Jméni xi bakóyaná je padrenuestro (xi majaoni)
“Je Nʼaino be ngayije xi machjénno.” (MATEO 6:8)
1-3. Ánni nga tsín jao tjínsínile jngo tichjaa nga kinrʼoéle Jeobá je kjoabʼetsʼoale.
JE Lana, jngo precursora regular xi ya ki ya Alemania kʼianga nó 2012, alikuijin cha̱jinle jmeni xi koan nga toje tífini ya naxinandále. Kʼoatso nga jao kʼa kinrʼoéle je Jeobá nga tsakʼétsʼoale. Xi títjon, kʼiaa nga tífi ya jña bitjo je avión. Nga tjenya je tren kʼoakitsole je Jeobá nga katakajin jngo chjota xi kuitsoyasonle. Kʼianga jekicho jña bitjo je avión, kʼoatsakʼinle nga saʼnda nga koa̱nnyaonni kuitjo je aviónle. Xi majaoni kʼa, kisijéle nganʼio je Jeobá nga jetochoasa ma tao̱nle kʼoa tsínle ʼnde jñani koaisíkjáya.
2 Kʼianga jetsakʼétsʼoa, jngo chjota xi i̱ kitsole: “Lana, jméni xi tinʼiai ibi”. Je xokitsole jé ti xi ñatjen tsakʼetsoma skuela xi ya Sudáfrica tífi. Je ti jebi, jé na̱le kao majchále kichosíkʼéjna ya jña bitjo avión. Kʼianga jetsakʼéyanajmíle Lana jme xi ñʼai kjimale, yánchjín jebi kʼoakitsole nga ya katafikʼejnani ya niʼyale. Xi ijngosani, kiskonangile je tichjaa xi tʼatsʼe kjoamakjainle kʼoa nga to xále Niná sʼín nga tsoyasonle chjota.
3 Nga koannyaonni, je Lana tojo tsakakóyasale yánchjín jebi jme xi kiskonangile xi tʼatsʼe Biblia. Kʼoa nga kjesa fijin ya naxinandále, tsakʼétʼaxoon nga kjaʼaí ndsʼee katabichósíxatʼa yánchjín jebi. Je Lana tojo precursora sʼin tísíxá ndʼaibi kʼoa alikui jao tjínle kʼianga kinrʼoéle Jeobá je kjoabʼetsʼoale (Salmo 65:2).
Alikui koa̱n kui si̱kjáojiaan josʼin so̱koná jmeni xi machjénná nichxin xi nroaján
4. Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.
4 Kʼianga kjoa tiyojiaan sasa bʼetsʼoanilee je Jeobá. Nrʼoéná kʼoa kao kjoatsjoa basenkaoná (Salmo 34:15; Proverbios 15:8). Tonga je Jesús kʼianga kitsoya je padrenuestro kʼoakitso jmeni xi ngisa nʼio chjíle nga si̱jé kʼianga kʼoétsʼoaa. Kjoaʼmiya jebi kui jchaa xi ngi ñosa koya tínchja̱ni je padrenuestro kʼoa josʼin basenkaoná nga kixi mangíntʼalee je Niná (tʼexkiai Mateo 6:11-13).
“TʼAINAJIN NIOXTILA XI NICHXIN NGA NYAON MACHJÉNNAJIN”
5, 6. Ánni nga machjénsíni nga si̱jé je “nioxtila” xi machjénná ninga tse tsojmi tjínná.
5 Je Jesús kʼianga tsakʼétsʼoa ali tsa “tʼainái nioxtilana” kitsojin. Je Jesús i kitso: “Tʼainajin nioxtila xi [...] machjénnajin”. Kataʼyala jmeni xi sʼín jngo superintendente xi tsʼe circuito xi Victor ʼmi xi ya África tsʼe. Itso: “Tsjoale kjoanda je Jeobá kʼianga an kao je chjoónna alikui jme xi nikjáojinjin nga tjín choanajin xi chinaijin kʼoa nga tsín renta bʼechjíjin. Jé ndsʼee binyakaonajin xi tʼatsʼe jebi. Tonga sijéle Niná nga katabasenkao je ndsʼee xi ñʼai sokóle je tao̱n”.
