KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 17
Jé Jeobá koasenkaoli nga chókjoajinli tsa toxijña kjoa kjoaʼaíneli
“Nʼio tse kjoañʼai faʼatojin je chjota xi kixi, tonga jé Jeobá bʼasjentjai” (SAL. 34:19).
KJOAJNDA 44 Nga ñaki nʼio bʼetsʼoaa
XI TÍNCHJA̱NIa
1. Jmé tʼatsʼeni xi tsín jao tjín tokoán.
ʼYAÑÁ nga tsjoakená Jeobá kʼoa kui xi mele nga nda kuiyoaa (Rom. 8:35-39). Kʼoati ʼyaa nga nda biyoaa kʼianga nitjosoán je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia (Is. 48:17, 18). Tonga jósʼiaan tsa toxijña kjoa kjoaʼaínená.
2. Jmé kjoa xi sakʼoa bitjatojiaan, kʼoa jósʼin nikjaʼaitsjen sakʼoa.
2 Ngatsʼiñá nga kjoa bitjatojiaan. Tobʼelañá, tsa jngo xíngiaa xi kui kʼoakuitso kʼoa kui kʼoasʼin xi tsín sa̱sénná. Tsakui nichxin chʼin ska̱tʼaná kʼoa tsín tikʼoakoa̱nniná nga tse si̱xálee Niná. Tsa kjoaxkón kjoaʼaínená, tsa chjota koaitjenngikená xi totʼatsʼe nga Énle Niná chotʼayá. Kʼianga kui kjoa jebi bitjatojiaan, tsakui nichxin i̱ bixoán: “Ánni nga an xokjimatʼenña. A chʼao kisʼian. A tsí tísíchikontʼainna Jeobá, a kuinga kʼoakjimaña”. Alikui si̱kʼajenlee tokoán tsa sakʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen. Nkjín choʼndale Niná xi kixi fitʼale xi kʼoati satío kon (Sal. 22:1, 2; Hab. 1:2, 3).
3. Jmé xi bakóyaná Salmo 34:19.
3 (Tʼexkiai Salmo 34:19).b Jao koya xi nʼio chjíle síkʼaxki̱ versículo jebi. Xi títjon, je chjota xi kixi kjoa faʼatojin. Kʼoa xi majaoni, jé Jeobá basenkaoná. Jngo koya josʼin basenkaoná Jeobá kuinga majinná nga toxá kjoa kuitjátojinñá nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Je Jeobá kʼoatsoná nga tsjoa sa̱tío tokoán kʼiatsa je si̱xálee, tonga ʼyañá nga tojo kjoa kuitjátojiaan (Is. 66:14). Kui xi mele nga kui si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin kuiyoaa nichxin xi sʼa nroa, nga̱ kui xi mele nga nda kuiyoaa (2 Cor. 4:16-18). Tonga tíbasenkaoná nichxin xi tiyoaa ndʼaibi nga chókjoajinná kjoa xi bitjatojiaan (Lam. 3:22-24).
4. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.
4 I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan choa̱le choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse kao xi tjío ndʼaibi. Tojosʼin jchaa, tsa je Jeobá si̱nʼiotʼaa jé koasenkaoná kʼianga kjoa kjoaʼaínená (Sal. 55:22). Kʼianga chótʼayajiaan choa̱ jebi, i̱ tso xi si̱kjaʼaitsjenjiaan: “Jókisʼian tsa anlaña xi kui kjoa jaʼatojian. Jósʼin basenkaona choa̱ jebi nga ngisa sinʼiotʼa Jeobá. Jméni xi bakóyana choa̱ jebi”.
