BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • w23 mayo p. 14-19
  • Tosi tonda ya titómjeyai je “Ndiaa Tsje”

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Tosi tonda ya titómjeyai je “Ndiaa Tsje”
  • Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá (xi chotʼaya) 2023
  • Subtítulo
  • Xi me tikui tínchja̱ni
  • “NDIAA TSJE” XI KISʼEJNA NICHXIN KJOATSE KʼOA XI KIJNA NDʼAIBI
  • JÓSʼIN KISʼENDA NDIAA JEBI
  • TOJO TIXʼA̱ʼNDE NDʼAIBI JE “NDIAA TSJE”
  • “Tsje katamao”
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2021
Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá (xi chotʼaya) 2023
w23 mayo p. 14-19

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 22

Tosi tonda ya titómjeyai je “Ndiaa Tsje”

“Jngo ndiaa sʼe̱jna, je xi Ndiaa Tsje kʼuínle” (IS. 35:8).

KJOAJNDA 31 Titómjekoai ngantsjai Jeobá

XI TÍNCHJA̱NIa

1, 2. Jméni xi tjínnele kisʼin je chjota judío xi tsakatio ya Babilonia (Esdras 1:2-4).

KʼIANGA jejankan kao te nó tjíonʼio ya Babilonia je chjota judío, kʼoatsakʼinle nga koa̱n koai ijngokʼani ya naxinandá Israel (tʼexkiai Esdras 1:2-4).b Tojé Jeobá xi koan tsakʼasje ijngokʼani chjota judío ya Babilonia, nga̱ je chjota babilonio alikui ʼya xi tsjoáʼndele nga fi ijngokʼani ya ʼndele (Is. 14:4, 17). Tonga nga kjaʼaí xi tsakatéxoma ya Babilonia kʼoakitso nga koa̱n koai ijngokʼani chjota judío ya ʼndele. Ngatsʼi chjota judío tjínnele kisikjaʼaitsjenjin tsa koai ijngokʼani ya naxinandále kʼoa tsa mai. Tonga tjínjinkʼa xi ñʼai koanle. Kataʼyala ánni.

2 Tjínkʼa xi jenʼio jchínga kʼoa ñʼaijin koa̱nle nga koai ijngokʼani. Nʼio nkjín chjota judío xi ya Babilonia kitsin kʼoa toyaa jñani bexkon. Jeto kisʼeyanajmísale nga ya tsakatio je chjotajchíngale ya Israel. Tjínkʼa xi ndatjío ya Babilonia, xi kisʼele tsojmi kʼoa xi kisʼele negocio, ñʼaijin koanle nga kisikatío ngayeje jebi kʼoa nga ya koai jngo ʼnde jñani tsín bexkon.

3. Jmé kjoanda xi kisʼele je chjota judío xi ki ijngokʼani ya Israel.

3 Je chjota judío xi kixi kitʼale Niná, koanjinle nga ngisa tse kjoanda sʼe̱le nga koai ijngokʼani ya Israel tikʼoajinni nga ya Babilonia koatio ninga nkjín tsojmi tjínle. Je xi ngisa chjíle kuinga kʼoasʼin skoe̱xkón ijngokʼani Jeobá josʼin mele, nga̱ ya naxinandá Babilonia tsʼato 50 yo̱ngo̱ tjío tonga nijngojin xi tsʼe Jeobá. Nga tsín kisʼe jngo ʼnde jñani tsakakále cho̱ kʼoa nga tsín kisʼe je xi naʼmi koan ñʼai koanle nga kʼoasʼin tsabexkón Jeobá jotso kjoatéxomale. Kʼoa nʼio tochoa koanni chjota xi je Jeobá tsakʼétsʼoale nga̱ ya Babilonia niná ndiso bʼétsʼoale chjota. Je chjota judío xi je Jeobá bexkón, koanmele ki ijngokʼani ya ʼndele. Kui xi koanmele nga kʼoasʼin skoe̱xkón ijngokʼa je Jeobá josʼin mele.

