BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • wp17 número 2 p. 14-15
  • ʼNdenaxó i̱ tʼanangi: A ñaki kʼoatjín axo mai

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • ʼNdenaxó i̱ tʼanangi: A ñaki kʼoatjín axo mai
  • Xo̱n xi Bájinkonná tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá (xi sʼeyole chjota) (2017)
  • Subtítulo
  • Xi me tikui tínchja̱ni
  • JNGO KJOAFAʼAITSJEN XI TJÍN TOJÑANI
  • XI TSAKÁSJAI ʼNDENAXÓ
  • JNGO KJOAMAKJAIN CHJOTSE
  • ʼNDENAXÓ KOA̱N SONʼNDE
  • “Ya ʼNdenaxó ska̱jiaan”
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2018
  • Jmé xi tjínndajinle Niná xi kao Sonʼnde
    Énnda chjotse xi tʼatsʼe Niná tínroani
  • Jmé xi tjínndajinle Niná xi kao Sonʼnde
    Jméni xi síjéná Niná
Xo̱n xi Bájinkonná tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá (xi sʼeyole chjota) (2017)
wp17 número 2 p. 14-15
Praslin, Seychelles

Praslin (Seychelles), jñani kʼoasʼin koankjainle je sondado títjon xi Gordon tsakʼin nga koansjaile ʼndenaxóle Edén kʼianga nó 1881

ʼNdenaxó i̱ tʼanangi: A ñaki kʼoatjín axo mai

Kʼianga bʼaxki̱ná ʼnde jña naskánachon, mamená nga ya kjuian ánni nga koa̱n kjin si̱kʼéjnasíñá je kjoanikjáojin xi tjínná kʼoa nda sʼe̱síni tokoán. Tonga tojo ma ngantsjai, kʼianga jefeʼe̱ñá ndʼianá tojo kjoani tjínná.

Nimetokonñá ngatsʼiaa jngo ʼnde xi naskánachon. Kuinga chjonanginilee yaoná, a to jkoaa xi kʼoasʼin fiya. Ánni nga nʼio nimetokonsíñá. A chanxótse kʼoakoa̱nchon kʼiani.

JNGO KJOAFAʼAITSJEN XI TJÍN TOJÑANI

Jokji siento nó jetífaʼato, je chjota nʼio síkjaʼaitsjen tʼatsʼe ʼnde xi naskánachon. Kʼoa nʼio nkjín chjota xi ngisa tikoanndosinngánile kʼianga tsabe ya Biblia nga kui tínchja̱ni tʼatsʼe jngo ʼndenaxó xi kisʼejna ya Edén, ya jña tjoni tsʼuí. Jókoanchon ʼnde jebi. Je Biblia itso: “Je Niná Jeobá tsakʼéntje tojme yá xi nda matsen kʼoa xi nda chine to xi bale”. Je ʼndenaxó jebi jngo ʼnde xi nʼio naskánachon xi ñaki nimetokoán. Tonga xi ngisa nʼio tjínle kjoandosin jé “yá xi tsʼe kjoabijnachon xi séjna ngabasenle ʼndenaxó” jebi (Génesis 2:8, 9).

Xi ijngosani, ya Génesis ño xo̱ngá síkʼaxki̱ xi ya bitjoni ya ʼndenaxó. Jao xi tojo kʼoaʼmi saʼnda ndʼaibi, je Tigris kao Éufrates (Génesis 2:10-14). Xo̱ngá jebi yaa faʼatojin Irak, jñani chjota persa tsakánentsja ngasʼa, kʼoa yaa bichóni ya golfo Pérsico.

Kuinga beni je chjota persa tʼatsʼe jngo ʼnde xi naskánachon xi kisʼejna i̱ tʼanangi. Tobʼelañá, jngo najño xi tsʼe Persia, xi kʼia koannda nga siglo 16, xi ya tíjna ya Museo de Arte xi tsʼe Filadelfia (Pensilvania, Estados Unidos), kui koanndatʼa jngo ʼnde xi tíchjoandai jñani tjín naxó kao yá. Kʼoa kui bakó jmeni xi tso Biblia tʼatsʼe ʼndenaxó xi kisʼejna ya Edén. Kʼoa je én xi ʼndenaxó tso yaa nroani jngo én persa xi “ʼndenaxó xi tjínnyʼoándai” tsoyanile.

Nʼio nkjín én kao ʼnde xi nchja̱ni tʼatsʼe ʼndenaxó. Josʼin nga koannkjínya chjota jngo tjíjtsa Sonʼnde, jetoyʼa josʼin tsakʼinyale tʼatsʼe ʼndenaxó. Kʼoa nga jesiento nó jaʼato kui tsakʼójinle jme xi makjainle chjota kʼoa jme kuento xi tjínle nga jngó jngó ʼnde. Saʼnda ndʼaibi, me tongatsʼi chjota nga síchjén én xi ʼndenaxó tso nga kui síkʼaxki̱ ʼnde jña naskánachon.