CHOA̱ XI TSAKATÍO CHOʼNDALE NINÁ
Je Jacob 20 nó kisixále je Labán, tonga je Labán tokui xi koanmele nga toyala katasíxále. Jokjitse nga ya kisixá, je Jeobá kisichikontʼain je Jacob (Chótsenlai párrafo 5)
5. Jókisikao Labán je Jacob (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).
5 Tjínkʼa choʼndale Niná xi kjoa jaʼatojin xi tsínkui koyale tsakai tsa kʼoakoa̱n. Jolani Jacob, je nʼaile kʼoakitsole nga je katabixankao jngo xtiyánchjínle Labán xi xínkjín mani xi kʼoati je Jeobá bexkón kʼoa kʼoakitsole nga tse kjoanichikontʼain tsjoále Jeobá (Gén. 28:1-4). Je Jacob kisitjoson kʼoa ki jñani tsʼe Labán, jao koanni xtiyánchjínle Labán xi Lea kao xi Raquel tsakʼin. Je Jacob jé koantsjoake Raquel, je tsoti xi maʼndí. Je Labán kʼoakitsole Jacob nga ñato nó sixákao nga koa̱n kuixankao je Raquel (Gén. 29:18). Tonga tsínni kʼoakoan josʼin tíkoyale tsakai Jacob, nga̱ je Labán jé kitsjoale Lea nga chjoónle katamani. Nga jngo xomana jejaʼato, kʼoakitsole nga koa̱n kuixankao je Raquel tonga tjínnele ngi ñato nó sixákao (Gén. 29:25-27). Je Labán kʼoati totsakʼanachale je Jacob kʼianga negocio kisʼin 20 nó nga totaon tsabe (Gén. 31:41, 42).
6. Jmésa kjoa xi jaʼatojin Jacob.
6 Tsesa kjoa jaʼatojin je Jacob. Nkjín koanni xtile kʼoa sakʼoa tsín nda kikao xínkjín, saʼnda jochoʼnda sʼin tsakaténa je José. Kʼoa jao xtile Jacob, je Simeón kao Leví chʼaosʼin kisikʼéjna familiale kao jaʼaínle Jeobá. Kʼoa je Raquel je chjoónle xi nʼio tsjoake koan, kʼiaa kʼien nga kisʼele xi majaoni ʼndí. Kʼoa nga jejchínga Jacob kjinrá koan ya jñani tsʼe kʼoa yaa Egipto kikʼejna (Gén. 34:30; 35:16-19; 37:28; 45:9-11, 28).
7. Jósʼin tsakakóle Jeobá je Jacob nga tsjoa kisʼe kon xi tʼatsʼe.
7 Ningalani kui kjoa jaʼatojin Jacob tosi tonda je Jeobá kisinʼiotʼa kao jmeni xi tso, kʼoa je Jeobá kisasenle xi tʼatsʼe Jacob. Ningalani nkjín kʼa totsakʼanachale je Labán nkjín tsojmi kisʼele je Jacob nga̱ jé Jeobá kisichikontʼain. Kʼoa kitsjoajinle kjoanda Niná nga kiskajin ijngokʼani je José, nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen tsakai nga jekʼien. Kichokjoajinle Jacob ninga kʼoasikji tse kjoa jaʼatojin nga̱ miyole koanni Jeobá (Gén. 30:43; 32:9, 10; 46:28-30). Kʼoati chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan tsa miyoná mani je Jeobá.
8. Jméni xi koanmele kisʼin je rey David.
8 Je rey David kui xi koanmele nga jngo yo̱ngo̱ kʼoendale Niná, tonga alikuini je tsakʼénda. Kʼianga tsakʼéyanajmíle je profeta Natán i kitsole: “Kʼoatʼiain jotjín ni̱ma̱li, nga̱ je Niná xi kixi yaa tjen tíjnakaoli” (1 Crón. 17:1, 2). Nʼiojin tsjoa kisʼe kon je David nga kʼoakitso je Natán, tsakui nichxin kjitʼanangi tsakʼéndajin jmeni xi sʼin.