4. Jméni xi kitsole Jeobá je chjota judío.

4 Nga kuitjo chjota judío ya Babilonia, ñola sá kuichoni ya naxinandá Israel. Kʼoa ñʼaijin koa̱nle ya yandiaa. Tonga je Jeobá kʼoakitso nga je koasenkao nga tsín jme xi koa̱nle. Je Isaías i kitso: “Tjandao ndiaale Jeobá. Tjakixio jngo ndiaa xi tsʼe Nináná ya ʼndekixí. [...] Xi̱nyáʼnde jñani chʼao kji nangi kʼoa sʼe̱jna sonson ʼnde jñani chʼao chon” (Is. 40:3, 4). Ngisajin choa ñʼai koa̱nle je chjota judío nga ya koaiya jngo ndiaa xi kijna kixikixi kʼoa xi chon sonson tikʼoajinni tsa kʼoakji koaimi kʼoa kʼoakji koaijen jñani ndiaa koai. Tonga nga nda chon ndiaa jñani koaiya ngisaa nda koai kʼoa ngisaa ngotjo kuichoni.

5. Jótsakʼin je ndiaa xi kinchja̱ni je Jeobá xi bitjoni ya Babilonia kʼoa xi ya Israel bichó.

5 Tjínkʼa je ndiaa xi jaʼaín tjínle kʼoa tjínkʼa xi número tjínle. Kʼoati tjínle jaʼaín je ndiaa xi kinchja̱ni Isaías. Je Biblia itso: “Jngo ndiaa sʼe̱jna, je xi Ndiaa Tsje kʼuínle. Alikui ya kjoaʼa je xi jndí” (Is. 35:8). Jósʼin kitsoyanile xi kao chjota israelita je én jebi kʼoa jósʼin tsoyanile xi kao ñá.

“NDIAA TSJE” XI KISʼEJNA NICHXIN KJOATSE KʼOA XI KIJNA NDʼAIBI

6. Ánni nga “Ndiaa Tsje” tsakʼinnile ndiaa jebi.

6 “Ndiaa Tsje” ʼmi ndiaa xi kinchja̱ni Jeobá. Naskánaʼmi ndiaa jebi. Ánni nga ndiaa tsje ʼminile. Kuinga tsín kitjoʼndele ya naxinandá Israel tsa ʼya xi jndí koan. Xi tsonile, alikui kitjoʼndele tsa ʼya xi kisichajngi, tsa xkóson tsakʼétsʼoale kʼoa tsa jmesani jée xi ai tjío kʼoakisʼin. Je chjota judío xi kuicho ijngokʼani ya Jerusalén tjínnele nga tsje koatio ngixko̱n Niná (Deut. 7:6). Ali tsakuijin xi tsonile tsa to jenda sʼín chjota xi kitjoni ya Babilonia. Tjínnele kisikʼantjaiya yaole nga nda tsakatio ngixko̱n Niná.

7. Jmé xi tjínnele kisʼin je chjota judío. Jngo choa̱ tʼejnai.

7 Tojoná sa kabixoán nʼio nkjín chjota judío xi ya Babilonia kitsin. Kʼoa nʼio nkjín xi kʼoatisʼin kisikjaʼaitsjen kʼoa xi kʼoasʼin kikao yaole jokisʼin je chjota xi Babilonia tsʼe. Kʼianga jenkjín nó jaʼato nga kicho je chjota judío ya Israel, je Esdras kisʼejinle nga tjínkʼa xi xin naxinandále je yánchjín xi chixankao (Éx. 34:15, 16; Esd. 9:1, 2). Kʼoa nga jeki nichxin tokʼoakoanle je Nehemías nga tsín male én hebreo je xtile chjota judío jebi (Deut. 6:6, 7; Neh. 13:23, 24). Alikuijin josʼin tsjoake koa̱nni je Jeobá kʼoa alikuijin je kʼoetsʼoale tsa tsín majinle je én xi kichjini kjoatéxomale (Esd. 10:3, 44). Alikui choa ñʼai koanle chjota judío jmeni xi kisʼin. Tonga ngisaa kitjoʼndele nga kʼoakisʼin nga jeya tjío ya naxinandá Israel nga̱ jekʼoasʼin tsakʼétsʼoale Jeobá josʼin mele (Neh. 8:8, 9).