XI TSAKÁSJAI ʼNDENAXÓ

Tjínkʼa chjota xi kotsenson xi kʼoakitso nga koansjaile je ʼndenaxó xi kicha. Tobʼelañá, je sondado títjon xi Charles Gordon tsakʼin, kʼianga kicho ʼnde xi tíjnajin ndáchikon ya Seychelles kʼianga nó 1881, ñaki tokʼoakoanle jonaskánachon ya jña Valle de Mai ʼmi kʼoa saʼnda ʼndenaxóle Edén kitsole. Kʼoa ndʼaibi, je ʼnde jebi jé naxinandá kjinentsja. Kʼianga siglo 15, je Cristóbal Colón kʼoasʼin koankjainle nga toje koa̱nsjaile je ʼndenaxóle Edén kʼianga kicho ya ʼnde xi tíjnajin ndáchikon xi La Española ʼmi, xi ya tíjnajnyobasenle ndʼaibi República Dominicana kao Haití.

Je libro xi Mapping Paradise ʼmi tsʼato 190 mapa jchá faʼaitʼa, kʼoa nʼio nkjín jñani faʼaitʼa je Adán kao Eva nga ya tjío ya ʼndenaxóle Edén. Jngo mapa xi tsʼe siglo 13 xi ya kitjoéni xo̱n jchá xi kiski Beato de Liébana jngo cuadro nroatʼa jñani ʼndenaxó tíjna ngabasenle kʼoa yaa bitjoni je xi ño xo̱ngá nga jngó jngó ndaile, je xo̱ngá Tigris, Éufrates, Pisón kao Guihón. Kʼoatso chjota nga cuadro jebi kui tsoyanile josʼin kison ngakjijnda Sonʼnde je kjoamakjain xi tjínle je xi chjotale Cristo tsole yaole. Choa̱ jebi kui bakó nga ningalani tsín ʼyale jñankjoanni kisʼejna je ʼndenaxóle Edén, je ʼnde jebi likui kichajin.

John Milton, xi ya Inglaterra tsʼe, xi kʼia tsakʼejna nga siglo 17 nʼio ʼyale nga kui kiski poema xi ʼNdenaxó xi kicha ʼmi, xi ya bʼangini jotso Génesis nga tsakajngijée Adán kʼoa nga tsakichonsjejin ya Edén. Je Milton kui nʼio kinchja̱ni je kjoachoya xi tjínle chjota nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin i̱ tʼanangi. Itso xi kiski: “Jngo tjíjtsa Sonʼnde ʼndenaxó koa̱n”. Xijekoanni kui kiski poema xi koanjaoni xi ʼNdenaxó xi koansjaini ʼmi.

JNGO KJOAMAKJAIN CHJOTSE

Jokjitse jetjío je chjota kui síkʼaxki̱ʼnde nga jngo ʼndenaxó kicha. Tsa kʼoatjín, ánni nga tsín ʼya xi tifaʼaitsjensínile. Tojo tso je libro Mapping Paradise kuinga je “chjota teólogo likui básjaiya jñakjoanni kisʼejna je ʼndenaxó”.

Me tongatsʼi relijión nga kʼoasʼin tsoya nga ya koanngián ya ngʼajmi, kʼoa likui tsoya nga ʼndenaxó koa̱n tʼanangi. Tonga ya Biblia ya Salmo 37:29 itso: “Je xi kixi tsʼee koa̱n sonʼnde, kʼoa i koatioson ngantsjai nichxin”. Kʼoa nga nʼio chʼao chon sonʼnde jña tiyosoán, a kuicho nichxin nga kuitjoson én jebi kʼoa ʼndenaxó koa̱n Sonʼnde.

ʼNDENAXÓ KOA̱N SONʼNDE

Je Niná Jeobá, xi kisinda ʼndenaxó xi títjon, kʼoakitso nga kʼoendayani xi kicha. Jósikaonile. Je Jesús kʼoakitso nga i̱sʼin kʼoétsʼoaa: “Katjinroa kjoatéxomali. Kʼoakatasʼín josʼin nga meli, joni ya ngʼajmi kʼoatisʼin i̱ sonʼnde” (Mateo 6:10). Kjoatéxoma jebi, jngoo Chjotaxá xi je Jesús kjinentsja kʼoa jé kʼoéjnayangajaole ngatsʼi chjotaxá sonʼnde (Daniel 2:44). Xi ijngosani, jé xosʼin nga ʼNdenaxó koa̱n Sonʼnde tojosʼin mele je Niná.

Jenʼio kjoatse nga kʼoakitso Isaías josʼin kuiyoaa ya ʼndenaxó, jñani tsín tisʼe̱ni ngayeje jmeni xi kjoañʼai síkjaʼáná ndʼaibi (Isaías 11:6-9; 35:5-7; 65:21-23). Tʼexkiai testo jebi ya Bibliali, tojngo jao minuto kʼoéxkiani. Nda sʼe̱ tokuin nga jchai jme xi sʼin Niná tʼatsʼe chjota xi sitjoson kjoatéxomale. Je xi koatio nga kʼia, tjoénile nga jao koya xi kisicha Adán, kʼoetsaojin ya ʼndenaxó kʼoa nda koatio ngixko̱n Niná (Apocalipsis 21:3).

Ánni nga makjainniná nga ʼndenaxó koa̱n Sonʼnde. Kuinga i̱ tso Biblia: “Je ngʼajmi tsʼení je Jeobá, tonga je sonʼnde jé chjotasonʼnde kitsjoale”. Kʼoa én jebi jé Niná xokitso kʼoa tsín male bʼéndiso (Salmo 115:16; Tito 1:2). Je Biblia kʼoatso nga tsínkʼia kjoetʼa je kjoabijnachon xi sʼe̱ná ya ʼndenaxó, kʼoa je kjoachoya jebi nʼio naskánatjín.

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani