tjío yaniʼya tonga ndʼaibi jema kotsentsʼile. Nʼio nkjín chjota xi be nga je chjota xi tixʼin kʼoa xi tiyánchjín xínkjín fayokaoni kui síchjén je kjoasʼetsaojin kʼoa kao jofayo tojoni nga tsín ʼya xi chʼaosʼin sikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe. Nʼio tse kjoanda bʼailee je Niná kʼianga ʼyaa josʼin síkjaʼaitsjen xi tʼatsʼe kjoa jebi (tʼexkiai Judas 14, 15).
10 Kʼoalati si̱kjaʼaitsjeen jokoankjoan xti xi xíjin tsakʼinle kʼianga nó 1950 kʼoa si̱ngósonkaola josʼín je xti ndʼaibi. Je xijchá xi kʼia tsakatio nʼio koankjaojinle nga na̱jno̱ kisken je xtile, nga xán tsakʼi kʼoa tsa tokisʼin tokoanni nga kite. Tonga nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, ñaki tokʼoamaná jotso én xi noʼyá ngantsjai xi tʼatsʼe xti. Tobʼelañá, jngo ti xi sʼa xjaʼaon nóle chʼinsá tsakʼéle je xti xínkjín ya ndʼiaskuela, jao kisikʼien kʼoa tejan mani xi kisikiʼaon. Ijngosa choa̱, jngo jtín mani xti xi chʼi̱ xi toxkia kisikao nga kisikʼien jngo tsotiʼndí xi sʼa ñajan nóle kʼoa kʼoati kisikiʼaon je nʼaile tsotiʼndí kʼoa kao primole. Kʼoa jmeni xi kjima jngo ʼnde ya Asia xi jete nó jetífaʼato, kʼoatso én kʼianga me basen je kjoa xi tísʼe ya ʼnde jebi nga je xti xotjíosʼín. A tíjna jngo chjota xi kʼoakuitso nga tsín nʼio chʼao kjimachon Sonʼnde.
11. Ánni nga nʼio nkjín chjota xi tsín kuenta sʼínsíni nga sa chʼao sa chʼao kjimachon.
11 Ñaki tíbitjoson je én xi kiski je pastro Pedro kʼianga kitso: “Je nichxin xi kjoetʼa kjoaʼaí xi tsjoale bijnoke, xi titsʼeni kjoachi̱nga̱le kʼoémajin. Kʼuikuitso: Jñá tíjna ndai xi kitsjoa tsʼoa nga kjoaʼaí. Jo saʼnda nga kʼen xijcháná, tojo kʼoasʼin chon jo saʼnda nga kisʼenda sonʼnde” (2 Ped. 3:3, 4). Ánni nga kʼoatso kʼasíni je chjota. Kuinga tsín timaxkónnile jme xi kjima, tokjimangakaole nga sa chʼao sa chʼao kjimachon. Tobʼelañá, tsakui nichxin tokʼoakoa̱nná tsa jngo miyoná xi tongotjo kʼoantjaiyani jokjoan tonga tsa tobijbi kʼoantjaiya alikuijin tsen koa̱nná. Kʼoakjima je chjota, tobijbi tjíobʼantjaiya kʼoa kuinga tsín tiʼya xi tomaxkónnile. Tonga alikui xi tsonile tsa tsín chʼao kjimachon.
12, 13. 1) Ánni nga tsín si̱kinroajensíñá tokoán nga tiʼyaa jmeni xi kjimachon i̱ Sonʼnde. 2) Jméni xi koasenkaoná kʼianga chókjoakaoná je “kjoañʼai xi tse” xi kitso je pastro Pablo.
12 Je pastro Pablo kʼoakitso nga “je nichxin xi kjoetʼa” nʼio sʼe̱ “kjoañʼai xi tse” (2 Tim. 3:1). Tonga ali tsakuijin xi kitso tsa tsín koa̱nná josʼiaan, ali anni nga kuinókjonñá kʼoa nga tokoán si̱kinroajenñá. Koaan chókjoajinná kjoa jebi nga̱ jé Jeobá koasenkaoná kao nganʼiotsjele kʼoa kao je jtín. Koaan kixi kjuintʼalee je Niná, nga̱ jé tsjoáná “je nganʼio xi nʼio tse” (2 Cor. 4:7-10).
13 Kʼianga kinchja̱ni je Pablo xi tʼatsʼe nichxin xi tífikjetʼa itso én xi tsakʼétsʼiakaoni: “Jebi kʼoati kataʼyai”. Kʼianga kʼoatso én xi kisichjén kui xi bakóyaná nga ñaki kuitjoson jmeni xi kitso. Alikui jao tjínná nga sa chʼao sa chʼao koa̱nkjoan je chjota saʼnda nga kjoaʼaísíkjeson je Jeobá. Jokji nga tínroa nichxin, je chjota kʼoatso nga kʼianga jenʼio chʼao sʼín ngatsʼi je chjota je naxinandá tochanginí. Ndʼaibi ngisasa nʼio chʼao tjíosʼín je chjota tikʼoajinni ngasʼa. Tsakui nichxin tokjoa kjimale chjota kʼoa likui kuenta tjíosʼín anni nga kʼoakjimani, tonga jmeni xi kjima tje̱n nó 1914 kui xi bakóná nga jeme kjoaʼaxin je kjoatsʼen xi tjín sonʼnde je Chjotaxále Niná.
GENERACIÓN JEBI ALIKUI KJOAʼATO
14-16. Jñánile xi majanni koya xi bakóná nga jeme kjoaʼaí je Chjotaxále Niná.
14 Xi majanni koya anni nga katamakjainsíniná nga jemachrianle je kjoafetʼa kui jmeni xi kjima ya jinnaxinandále Niná. Tobʼelañá, kʼianga kjesa batéxomajin je Chjotaxále Niná ya ngʼajmi, jngo jtín mani je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi xi ñaki kao kjoatsjoa tjíosíxále je Niná. Jméni xi kisʼin kʼianga tsínni kitjoson jmeni xi tjíokoyale nga koa̱n tsakai kʼianga nó 1914. Tosi tonda kisixále je Jeobá. Kʼoa ninga kjoa jaʼatojin kʼoa ninga chjota kitjenngike me ngatsʼi nga tosi tonda je Jeobá kisixále saʼnda nga kʼien.
15 Je én xi tongini kinchja̱ je Jesús josʼin kuichokjetʼa jmeni xi chon sonʼnde i kitso: “Nga tsín tsa kuiyá chjota xi tjío ndʼaibi [“generación jebi”, TNM] saʼnda nga ngayije je kjoabi kʼoakoa̱n” (tʼexkiai Mateo 24:33-35). Kʼianga generación jebi kitso je Jesús, jao koya jtín kinchja̱ni xi tsʼe chjotale xi ya koai ngʼajmi. Je xi títjon jtín, tsabe jmeni xi koan kʼianga nó 1914 kʼoa koanjinle kʼianga kui nó jebi kitjoéle xá je Cristo. Ali tsa tokuijin nga tjíokon nga kʼia, kuinga kʼia kitjoejinni kao nganʼiotsjele Niná nga xtile Niná koa̱n kʼoa tsamaije̱ tongini nga nó 1914 kitjoejin (Rom. 8:14-17).
16 Xi majaoni jtín xi “generación jebi” ʼmile jéní chjota xi kʼia kitjoejinni kao nganʼiotsjele Niná kʼianga tjíosa i̱ Sonʼnde je xi tsakatiojin jtín xi títjon. Kuinga kʼoabixónsíñá nga li tsa tongatsʼijin xi ya koai ngʼajmi je xi tjíokon ndʼaibi xi ya majngokao “generación jebi” je xi kinchja̱ni je Jesús. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je xi ya tjíojin je jtín xi majaoni jenʼio jchínga. Xi ijngosani, je én xi kinchja̱ je Jesús ya Mateo 24:34 kui bakóyaná nga tsín tsa kuiyá “generación jebi” tongini nga kjesa faʼaijin je kjoañʼai xi nʼio tse, kuinga tojo tjíokon kʼasíni i̱ Sonʼnde generación jebi kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai jebi. Kʼianga ʼyaa xi tʼatsʼe jebi ngisa tibʼéjngongáni tokoán nga jetochoasa nichxin tíjna kʼianga je Jesucristo, xi Rey sʼin tíjnale Chjotaxále Niná, sikjeson chjotatsʼen kʼoa kjoaʼaí je sonʼnde chjotse (2 Ped. 3:13).
JE CRISTO JEME SIKINJE
17. Jmé xi bakóyaná je choa̱ xi kaʼyaa.
17 Jméni xi tsoyaná nga tíbitjoson nga jan koya je Énle Niná xi kʼoasʼin kachotʼayasoán ndʼaibi. Je Jesús kʼoakitso nga tsín ʼya xi be jme nichxin kʼoa jme orani nga kuichokjetʼa jmeni xi chon je sonʼnde kʼoa alikui ʼyaa kʼiani kʼoakoa̱n (Mat. 24:36; 25:13). Tonga tojo kitso je pastro Pablo ʼyañá “jme nichxinni” xi tiyoaa (tʼexkiai Romanos 13:11). Jenichxin fetʼa tiyoaa ndʼaibi. Kʼiatsa chótʼayasoán jmeni xi tongini kitso je Énle Niná kʼoa jmeni xi tjíosʼín je Jeobá kʼoa kao je Jesús ndʼaibi, jchañá nga jemachrianle nga sikjeson jmeni xi chon je sonʼnde.
18. Jméni xi koyale ʼyani xi tsín makjainle nga jetíbatéxoma je Chjotaxále Niná.
18 ʼYani xi tsín makjainle kʼianga jetíbatéxoma je Jesucristo, xi naxínchxoa tíjnasonle nga tísíkinje, jeme skoe̱ nga tsín nda tjíosʼín. Alikui titjóʼanile yaole kʼianga kjoaʼaí kjoaxkónle Niná. Nʼio nkjín xi i̱ kuitsochʼinxkón: “ʼYá xi koa̱n jchókjoakaole” (Apoc. 6:15-17). Ya kapítulo xi ijngo xi tsʼe Apocalipsis bakóyasa xi tʼatsʼe jebi. Je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi kʼoa kao je xi i̱ tjínle kjoachoya i̱ Sonʼnde alijme xi koa̱nle nga̱ nda sa̱sénle Niná jmeni xi tjíosʼín. Xijekoa̱n, je chjotankjín kjoaʼatojin tjínkon je kjoañʼai xi nʼio tse kʼoa yaa koatio ya sonʼnde chjotse (Apoc. 7:9, 13-15).
19. Jméni xi ñaki jetichoyalee ngatsʼiaa xi ñaki kjimakjainná nga jemachrianle kjoafetʼa.
19 Kʼiatsa kui kjuinñá je Énle Niná xi tíbitjoson je nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, alikui kui kʼoenjiojinná jmeni xi chonle sonʼnde je Na̱i kʼoa koa̱njinná jmeni xi kjima jngo tjíjtsa Sonʼnde. Je Cristo jeme sikinje kʼianga sikjeson je chjotatsʼen xi tjío kʼianga kjoaʼaíkao je Armagedón (Apoc. 19:11, 19-21). Nʼio tse kjoanda xi kʼoasʼin tichoyalee (Apoc. 20:1-3, 6; 21:3, 4).
[Sén xi faʼaitʼa ya pájina 29]
Nga sa tjíofi sa tjíofi je xi tjíosonle naxín sa chʼao sa chʼao kjimachon je sonʼnde (Chótsenlai párrafo 4 kao 5)