Saʼnda tjen nó 1919, je ndsʼee kao tichjaa tjíobásjaile josʼin tjíotsoya saʼnda nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

Saʼnda tjen nó 1919, millón mani je xi xʼin, xi yánchjín kao ʼndíxti xi tjíobitjojinle Babilonia xi nʼioje kʼoa yaa tjíofiya je “Ndiaa Tsje” (Chótsenlai párrafo 8)

8. Ánni kʼoabixónñá nga ya “Ndiaa Tsje” titsomayaa (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

8 Tsakui nichxin tokʼoamaná jokoan je chjota judío. Tonga kʼoati mangóson josʼin tiyoaa ñá ndʼaibi. Nga̱ kʼoati kui “Ndiaa Tsje” xi kinchja̱ni Jeobá titsomayaa. Nga ya titsomayaa ndiaa jebi kʼoasʼin tiʼyaxkoán je Jeobá josʼin mele. Kʼoa nichxin xi nroaján tsee kjoanichikontʼain sʼe̱ná nga koatexoma Chjotaxále Niná i̱ Sonʼnde. Kuinga machjénni nga tosi tonda ya kuitsomayaa ndiaa jebi, ni ya ngʼajmiján tjínná kjoachoya kʼoa ni i̱ Sonʼnde kuiyoaa (Juan 10:16).c Saʼnda tjen nó 1919, millón mani chjota tjíobitjojinle je religión ndiso, xi “Babilonia xi nʼioje” ʼmile. Kʼoa je chjota jebi, xi xʼin, xi yánchjín kao ʼndíxti, yaa tjíofiya je ndiaa xi tsje. Kʼoati ya tijnajinlai ji. Ninga jejngo siento nó tjínle nga kitjoʼai ndiaa jebi, jenʼio nkjín nó tongini kisʼejnanda.

JÓSʼIN KISʼENDA NDIAA JEBI

9. Tojo tso Isaías 57:14, jósʼin kisʼenda je “Ndiaa Tsje”.

9 Jé Jeobá kisindachonle ndiaa je chjota judío xi kitjoni ya Babilonia (tʼexkiai Isaías 57:14).d Kʼoati kisikao Jeobá je “Ndiaa Tsje” xi titsomayaa ndʼaibi. Siento nó tongini nga nó 1919, jé kisichjén je chjota xi bexkón nga tsakánda ndiaa (tingósonkoai Isaías 40:3). Chjota jebi nkjín koya xi kisʼin nga koan tsakánda ndiaa jebi, ánni nga koan kitjojinnile Babilonia xi nʼioje je chjota xi ndatjío ni̱ma̱le kʼoa koan kʼoasʼin tsabexkón Niná josʼin mele. Kataʼyala jme xi kisʼin nga tsakánda ndiaa jebi.

Máquina xi títjon tsʼatsen xi xo̱n tsakʼasje. Je chjota xi kisikʼatoya títjon je Biblia nga kjaʼaí én.

Je chjota xi bexkón Niná siento nó tsakásjaiya jokjoantjínni xi bakóya Biblia ánni nga koan kitjojinni religión ndiso kʼoa ya kiyani je ndiaa xi tsje (Chótsenlai párrafo 10, 11)

10, 11. Jósʼin kichomani nga kitjo je Biblia kʼoa nga kjaʼaí én jaʼatoya (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

10 Nga tíbitjo je xo̱n. Nga nó 1450, to ntsja kiskini Biblia je chjota kʼianga kjaʼaí xo̱n kiskitʼa. Nʼio tse koanjngonile, kuinga tochoa Biblia kisʼeyoni nga kui nichxin kʼoa nʼio chjí koan. Tonga nga jetsʼatsen máquina xi bʼasje xo̱n, ngisaa choa ñʼai koan nga kitjo je Biblia.

11 Nga tífaʼatoya xi kjaʼaí én. Nʼio nkjín nó nga to én latín kitjo je Biblia, kʼoa tojé chjota xi skuelangʼa kiskotʼaya xi koanjinle. Tonga nga jekisʼe ki̱cha̱ xi bʼasje xo̱n, je chjota xi tsokjónke Niná kui én kisikʼatoya Biblia je én xi male chjota. Kʼoa nga jekisʼeyole Biblia chjota koan kisingósonkao tsa kʼoatjín jmeni xi ʼmiyale ya yo̱ngo̱ kao jotso je Biblia.

