Kuixkantʼakoaa jmeni xi chʼaotjín mametokoán
“Titsjao ndsao, kʼoa [...] titsjao ni̱ma̱no.” (SANTIAGO 4:8)
1. Jósʼin síkjaʼaitsjen ndʼaibi je chjota.
NICHXIN xi tiyoaa ndʼaibi, alikui bexkón chjota je kjoatéxomale Niná. Nʼio nkjín xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín chʼaotjín nga fayokao xínkjín xi kje bixanjin kʼoa tsa jeje̱ xi tixʼin xínkjín kʼoa xi tiyánchjín xínkjín fayokaoni. Kʼoa ñaki tokui tjínle tsa pelíkula, libro, canción kao publicidad (Salmo 12:8). Ninga nʼio kjoajndí tjín sonʼnde xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá koaanle koasenkaoná (tʼexkiai 1 Tesalonicenses 4:3-5).
2, 3. 1) Ánni nga machjénsíni nga chʼa̱sjengiaa kjoafaʼaitsjen xi chʼaotjín. 2) Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.
2 Chjotajée maa ngatsʼiaa. Tsakui nichxin kui koa̱nmetokoán jmeni xi chʼaotjín, tojo ma je jti̱ nga kui mamekon jmeni xi tjíjko ki̱cha̱ xi ndoani. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa kui sʼe̱ya kjoafaʼaitsjenná xi chʼaotjín. Kjitʼanangi chja̱ʼaxian. Kʼiatsa tsín kʼoasʼiaan, sa nʼio sa nʼio kui koa̱nmetokoán xi chʼaotjín. Kʼoa nga kui sʼe̱jnabasenná tochale kuijnyíjée (tʼexkiai Santiago 1:14, 15). Tsa mená nga tsjoa sʼe̱le Jeobá xi tʼatsaan, machjén nga tsínkui si̱kjaʼaitsjeen xi chʼaotjín.
3 Tojosʼin tiʼyaa, nʼio nda si̱kuindalee yaoná jmeni xi nikjaʼaitsjeen. Kʼiatsa chʼa̱sjengiaa jmeni xi chʼaotjín mametokoán, alikui kjoachajngi jtsaojiaan kʼoa ni kjoañʼaijinla kuiyojiaan (Gálatas 5:16). I̱ kjoaʼmiya jebi jan koya chótʼayá xi koasenkaoná nga kuixkantʼakoaa jmeni xi chʼaotjín mametokoán. Xi títjon, kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá. Xi majaoni, kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia. Xi majanni, nganʼio xi tsjoáná je ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen.
KJOAMIYO XI TJÍNNÁ KAO JEOBÁ
4. Ánni nga nʼio machjénsíni nga miyole Niná koaan.
4 Ya Biblia itsole ʼyani xi mele miyole Niná koa̱n: “Titsjao ndsao” kʼoa “titsjao ni̱ma̱no” (Santiago 4:8). Jebi kui xi tsonile nga kui kʼoasʼiaan kʼoa nga kui si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi sasénle Niná. Kʼiatsa mená nga tosi tonda miyole Niná koaan, alikui kui kʼoasʼiaan jmeni xi síjtile Niná. Kʼoénelee yaoná nga tokui si̱kjaʼaitsjeen xi tsje tíjna (Salmo 24:3, 4; 51:6; Filipenses 4:8). Je Jeobá be nga chjotajée maa kʼoa nga sakʼoa likui maná bʼechjoalee yaoná nga kui nimetokoán xi chʼaotjín. Tonga nga tsín mená si̱jtilee je Niná, nʼio bʼenelee yaoná nga chʼasjengiaa xi chʼaotjín kʼoa nga tokui nikjaʼaitsjeen xi tsje tíjna (Génesis 6:5, 6).
5, 6. Jósʼin basenkaoná je kjoabʼetsʼoa nga bixkantʼakoaa jmeni xi chʼaotjín mametokoán.
5 Kʼiatsa kʼoétsʼoalee ngantsjai je Jeobá, jé koasenkaoná nga kuixkantʼakoaa jmeni xi chʼaotjín mametokoán. Tsjoáná nganʼiotsjele nga tsje koaan. Kʼianga kʼoétsʼoalee koaan kʼoakʼuínlee nga katabasenkaoná nga tokui si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi sasénle (Salmo 19:14). Xi ijngosani, kao kjoanangitokon kʼoakʼuínlee nga katakotʼajin ni̱ma̱ná tsa jme xi chʼaotjín tíjnajin xi jée kuichokaoná (Salmo 139:23, 24). Kʼoati koa̱n kʼoakʼuínlee nga katabasenkaoná nga tsín kjoachajngi jtsaojiaan kʼianga che̱n satíobasenná (Mateo 6:13).