9. Jókisʼin David nga jekisʼejinle nga tsínni je kʼoenda yo̱ngo̱.
9 Tonga je Natán tiʼa kʼoakitsonile David nga kʼoakitso Jeobá nga tsín je kʼoenda yo̱ngo̱, nga je tile kʼoenda (1 Crón. 17:3, 4, 11, 12). Jókisʼin David nga jekisʼejinle. Tsakʼéxkó tao̱n kao tsojmi xi koa̱nchjénle Salomón nga kʼoenda yo̱ngo̱ (1 Crón. 29:1-5).
10. Jósʼin kisichikontʼain Jeobá je David.
10 Kʼianga jekʼoakitsole Jeobá je David nga tsín je kʼoenda yo̱ngo̱, jngo kjoasʼendajin tsakʼénda kao je, kʼoakitsole nga ya ntje̱le kjuinroani xi koatexoma ngantsjai (2 Sam. 7:16). Kʼianga jekoatexoma Jesús i̱ Sonʼnde xi jngo jmi nó nga jeʼndenaxó koa̱n, nʼiojin tsjoa sʼe̱ kon David nga sʼe̱jinle nga ya ntje̱le jaʼaini xi Rey sʼin tíjna. Jokoan je David kui bakóyaná nga sichikontʼainná je Jeobá ningalani tsín kʼoakoa̱nná nga kʼoasʼin si̱xálee josʼin mená tsakai.
11. Jmé kjoanichikontʼain xi kisʼele chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1 ninga tsín kʼia tsakatéxoma Chjotaxále Niná nga tjíokoyale (Hechos 6:7).
11 Je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1 kʼoati tsínni kʼoakoan jme xi kiskoyale. Tobʼelañá, kui kiskoyale nga jekoatexoma Chjotaxále Niná ninga tsín be kʼiáni kʼoakoa̱n (Hech. 1:6, 7). Ninga kʼoalani, tosi tonda kitsoyason. Kʼianga sa nkjín sa nkjín ʼnde tsakʼinyason Énle Niná koanjinle nga je Jeobá tjíosíchikontʼain (tʼexkiai Hechos 6:7).c
12. Jméni xi kisʼin je chjotale Cristo kʼianga kjinrá koan nga siglo 1.
12 Kʼianga siglo 1 kjinrá koan choatse ngakjijnda ʼnde (Hech. 11:28). Nga kjinrá koan kʼoati ñʼai tsakatio je chjotale Cristo. Je xi xijchá ma kuijin kisikjáojin jósʼin koa̱njngíʼa je xi tjío ya yaniʼyale. Kʼoa je xti xi kʼoasʼin tjíosíkjaʼaitsjen nga ngisa tse sixále Niná tsakui nichxin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tosa skan kʼoasʼin. Tsakásjaile jokisʼin je chjotale Cristo, tosi tonda kitsoyason kʼoa kisikʼabíle tsojmi je ndsʼe̱ xi ya Judea tsakatio (Hech. 11:29, 30).
13. Jmé kjoanichikontʼain kisʼele je chjotale Cristo kʼianga kjinrá koan.
13 Jmé kjoanichikontʼain kisʼele je chjotale Cristo nga ñʼai tsakatio. Je xi kitsʼainganʼiole tsabe josʼin kisikuinda Jeobá (Mat. 6:31-33). Kʼoa ngisajin kisimiyo xínkjín nga kʼoasʼin kitsjoanganʼiole, kʼoa nʼiojin tsjoa kisatio kon je xi tao̱n kitsjoa kʼoa tsa josasʼin kitsjoanganʼiole je ndsʼe̱ xi kjoañʼai jaʼatojin (Hech. 20:35). Kisichikontʼain Jeobá ngatsʼi nga tosi tonda kisixále.