Je ndsʼee Russell kao xi ñatjen kiskotʼaya Biblia nkjín xo̱n kiskotʼayajin nga ngisa nda koanjinle jme xi tsoya je Biblia kʼoa kitsoyale xínkjín jmeni xi koanjinle.

Je chjota xi bexkón Niná tsakásjaiya jokjoantjínni xi bakóya Biblia ánni nga koan kitjojinni religión ndiso je chjota kʼoa ya kiyani je ndiaa xi tsje (Chótsenlai párrafo 12-14)g

12, 13. Jngo choa̱ tʼejnai jósʼin kisʼejnatsen kʼianga siglo 19 nga tsínni kʼoatjín jmeni xi tsoya je yo̱ngo̱.

12 Xo̱n xi basenkaoná nga chotʼayá Biblia. Nkjín chjota kiskotʼayajin Biblia kʼoa koanjinle jmeni xi tso. Alikui toje tsakʼéjinkon jmeni xi koanjinle, kuinga koanjtinile je xi ngʼajko̱ tjíole religión. Tobʼelañá, kʼianga siglo 19 je chjota xi kiskotʼayajin Biblia tsakʼasjee folleto kao tratado xi kitsoya nga tsínni kʼoatjín jmeni xi bakóya je yo̱ngo̱.

13 Kʼianga nó 1835, jngo chjota xi bexkón Niná xi Henry Grew tsakʼin jngo folleto tsakʼasje xi kitsoya joma kʼianga biyaa. Ninga tsín kʼoasʼin kitsoya je yo̱ngo̱, je chjota jebi yaa Biblia tsakʼangini nga kʼoakitso nga tsínná jngo ni̱ma̱ xi tondiaa bʼejnakon, kʼoa nga tokʼia sʼe̱ná kjoabijnachon ngantsjai tsa je Niná xi kui kjoanda tsjoáná. Kʼianga nó 1837 jngo chjota xi religión tsakʼejnajin xi George Storrs tsakʼin jngo folleto xi tsakʼasje Henry Grew koansjaile nga tíjnaya je tren. Kʼianga tsakʼéxkia, tsabe nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso xo̱n jebi kʼoa kitsoyale xi kjaʼaí. Kʼianga nó 1842 kui kjoanokjoaya kitsjoa xi i̱ mi: “A tondiaa batiokon je xi chjotatsʼen”. Jmeni xi kiski je George Storrs koanndosinle je Charles Taze Russell.

14. Jósʼin tsakasenkao je Russell kao xi ñatjen kiskotʼaya Biblia jmeni xi kisʼin xi kjaʼaí (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

14 Jósʼin tsakasenkao je ndsʼee Russell kao xi ñatjen kiskotʼaya Biblia jmeni xi kisʼin chjota xi kʼoati Biblia kiskotʼayajin. Nga kʼia, jetjín diccionario, concondancia xi tsʼe Biblia, kʼoa jenkjín Biblia tjín xi kjaʼaí kjaʼaí chjota tsakʼasje. Kʼoa kui kiskotʼajin kʼianga kiskotʼaya je Biblia. Kʼoati nʼio tsakinyakao jme xi tsakásjaiya je Henry Grew, George Storrs kao xi kjaʼaísa. Kʼoati nʼio nda kisixá Russell kao xi ñatjen kiskotʼaya je Biblia kʼianga tsakánda je xi “Ndiaa Tsje” tsole Biblia, nga̱ nʼio nkjín libro kao tratado tsakʼasje xi ya Biblia yʼangini.