6 Tsakui nichxin tjínná je tsojmi xi chinee, tonga nʼio nkjín ndsʼee xi ma̱ tjío kʼoa xi kjoañʼai tjíofaʼatojin. Machjénní nga kʼoétsʼoantje. Tonga jmésani xi koa̱n sʼiaan nga kuinyakoaa. Tobʼelañá, koaan kʼoailee tsa jmeni xi tjínná. Kʼoati koa̱n kʼoee tao̱n nga katafisonsa xále Niná. Je tao̱n xi batioá kʼoati kui xá machjénní nga bʼainganʼiole je ndsʼee xi machjénle (1 Juan 3:17).
7. Jmé choa̱ xi tsakʼéjna Jesús nga tsínkui nʼio si̱kjaojiaan je tsojmi xi machjénná.
7 Kʼianga jekitsoya Jesús je padrenuestro, jngo choa̱ tsakʼéjna nga tsínkui nʼio si̱kjaojiaan jmeni xi machjénná. Kʼoakitso nga je naxó xi tjín ya jinjñá alijme xi makjaojinle nga̱ je Jeobá síkuinda. Tikʼoasʼinni, alikui koa̱n kui si̱kjaojiaan josʼin so̱koná jmeni xi machjénná nichxin xi nroaján (Mateo 6:30-34). Tsjoa katasʼe tokoán jmeni xi tjínná nga nyaon nyaon. Tobʼelañá, koaan si̱jélee Niná jñani nga kuijnaa, nga so̱koná jngo xá xi koa̱n kuichiʼanilee yaoná kʼoa nga katabasenkaoná jmeni xi koa̱n sʼiaan tsa chʼin kakatʼaná. Tonga ijngo koya tíjna jmeni xi ngisa nʼio tjínle kjoandosin nga si̱jé. Jméni.
8. Jméni xi síkjaʼaitsjenjinná je én xi “tʼainajin nioxtila xi [...] machjénnajin” tso.
8 Je én xi “tʼainajin nioxtila xi [...] machjénnajin” tso kui síkjaʼaitsjenná nga si̱jélee Jeobá nga tosi tonda katabakóyaná kʼoa katabasenkaoná nga miyole koaan. Ánni nga kʼoabixónsíñá. Kuinga i̱ kitso je Jesús: “Ali tokao nioxtila kʼoéjnakonni chjota, tonga kao ngayije én xi nchja̱ni tsʼoa Niná” (Mateo 4:4).
“TICHATʼANAJIN JME XI TJENNAJIN”
9. Ánni kʼoabixónsíñá nga je jée kui mangóson joni tsa tjín xi kitjenná.
9 Nga tsakʼéjna Jesús je padrenuestro i kitso: “Tichatʼanajin jme xi tjennajin”. Tonga kʼoati i̱ kitso: “Tichatʼanajin je jéenajin” (Mateo 6:12; Lucas 11:4). Kuinga kʼoakitsoni nga̱ je jée kui mangóson joni tsa tjín xi kitjenná. Kʼianga nó 1951, rebista jebi kʼoakitso nga tjínnele tsjoacha katamaa je Niná kʼoa nga si̱tjosonlee. Kʼianga sokójéená, alikui kui tibʼailee jmeni xi kitjenná. Kuinga jngoyale kitjenniná xi kao Niná. Je rebista kʼoakitso kʼiatsa je Jeobá xi mele, koaanle nga tsín tisimiyoniná. Kʼoa xijekoan kitso: “Tsa kuijnyíjée likuijin tsjoachaa je Niná” (1 Juan 5:3).
Kʼoailee kjoanda je Jeobá nga tsakʼéchjíntjainá je Jesús
10. 1) Ánni nga koa̱n sichatʼaniná je Jeobá. 2) Jósʼe tokoán tʼatsʼe jme xi kisʼin Jeobá xi tʼatsaan.
10 Machjénná nga sichatʼaná je Jeobá kʼianga nyaon nyaon. Koaanle sichatʼaná xi totʼatsʼe nga kʼienntjainá je Jesús. Je Jesús jela me jao jmi nó tjínle nga kʼienntjainá. Tjínnele kʼoailee kjoanda je Jeobá nga kʼoasikji tse kjoanda tsakakóná. Kʼiatsa tsínlani kʼienntjainá je Jesús, alikuijin ndaí kuiyolee je jée kao kjoabiya (tʼexkiai Salmo 49:7-9a kao1 Pedro 1:18, 19). Je én xi “tichatʼanajin je jéenajin” tso kui síkjaʼaitsjenjinná nga kʼoati machjénle je ndsʼee je kjoabʼechjíntjai xi kitsjoa Jesús. Je xi mele je Jeobá kuinga kʼoati si̱kjaʼaitsjeen je ndsʼee kʼoa josʼin tiyokoaa. Jngo koya josʼin koakoá nga kuenta nʼia kʼiaa nga si̱chatʼalee tsa jñani kasíjtiná. Likui kjoanni tse jmeni xi sakʼoa síkaoná xíngiaa. Kʼianga nichatʼalee je ndsʼee, tibakoñá nga tsjoachaa kʼoa nga bʼailee kjoanda nga síchatʼaná je Jeobá (Colosenses 3:13, TNM).
11. Ánni nga si̱chatʼasínilee je xi ngikʼa.
11 Kʼianga chjotajée maa, tsakui nichxin sakʼoa ñʼai koa̱nná nga si̱chatʼalee je ndsʼee (Levítico 19:18). Kʼoa tsa kjaʼaí xi kʼoéyanajmílee jmeni xi kisikaoná je ndsʼee, tochale ñá koaijtakaoná kʼoa kontra kʼoéjnale je ndsʼee. Tsa kʼoasʼiaan, alikui jtín sʼin kuiyoaa ya jinjtín. Kʼiatsa kʼoakoa̱n kʼoa likui kʼoéndajiaan je kjoaná, alikui tibʼe kjoanda nga kʼoasʼin kʼienntjainá je Jesús (Mateo 18:35). Kʼiatsa tsín si̱chatʼalee xíngiaa, je Jeobá kʼoati tsín sichatʼaná (tʼexkiai Mateo 6:14, 15). Kʼiatsa mená nga sichatʼaná je Jeobá, alikui kui kʼoasʼiaan jmeni xi jée tjenkao (1 Juan 3:4, 6).
Kʼiatsa meli nga sichatʼali je Niná, kʼoati machjén nga si̱chatʼalai xi ngikʼa (Chótsenlai párrafo 11)
“ALI CHANITʼAJINNAJIN XI CHʼAO SÍKAONAJIN”
12, 13. 1) Jmé xi koantʼain Jesús kʼianga jekisʼenngindá. 2) Ánni nga tsín kjaʼaí xi kjoánesínilee kʼiatsa kui ska̱yaa je che̱n xi satíobasenná. 3) Jméni xi tsakakó je Jesús nga kisitjosonle ngantsjai je Niná.
12 Nga tsakʼéjna Jesús je padrenuestro i kitso: “Ali chanitʼajinnajin xi chʼao síkaonajin”. Én jebi kui síkjaʼaitsjenná jmeni xi koantʼain je Jesús kʼianga jekisʼenngindá. Je Jeobá kitsjoaʼnde nga “je na̱i koanmele nga chʼao sikao” je Jesús (Mateo 4:1; 6:13). Ánni nga kitsjoaʼndesíni je Jeobá. Kuinga jchale jmeni xi kitso je Na̱i kʼianga je Adán kao Eva tsakʼasjengi josʼin tíbatéxoma je Jeobá. A tsín nda kisinda Jeobá je chjota. A koaan kixi koaitʼale Niná jngo chjota xi tsje kʼiatsa chótʼayakao. A ngisa nda koatio je chjota kʼiatsa toje koatexomale yaole tojo kitso je Na̱i (Génesis 3:4, 5). Tonga je Jesús kixi koan kʼoa tsakakó nga to énndiso jmeni xi kitso je Na̱i. Jmeni xi kitso je Na̱i kʼiaa ñaki jchale nichxin xi nroaján. Xijekoa̱n, ngatsʼi xi ya koatio ya ngʼajmi kao i̱ Sonʼnde skoe̱ní nga toje Jeobá xi nʼio nda batéxoma.
Koaan kixi kjuintʼalee je Jeobá ninga nʼio ñʼai kjoa kuitjátojiaan
13 Je Jeobá tsjení, nikʼiajinla nga kotʼayakao je chjota. Je xi kʼoasʼín jéní Na̱i (Mateo 4:3). Tonga ñá xi kuixónñá tsa taja kuiyolee kʼoa tsa mai je che̱n xi satíobasenná (tʼexkiai Santiago 1:13-15). Si̱kjaʼaitsjenla je Jesús, jméni xi kisʼin kʼianga kiskotʼayakao je Na̱i. Kjitʼanangi tsakʼasjengi kʼoa kʼoakitsole jmeni xi tso je Énle Niná. Je Jesús ñaki kʼoatsakʼé kon nga kixi koaitʼale je Jeobá. Tonga je Na̱i alikui tsakʼéjngo kon. Kjaʼaí nichxin tikiskoyangáni nga skótʼayakao (Lucas 4:13, TNM). Ninga kʼoalani, je Jesús kisitjosonle ngantsjai je Niná. Kʼoasʼin tsakakóni kʼianga jngo chjota xi ñaki tsje koaan kixi koaitʼale Jeobá ninga nʼio ñʼai kjoa kjoaʼatojin. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati kotʼayakaoná je Na̱i nga tsín tije Jeobá si̱tjosonnilee.
Je Jeobá basenkaoná kʼoa be nga chókjoaná
14. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa mená nga tsín ya jtsaoyaa je che̱n xi satíobasenná.
14 Jmeni xi kitso je Na̱i sʼasa sʼe̱ndajin. Kuinga títsjoáʼndesíni je Jeobá nga tíkotʼayakaoná je Na̱i. Si̱kjaʼaitsjeen nga tsín je Niná xi kotʼayakaoná. Tosa basenkaoná kʼoa be nga chókjoaná. Kʼoati tsín bʼénená nga si̱tjosonlee. Ñá xi kuixónñá tsa kixi koaan kʼoa tsa mai. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa mená nga tsín ya jtsaoyaa je che̱n xi satíobasenná. Miyole Jeobá katamaa kʼoa kʼoétsʼoalee ngantsjai nga katabasenkaoná. Jósʼin kjuinrʼoéniná. Kataʼyala.
Nʼio timiyui je Jeobá kʼoa kao kjoatsjoa tʼinyasuin (Chótsenlai párrafo 15)
15, 16. 1) Jñá kʼanile che̱n xi satíobasenná xi kʼoéchjoalee yaoná. 2) ʼYáni xi tjínle jée kʼiatsa kui ska̱jiaan jmeni xi tísʼejnabasenná.
15 Kui nganʼiotsjele Jeobá síchjén nga basenkaoná nga tsínkui katatsaoyaa je che̱n xi síkatíobasen je Na̱i. Kʼoati síchjén je Biblia kʼoa kao je jtín nga tongini kʼoatso jmeni xi xkón tíjna. Tobʼelañá, kʼoatsoná nga tsín toya si̱kjejinlee je nganʼioná, je nichxinná kao tao̱nná jmeni xi tsínni machjénná. Kataʼyala je choa̱le je ndsʼee xi jechixan je xi Espen kao Janne ʼmi. Yaa tjío jngo ʼnde jñani nʼio tjín tao̱n ya Europa. Nʼio nkjín nó nga precursor koan ya jngo ʼnde jñani nʼio machjén nganʼio nga sa̱kóyason. Tonga ndʼaibi jao mani ʼndíxtile kʼoa alikui tiprecursor sʼin tjíosíxáni. Je ndsʼee itso: “Nga jetsín tikʼoakjimaninajin nga tse tinixálaijin Niná, kjitʼa kʼoaʼmilaijin nga katabasenkaonajin nga tsínkui katatsaoyaijin je che̱n xi satíobasennajin. Kʼoaʼmilaijin nga katabasenkaonajin nga nʼio katasʼejna kjoamiyo xi tjínnajin kao je kʼoa nga tosi tonda kao kjoatsjoa kʼuínyasuinjin”.