6 Tsakui nichxin kʼianga kjesa testigole Jeobá majián kui kʼoakinʼia xi chʼaotjín. Kʼoa tsakui nichxin sakʼoa kui mametokoán. Tonga je Jeobá koaanle koasenkaoná nga tsín tikʼoasʼianñá. Je rey David kʼoakoan. Kjoachajngi kisʼin kao jngo chjoón xi tsín tsa chjoónle mani. Tonga kʼoakoannile jéele kʼoa kʼoakitsole Jeobá nga “jngo ni̱ma̱ xi tsje sʼin tíjna” katatsjoále kʼoa nga koasenkao nga sitjoson (Salmo 51:10, 12). Kʼiatsa kui tibixkantʼakoai jmeni xi chʼaotjín mametokoán, tijélai nganʼio je Jeobá. Jé koasenkaoli nga si̱tjosonlai kʼoa nga koa̱nli ndasʼin si̱kjaʼaitsjain kʼoa nda sʼiain (Salmo 119:133).
Kʼiatsa je xi chʼaotjín jetísʼejnajin ni̱ma̱ná, sasa chja̱ʼaxinñá (Chótsenlai párrafo 6)
KJOAFAʼAITSJEN XI TSJOÁ BIBLIA
7. Jósʼin basenkaoná jme xi tso Biblia nga chjaʼaxinlee yaoná xi chʼaotjín mametokoán.
7 Je Jeobá sakʼoa kui Biblia síchjén nga tsjoáná jme xi kanijélee. Yaa Biblia masjaitʼaná je kjoachjinele Niná kʼoa kjoachjinele ñaki “tsje” (Santiago 3:17). Tsa nyaon nyaon kʼoéxkiaa je Biblia kui xi tsje tjín sʼe̱ya kjoafaʼaitsjenná (Salmo 19:7, 11; 119:9, 11). Ya Biblia kʼoati faʼaitʼa kjoafaʼaitsjen kao choa̱ xi koasenkaoná nga chjaʼaxinlee yaoná xi chʼaotjín mametokoán.
8, 9. 1) Tojo tso kapítulo 7 xi tsʼe Proverbios, ánni nga kjoachajngi kisʼinsíni jngo ti kao jngo chjoónchajngi. 2) Jmé kjoani xi nʼio xkón tíjna.
8 Ya Proverbios 5:8 kʼoatsoná nga kjin kuiyolee je jée xi tsʼe kjoachajngi. Ya kapítulo 7 xi tsʼe Proverbios kui bʼéyanajmí tʼatsʼe jngo ti xi kʼia kitjo nga njio xi ya ndiaa ki jñani tíjna niʼyale jngo chjoónchajngi. Chjoón jebi yaa séjna xi̱ngi̱le ndiaa kʼoa najñole chjoónchajngi yʼakjá. Kʼianga jaʼa ti jebi, je chjoón kinrʼoe, tsakʼéndsoʼa kʼoa jmeni xi kitsole ngisa tikui kisimekonngáni xi chʼaotjín. Kʼianga sʼa kitjo niʼyale ti jebi alikui tísíkʼaitsjen nga jée koa̱njngí. Tonga nga tsín tsakjaʼáxinle yaole jme xi chʼaotjín kisimekon chaan tsakajngijée. Kʼoa tse kjoa tsakʼejnajin. Tsa kisikjaʼaitsjenlani nga xkón tíbʼejna kjinjin jaʼale chjoón jebi (Proverbios 7:6-27).
9 Ñá kʼoajin tikui xi chʼaotjín kʼoasʼiaan tsa tsín si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi xkón síkatíoná. Tobʼelañá, alikui nda sʼiaan tsa ngotjo ngosa si̱kʼantjaiyanilee telebisión kʼianga jenjio tojoni nga jchaa jmesani xi kifaʼa jña xin canal. Ánni. Tsakui nichxin kui jchaa xi kjoachajngi tjenkao. Kʼoa tsa Internet tichotʼaa, nʼio xkón kuiyoaa tsa ya chjóxʼálee jñani tsín ʼyaa jme xi faʼaitʼa, kʼoa tsakui chótʼaaje̱ pájina jñani kjoachajngi nroatʼa kʼoa tsa ya jña pornografía faʼaitʼa. Tsa kʼoasʼiaan kui koa̱nmetokoán xi chʼaotjín kʼoa tsakui nichxin saʼnda kuitjátoné kjoatéxomale Jeobá.
10. Tsa tsín chʼaʼén jmeni xi tso 1 Timoteo 5:2, jméni xi koa̱nná. (Chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.)
10 Ya Biblia kʼoati tso josʼin tjínnele skoe̱kon xínkjín je xi xʼin kao xi yánchjín (tʼexkiai 1 Timoteo 5:2). Je chjotale Cristo tojékjoán xi síxkón síkao je xi chixankao kʼoa tsa jeje̱ xi kuixankao. Tjínkʼa xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín chʼaotjín tsa xko̱n ska̱nile xínkjín, josʼin skóʼa xínkjín kʼoa tsa josa sikao xínkjín nga tonga tsínkjoanni xínkjín tjíokajon. Tonga kʼianga kʼoasíkao xínkjín chjota yaa nroani nga kui símekon xi chʼaotjín kʼoa kjoachajngi tsaojin. Tjín xi kui kjoa jekitsaojin, kʼoati koaan tsanda ñá tsa tsín si̱kuindaa yaoná.
11. Jméni xi bakóyaná je choa̱le José.
11 Jngo choa̱ xi nʼio nda bʼéjnaná je José. Je chjoónle Potifar kʼoakitsole José nga katabajnakao. Je José koankaile tonga chjoón jebi tosi tonda kʼoakitsole. Nyaon nyaon kʼoakitsole nga toje katabatio (Génesis 39:7, 8, 10). Jngo chjota xi kui básjaiya xi tʼatsʼe Biblia kʼoakitso nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen je chjoónle Potifar nga koa̱nmele José nga je koájnakao tsa toje koatio. Tonga je José ñaki kʼoatsakʼé kon nga tsín je si sikao kʼoa nga tsín kuenta sʼin ninga si sikao chjoón jebi. Kʼoasʼin kisikuinda yaole José nga tsínkui kisimekon xi chʼaotjín. Ñandia, chjoón jebi kiskenʼndó najñole José kʼoa tsakʼénele nga katasíchajngikao. Tonga “je najñole [José] yaa kisʼejnaya ntsja je chjoón kʼoa tsangaa ya nditsin” (Génesis 39:12).
12. Jósʼin ʼyañá nga kui símekonná xi chʼaotjín jmeni xi chotsenlee.
12 Jmeni xi chotsenlee tsakui nichxin kui xi chʼaotjín simetokonná. Je Jesús kʼoakitso nga tsa jngo chjota xi jngo chjoón skótsenle xi tsín chjoónle mani nga mele je sichajngikao jetíbajngijée ya jinni̱ma̱le (Mateo 5:28). Je rey David kʼoakoan. Je Biblia kʼoatso nga ya “tjen sonngʼa ndʼia jngo chjoón tsabe xi tíbangoya” (2 Samuel 11:2). Chjoón jebi jetjínle xʼin. Kʼoa David ʼndele nga xin skótsen, tosi tonda kiskotsenle kʼoa alikui kisichajin. Xijekoanni, kisichajngikao chjoón jebi.
13. 1) Ánni nga nʼio machjénsíni nga jngo kjoa kʼoéndajiaan kao xkoaan. 2) Jósʼin tsoyanile nga jngo kjoa bʼendajiaan kao xkoaan.
13 Kʼiatsa mená nga tsín kjoachajngi si̱kjaʼaitsjeen, kjuintjenngiaa je choa̱le Job. I kitso: “Jngo kjoa tjínndajinna kao xkoan” (Job 31:1, 7, 9). Machjénní nga kjuintjenngiaa je choa̱le kʼoa nga kʼoati jngo kjoa kʼoéndajiaan kao xkoaan. Nga̱ kui xi koasenkaoná nga tsínkui si̱mekoaan xi chʼaotjín. Tonga jósʼiaan, kuinga tsín ʼya xi chótsenlee nga kjoachajngi cha̱niyaa jkoaa kao je. Kʼoa tsa jngo sén xi tsʼe kjoachajngi jchaa ya telebisión kjitʼanangi xin chótseen, kʼoati sʼiaan tsa jngo cartel faʼaitʼa, tsa jngo rebista faʼaitʼa kʼoa tsa jñasani.
14. Jméni xi sʼiaan nga tsje sʼin kuiyoaa.
14 Kʼianga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tichotʼayá ndʼaibi, tsakui nichxin machjén nga si̱kʼantjaiyaa yaoná. Kʼiatsa jaon, kjitʼanangi kʼoasʼiaan. Kʼiatsa si̱tjosonlee je Jeobá, alikui kjoachajngi jtsaojiaan kʼoa tsje sʼin kuiyoaa (tʼexkiai Santiago 1:21-25).
NGANʼIO XI TSJOÁNÁ JE NDSʼEE XI JETJÍNLE KJOAFAʼAITSJEN
15. Kʼiatsa ñʼai mali nga bixkantʼakoai jmeni xi chʼaotjín mametokuin, ánni nga machjénsíni nga si̱jái nganʼio.
15 Kʼiatsa ñʼai mali nga bixkantʼakoai jmeni xi chʼaotjín mametokuin, tijélai nganʼio jngo ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen kʼoa xi nda kjoafaʼaitsjen tsjoáli kao Biblia. Kjoaixiní nga tsín choa ñʼai tíjna nga ʼya xi bʼeyanajmílee tʼatsʼe jebi, tonga nʼio machjén nga kʼoasʼiain (Proverbios 18:1; Hebreos 3:12, 13). Ánni. Nga̱ je ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen kui Biblia sichjén nga koasenkaoli nga si̱kʼantjaiyai yaoli. Kʼoa tosi tonda miyole Jeobá koai̱n.
16, 17. 1) Jngola choa̱ tʼejnai josʼin tjíobinyakao xi chjotajchínga sʼin tjío je xi kui tjíokjántʼakao jmeni xi chʼaotjín mametokoán. 2) Ánni nga nʼio machjénsíni nga kjitʼanangi katasíjé nganʼio je xi pornografía kotsenle.
16 Je xi chjotajchínga sʼin tjío jé xi koa̱nle nʼio nda koasenkaoná (tʼexkiai Santiago 5:13-15). Kataʼyala je choa̱le jngo ti xi Brasil tsʼe. Ti jebi kʼoatso nga nʼio nkjín nó nga ñʼai koanle nga kisikʼéjna jmeni xi chʼaotjín kisimekon. Itso: “ʼBeña kʼianga likui kisasenle Jeobá je kjoafaʼaitsjenna, tonga nʼio soa koanna nga ʼya xi tsakʼeyanajmíle”. Jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna tsabe nga nganʼio machjénle ti jebi, kʼoa kʼoakitsole nga katabʼéyanajmíle je xi chjotajchínga sʼin tjío. Ti jebi itso: “Je xi chjotajchínga sʼin tjío ngasin nganda tsakjákaona, koanchoyale jme xi kjimana. Kʼoa tokʼoakoanna, nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín bakinna nga ndasʼin skoe̱konna. Nda kinrʼoéna, Biblia kisichjén nga kʼoakitsona nga tsjoakena Jeobá kʼoa tsakʼétsʼoaa. Kui xi tsakasenkaona nga tsakʼaʼén kjoafaʼaitsjenle Biblia xi kitsjoana”. Jenkjín nó jejaʼato kʼoa jemiyole Jeobá ma ndʼaibi. Itso ti jebi: “Jeʼbe nga ngisa ndatjín nga fasjee nganʼio ʼndele nga toñá bixkantʼakoaa jmeni xi chʼaotjín mametokoán”.
17 Kʼiatsa jekʼoasʼin ngali nga pornografía chotsenlai, nʼio machjén nga kjitʼanangi si̱jái nganʼio. Ánni. Kʼiatsa chóyakaolai, ngisa ngotjo ska̱jinni kjoachajngi. Kʼiatsa kʼoakoa̱n, nʼio tse kjoaba si̱katíojin je familiali kao miyoli. Xi ijngosani, je chjota chʼaosʼin sikʼaxki̱ je Niná. Nkjín mani xi tjíosíjéle nganʼio xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa tjíosítjoson kjoafaʼaitsjen xi tjíobʼaile. Kʼoa kʼoasʼin nga tosi tonda miyole Niná kjima kʼoa tojo yaa tjíojin ya jtín (Salmo 141:5; Hebreos 12:5, 6; Santiago 1:15).
TʼENELAI YAOLI NGA TSJE KUIJNAI
18. Jméni xi tosi tonda sʼiaan.
18 Je sonʼndele Na̱i sa jndí sa jndí kjimachon. Tonga je choʼndale Niná bʼénele yaole nga kjántʼakao jmeni xi chʼaotjín mametokoán kʼoa tsje batio. Kʼoa je Jeobá nʼio nda sʼele. Kuinga tosi tonda si̱miyosíñá je Jeobá, kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia kʼoa si̱jélee nganʼio je ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen. Kʼiatsa si̱tjosoán, tsjoa sa̱tío tokoán kʼoa tsje sʼe̱ kjoafaʼaitsjenná (Salmo 119:5, 6). Nichxin xi nroaján, tjóxin je Na̱i kʼoa ñá koaan kuiyoaa ngantsjai nichxin ya sonʼnde chjotse.