15. Jméni xi koan nga nó 1919.

15 Kʼianga nó 1919 alikui tije religión ndiso tsakánentsjani je naxinandále Niná. Kʼoati kʼia tsʼatsen “je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá”. Kʼoa je chjota xi ndatjío ni̱ma̱le jekoan ya kiya ndiaa xi tsje (Mat. 24:45-47). Je chjota xi kʼia kiskotʼaya koanjinle xi tʼatsʼe Jeobá kao jme xi tjínndajinle nga̱ tokʼoa jetsakatio chjota xi kiskotʼayajin tʼatsʼe jebi kʼoa joxi tsoyanile nga je tsakándale ndiaa (Prov. 4:18). Kʼoati kisikʼantjaiya yaole nga nda tsakatio ngixko̱n Niná. Alikui xi tsonile nga jekoanjinyejele jokjoantjínni Énle Niná nga kʼia, nga̱ jé Jeobá tíbasenkao naxinandále nga kjimajinle jotjínni xi tʼatsʼe jokji tífaʼato nó (chótsenlai je recuadro “Sa nda sa nda tísíjinle Jeobá je naxinandále”). Nʼiojin tsjoa sa̱tío tokoán nga jekʼoasʼin kuitjosonná ngayeje josʼin mele Niná (Col. 1:10).

Sa nda sa nda tísíjinle Jeobá je naxinandále

Je ndiaa tísʼejna sonson kʼoa tísʼejna kixikixi. Ya ndaindiaa nkjín jñá kji kʼoa kijna xkoén xkoén.

1927-1928: Koanjinná nga tsín tʼatsʼe Niná nroani je Navidad

1928-1936: Alikuiti kro kisichjénni

1931: Testigole Jeobá tsakʼinná

1938: Alikui tije jtín tsakinyándani xi chjotajchínga sʼin tsakatio

1944-1945: Ngisasa nda koanjinná jotjínni xi tʼatsʼe njín

1952: Ngisasa nda koanjinná ánni bichonsjejinni naxinandále Niná jngo chjota xi ai jée bajngi

1956: Ngisasa nda koanjinná nga xkón tíjna ngixko̱n Niná je kjoabixan

1972: Jé bándiaale je jtín xi chjotajchínga sʼin tjío xi kao nganʼiotsjele Niná tjoejinni

1973: Koanjinná nga ai jée bajngi jngo chjota xi na̱jno̱ kjen

1976: Kʼoaʼminá jñánile je xá xi koa̱n chjoé xi chjotale Cristo maa

2000: Nʼio nda chotʼayajin tsa koa̱n xi̱nyáná jmeni xi tjínle je njín

2006, 2012: Kʼoatsakʼinná nga tseni jée nga kui chotsenlee je pornografía jñani nʼio chʼao sʼín je chjota

TOJO TIXʼA̱ʼNDE NDʼAIBI JE “NDIAA TSJE”

16. Jméni xi kjima saʼnda tjen nó 1919 nga kjimasinle je ndiaa tsje (Isaías 48:17; 60:17).

16 Nga nda koa̱nchon jngo ndiaa machjén nga koa̱nsinle. Saʼnda tjen nó 1919 kjimandachon ndiaa jebi ánni nga nkjín chjota xi koa̱n ya koaiyasíni, nga tsín tiya religión ndiso koatiojinni. Nga nó 1921, “je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá”, kui je libro xi El Arpa de Dios ʼmi tsakʼasje. Kui libro jebi koanchjén nga kisakoyale chjota jokjoantjínni Énle Niná. Me jaon millón libro jebi tsʼabíson, kʼoa 36 én kitjo. Kʼoa nkjín chjota tsabe Énle Niná nga kui libro jebi kiskotʼaya. Kʼoa chriansʼaa kitjo je libro Koaan nda kuiyoaa. Kui libro jebi kjimachjén nga tíʼmiyale Énle Niná je chjota. Je Jeobá jé naxinandále tísíchjén nga títsjoáná jmeni xi machjénná nga tosi tonda ya kuitsomayaa je ndiaa xi tsje (tʼexkiai Isaías 48:17;e 60:17f).

17, 18. Jñáni bichókaoná je “Ndiaa Tsje” xi timangínyaa.

17 Kʼianga jngo chjota kotʼaya Biblia joxi tsoyanile nga kʼia bʼétsʼiakao nga fiya je “Ndiaa Tsje”. Tjínkʼa xi tochoatse nga ya bʼetsomaya, kʼoa tjínkʼa xi kʼoatjío kon nga ya kʼoétsomaya saʼnda nga kuicho jñani tjíofi. Jñáni tjíofi.