16 Ijngosa che̱n xi si̱kuindalee yaoná kui pornografía. Kʼiatsa kui ska̱jiaan, alikui je Na̱i kao jmeni xi chonle sonʼnde kjoánelee. Ánni. Kuinga tsín je kʼoenená nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín mená. Tjínkʼa xi pornografía kotsenle kʼoa kui kʼoamani nga tsín xin síkʼéjna tsa jmeni xi chʼaotjín tísíkjaʼaitsjen. Nʼio nkjín ndsʼee kao tichjaa xi tsín tjíotsjoáʼndele yaole nga kui kjoa tjíotsaojin. Kʼoati koa̱n sʼiaan tsanda ñá (1 Corintios 10:12, 13).
“CHʼA̱SJENTJAINAJIN XI KJOATSʼEN”
17. 1) Jósʼin bakoá nga mená nga katasíkuindaná Jeobá xi tʼatsʼe Na̱i. 2) Jméni xi jeme sʼin je Jeobá.
17 Kʼianga “chʼa̱sjentjainajin xi kjoatsʼen” bixoán, kui tinijélee je Jeobá nga katasíkuindaná xi tʼatsʼe Na̱i. Tonga jméni xi sʼiaan nga katasíkuindaná. Kuinga tsín ya kuinójiaan yaoná xi chon sonʼnde kʼoa nikuijinla koa̱ntsjoachaa “ngayije jñale xi chon sonʼnde” (Juan 15:19; 1 Juan 2:15-17). Je Jeobá, jeme sikʼéjnaʼyanʼio je Na̱i kʼoa sikjeson jmeni xi chʼao chon i̱ Sonʼnde. Tonga si̱kjaʼaitsjeen nga nʼio jtile je Na̱i nga̱ be nga to choasa nichxin tíjnale. Koaijon koaitʼaa nga mele nga tsín ti Jeobá si̱xánilee. Kuinga tosi tonda si̱jésínilee je Niná nga katasíkuindaná xi tʼatsʼe Na̱i (Apocalipsis 12:12, 17).
18. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa mená nga ya kuiyoaa jngo sonʼnde jñani koa̱ntsín je Na̱i.
18 Kʼiatsa mená nga ya kuiyoaa jngo sonʼnde jñani koa̱ntsín je Na̱i, machjénní nga kʼoasʼiaan jotso je padrenuestro. Si̱jélee Niná nga katafaʼai Chjotaxále, nga katabitjotsje jaʼaínle kʼoa nga kʼoakatama josʼin mele i̱ Sonʼnde. Kʼoakʼoé tokoán nga je tsjoáná jmeni xi machjénná nga nyaon nyaon kʼoa nga koasenkaoná nga kixi kjuintʼalee.
a Salmo 49:7-9: “Nijngojinla xi koa̱nle kʼoasjentjai jngo ndsʼe̱, kʼoa ni koa̱njinla jngo kjoabʼechjíntjai tsjoále Niná xi tʼatsʼe ndsʼe̱, (kʼoa jotjín tjínnele koa̱nchjíntjai je kjoabijnachonle, nʼio chjíle, kʼoa nikʼiajinla kuichole chjíle); kʼianga koa̱n kʼoéjnakon ngantsjai nichxin kʼoa likui skoe̱ je tsjó”.