14. Jókoantʼain je Pablo kao Bernabé, kʼoa jósʼin kichomani (Hechos 14:21, 22).
14 Nkjín kʼa nga chjota kitjenngike je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1. Kataʼyala jokoantʼain je pastro Pablo kao Bernabé nga ya Listra tjíotsoyason. Nga títjon nda kiskoeya je chjota kʼoa kinrʼoéle, tonga je chjota xi jtike tsakinyáʼa chjota nga koanskanni kʼoa chjota jebi la̱jao̱ tsakasenle je Pablo kao Bernabé kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga kisikʼien (Hech. 14:19). Je Pablo kao Bernabé xin ʼnde ki kʼoa tosi tonda kitsoyason. Jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin. Nkjín chjota xi chjotatjenngile Cristo koan kʼoa tsakinyakao je ndsʼe̱ jmeni xi kitso kʼoa jokisʼin (tʼexkiai Hechos 14:21, 22).d Ninga kʼoakoantʼain je Pablo kao Bernabé alikui kisikinroajen kon kʼoa nʼio nkjín chjota tsakinyakao nga kʼoakisʼin. Kʼoati tse kjoanichikontʼain sʼe̱ná tsanda ñá tsa tsín si̱kʼajenlee tokoán kʼoa tsa tosi tonda kʼuínyasoán.
CHOA̱ XI TJÍN NDʼAIBI
15. Jmé xi bakóyali je choa̱le ndsʼee Alexander Macmillan.
15 Tongini nó 1914 nkjín koya jmeni xi kiskoyale je ndsʼee xi kʼia tsakatio, jolani je ndsʼee Alexander Macmillan. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tojeme koai ya ngʼajmi. Kʼianga kitsjoa kjoanokjoaya nga sá septiembre nó 1914, i kitso: “Tsakui nichxin tokuisa kjoanokjoaya jebi xi tsjoa”. Tonga tsínni kʼoakoan, nga koanskanni, i kitso: “Tsakui nichxin nkjín mañá xi kʼoatsakixoán nga jeya kjuian ya ngʼajmi tsakai”. I kitsosa: “Xi machjén nga sʼiaan kuinga tosi tonda je Niná si̱xálee”. Je ndsʼee jebi tosi tonda kitsoyason, kisinʼiojin je ndsʼee xi ndoyá tjíoʼya xi totʼatsʼe nga kixi kitʼale Niná kʼoa tsínkʼia kisicha kjoajtín ninga kʼia nga jenʼio jchínga, nda kisichjén nichxinle jokjitse tsakʼejna. Jósʼin tsakasenkao nga kʼoakisʼin. Kʼianga nó 1966, itso xi kiski kʼianga tojeme kuiyá: “Ngantsjai nga nʼio tíjna kjoamakjainna”. Nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná ngatsʼiaa ndsʼee jebi. Je choa̱le ngisaa binyakaoná ñá xi jekjoatse tichoyalee nga kjoetʼa jme xi chon sonʼnde (Heb. 13:7).
16. Jmé kjoa xi jaʼatojin je ndsʼee Jennings kao chjoónle (Santiago 4:14).
16 Nkjín choʼndale Niná xi chʼin tsaotʼale. Je ndsʼee Herbert Jennings kʼoakitso nga nʼio tsjoa tjío kon kao chjoónle nga misionero sʼin tjíosíxále Niná ya Ghana.e Tonga nga jekoanni, kʼoatsakʼinle nga chʼin tjínle. Je ndsʼee Jennings kʼoatso nga tsínkui koyale nga kʼoakoa̱n, kui kisikʼaxki̱ jotso Santiago 4:14f (tʼexkiai). I kitso: “Nga kʼoatsakʼinnajin alikui tiya Ghana tsakiyonijin. Kinixatʼaníjin je miyonajin kʼoa yaa Canadá kinroaijin nga koa̱nxkina”. Jé Jeobá tsakasenkao je ndsʼee Jennings kao chjoónle nga tosi tonda je kisixále ninga kui kjoa jaʼatojin.
17. Jósʼin tjíobinyakao xi kjaʼaí je choa̱le ndsʼee Jennings.
17 Jmeni xi kitso je ndsʼee Jennings nʼio tsakinyakao je xi tsakʼéxkia. Jngo tichjaa xi i̱ kitso: “Nʼio tsakasenkaona nga kui tsakʼexkia xi tʼatsʼe ndsʼee Jennings. Nga tsín tikʼoasʼin kisixánile Niná josʼin tísíxále tsakai xi totʼatsʼe nga chʼin kiskatʼale kʼoa nga kisixki, tsakasenkaona nga kisikjaʼaitsjenjian jmeni xi koa̱n sʼian ningalani kjoa tifaʼatojian”. Ijngo ndsʼee xi i̱ kitso: “Tsʼato te nó nga chjotajchínga sʼin tsakatejna, tonga nga chʼin kiskatʼana kisikʼéjnaña xá jebi, ba koanna kʼoa tsín kitso tokoan nga kui tsakʼexkia jme xi bʼéyanajmí xi kjaʼaí ndsʼee. Tonga nʼio tsakasenkaona nga kui tsakʼexkia xi tʼatsʼe ndsʼee Jennings nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin”. Jebi kui bakóyaná nga nʼio kuinyakao xi kjaʼaí tsa chókjoajinná je kjoa xi faʼainená ninga tsín kʼoasʼin kuiyoaa josʼin mená tsakai. Nda choa̱ kʼoéjnalee xi ngikʼa tsa chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan kʼoa tsa sʼe̱ná kjoamakjain (1 Ped. 5:9).
Ngisaa koa̱nchriantʼalee Jeobá tsa je si̱nʼiotʼaa kʼianga kjoa bitjatojiaan (Chótsenlai párrafo 18)
18. Jmé xi bakóyaná je choa̱le jngo tichjaa xi Nigeria tsʼe (chótsenlai je sén xi kui tínchja̱ni jokoan je tichjaa).
18 Nkjín ndsʼee xi ñʼai male xi totʼatsʼe chʼin COVID-19. Tobʼelañá, jngo tichjaa xi Nigeria tsʼe xi jekʼien xʼinle, ñandia nga tochoasa ma tao̱n tíjnale kʼoa tokʼoatjínsa ma je tsojmi xi koakjenni. Nga tojngo taza sa ma je arron xi tíjnale, je tsotile kʼoakitsole jmé xi ski̱ne nga jekoa̱nni. Je tichjaa kʼoakitso nga jetsínle tsojmi xi ski̱ne kʼoa nga jetsínle tao̱n. Tonga kʼoakitso nga kʼoati sʼin jokisʼin je ʼndíchjoónkʼan xi Sarepta, nga tokʼoatjínsa koakje̱n kʼoa nga je Jeobá sinʼiotʼa (1 Rey. 17:8-16). Kʼianga kjesa kui síkjaʼaitsjenjin jme xi koakjenni, je ndsʼee kichokaole tsojmi. Je tsojmi xi kichokaole ndsʼee tsʼato jao xomana koakjenni. Je tichjaa koanjinle nga kinrʼoé Jeobá jmeni xi kitsole tsotiʼndíle nga kui nichxin. Kui bakóyaná jebi nga ngisa koa̱nchriantʼalee Jeobá tsa je si̱nʼiotʼaa kʼianga kjoa bitjatojiaan (1 Ped. 5:6, 7).
19. Jmé kjoa xi jaʼatojin je ndsʼee Alexéi Yershov.
19 Jenkjín nó nga chjota fitjenngike je ndsʼee, kʼoa tjínkʼa xi tsín kui koyale nga kui kjoa jebi kjoaʼatojin. Kataʼyala jokoan je ndsʼee xi Rusia tsʼe, xi Alexéi Yershov ʼmi. Kʼiaa nga nó 1994 kisʼenngindá, kʼoa nga kui nichxin tjoʼndele je ndsʼee nga xále Niná sʼín. Tonga nga koanskanni, alikui tikitjoʼndenile nga kʼoakisʼin. Kʼianga nó 2020, policía kicho ya ndʼiale, kiskotʼa jmeni xi tjíole kʼoa kikao kʼa jmeni xi kisokole. Kʼoa nga jejaʼato sá, je chjotaxá jée tsakáne je ndsʼee. Kuinga jée kisʼeneni xi totʼatsʼe jngo video xi tsakakó jngo chjota xi tsʼatola jngo nó kiskotʼaya Énle Niná, tonga chjota jebi toxokʼoani kisʼin.
20. Jméni xi sʼín je ndsʼee Yershov nga ngisa kjimamiyo Jeobá.
20 Nga kui kjoa jebi jaʼatojin je ndsʼee Yershov ngisaa kjimamiyo je Jeobá. Itso: “Kjitʼaa bʼetsʼoaijin kao chjoónna, alikuijin chókjoajinnajin kjoa jebi tsa tsín je Jeobá koasenkaonajin”. Itsosa: “Kʼianga bʼexkia Biblia basenkaona nga tsín sikinroajen tokoan. Kui sikjaʼaitsjenjian jokisʼin choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse. Nkjín choa̱ faʼaitʼa ya Biblia xi bakóyaná nga nʼio chjíle nga je Jeobá ninʼiotʼaa kʼianga kjoa bitjatojiaan”.
21. Jmé xi kachotʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.
21 Jmé xi kachotʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi. Ningalani tsín ʼyaa jme kjoa xi kuitjátojiaan, jé Jeobá koasenkaoná tsa je si̱nʼiotʼaa. Je texto xi yʼangini kjoaʼmiya jebi itso: “Nʼio tse kjoañʼai faʼatojin je chjota xi kixi, tonga jé Jeobá bʼasjentjai” (Sal. 34:19). Kuinga tsínkui nʼio kuenta nʼiañá je kjoa xi bitjatojiaan, tosaa kui kuenta nʼia nga koa̱nle Jeobá koasenkaoná. Kʼoati koa̱n kʼoakuixoán jokitso je pastro Pablo, nga kitso: “Je nganʼio xi nʼio tse tsʼe Niná ní, ali tsainjinjin” (2 Cor. 4:7).
KJOAJNDA 38 Jé Jeobá sikuindali
a Ninga tsín ñá tjínjinná jmeni xi koa̱nná kʼoa jme kjoa kjoaʼaínená, ʼyañá nga koasenkao Jeobá je choʼndale xi kixi fitʼale. Jósʼin tsakasenkao Jeobá choʼndale nichxin kjoatse kʼoa jósʼin basenkaoná ndʼaibi. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan je choa̱ xi faʼaitʼa ya Biblia kao choa̱ xi tjín ndʼaibi. Nga kui chótʼayajiaan ngisaa sʼe̱jngo tokoán nga je Jeobá koasenkaoná tsa je si̱nʼiotʼaa.
b Salmo 34:19: “Nʼio tse kjoañʼai faʼatojin je chjota xi kixi, tonga jé Jeobá bʼasjentjai”.
c Hechos 6:7: “Kjaínga kison je énle Nainá. Nʼio koannkjínya chjotale ya Jerusalén. Kʼoati kjaínga nkjín mani naʼmi xi kʼoasʼin koankjainle”.
d Hechos 14:21, 22: “Kʼia nga jekinchja̱yale je énnda xi tʼatsʼe Cristo ya naxinandábe, kʼoa nga jetsakakóyale nkjín chjota, kingáni ya Listra, ya Iconio, ya Antioquía. 22 Kitsjoale nganʼio ni̱ma̱le chjotale Cristo. Tsakʼénele nga kʼoasʼin katatiokaontsjai xi makjainle. Kitsole nga kjaínga machjén nga tse kjoañʼai chja̱ʼá nga kuitjásʼeen ya kjoatéxomale Niná”.
e Chótʼai je revista La Atalaya xi tsʼe 1 de diciembre de 2000, página 24 saʼnda 28.
f Santiago 4:14: “Alikui ʼyao jme xi koa̱n nyaonli jngili. Jménibe kjoabijnachonno. Ñaki kjoakixiní nga jon joni tsa yojbi xi bʼatsen jngo tjo, sasa chani”.