18 Je xi ya ngʼajmi tjínle kjoachoya kui xi tsonile nga ya ngʼajmi kuichokao je “Ndiaa Tsje” xi tjíofiya (Apoc. 2:7). Kʼoa je xi i̱ Sonʼnde koyale koatio, je ndiaa xi tjíofiya yaa saʼnda kuichokao nga jekjoetʼa xi jngo jmi nó koatexoma je Cristo kʼianga jechjotatsje koa̱n ngatsʼi chjota. Kʼiatsa ya tiʼmiyai ndiaa jebi, ali yándsʼinjin chotsenni. Tosi tonda ya tʼinyai saʼnda nga kjoaʼaí sonʼnde chjotse.

JMÉ XI KAMAJINLI

  • Jósʼin kiya je “Ndiaa Tsje” je chjota judío kʼoa jmé xi tjínnele kisʼin.

  • Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, jósʼin kisʼenda “Ndiaa Tsje” jebi kʼoa kʼiáni kitjoxʼáʼnde.

  • ʼYáni xi ya tjíotsomaya je “Ndiaa Tsje” kʼoa jñáni kuichokao.

KJOAJNDA 24 Tangínmiaa ya nindole Jeobá

a Jngo ndiaa kisikʼaxki̱ Jeobá xi “Ndiaa Tsje” tsole, xi bitjoni ya Babilonia kʼoa xi ya Israel bichó. Kʼoati jngo ndiaa tíbájna ndʼaibi Jeobá xi ya tjíofiya je choʼndale. Saʼnda tjen nó 1919 millón mani chjota tjíobitjojinle je Babilonia xi nʼioje kʼoa yaa tjíofiya ndiaa xi tsje. Machjén nga tosi tonda ya kuitsomayaa ndiaa jebi.

b Esdras 1:2-4: “Kui jebi xi títso je rey Ciro xi Persia tsʼe: Je Jeobá, je Niná xi tíjna ngʼajmi, jé kitsjoana ngayeje kjoatéxoma xi tjín sonʼnde kʼoa jé tsakánena nga jngo ndʼia kʼoendale ya Jerusalén, xi nchja̱ni Judá. 3 Jon xi ya naxinandále tiyojion, je Nináno katabʼejnakaono kʼoa tangínmio ya Jerusalén, xi nchja̱ni Judá, kʼoa tʼendao je ndʼiale Jeobá, je Ninále Israel. Jéní Niná xi kixi, je xi ya tíjna je ndʼiale tsakai ya Jerusalén. 4 Je xi tojaʼaikʼejna i̱ naxinandá, tojñani tíjna, katabinyakao je xi tjío ndaindʼiale. Katatsjoále tao̱nsine, tao̱nchxoa, tsojmi, cho̱, kʼoa kao je xi tsjoátʼale Niná xi kixi ya ndʼiale, xi tíjna ya Jerusalén”.

c Chótʼai je libro Las profecías de Isaías, una luz para toda la humanidad II, ya página 56, párrafo 19.

d Isaías 57:14: “I kuitso én: Tjandao, tjandao jngo ndiaa. Tindachon je ndiaa. Chja̱ʼaxion jme xi tjíochjoa ya ndiaale naxinandána”.

e Isaías 48:17: “Kui jebi xi títso Jeobá, je xi tsakatseyali, je xi tsje sʼin tíjna Israel: An, Jeobá, anña Nináli, je xi kʼoasʼin bakóyali ánni nga ji xi nda kuijnasíni, je xi kʼoasʼin síkasényali ya ndiaa xi tjínnele kuitómjeyai”.

f Isaías 60:17: “Tao̱nsine tsjoa ʼndele ki̱cha̱ní, tao̱nchxoa tsjoa ʼndele ki̱cha̱, ki̱cha̱ní tsjoa ʼndele yá, kʼoa ki̱chaa tsjoa ʼndele la̱jao̱; kʼoa je xi sikuindali jé kjoanyʼán kʼoa je xi tsjoáxáli jé kjoatéxomakixi”.

g XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Nga koanjinle jmeni xi tso Biblia je Russell kao xi ñatjen kiskotʼaya kui kisichjén xo̱n xi tsakʼasje je chjota xi tokʼoa jekiskotʼaya je Énle Niná.

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani