KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 13
KJOAJNDA 4 Jéní Jeobá xi koʼndana
Je Jeobá koasenkaoná ngantsjai nga̱ tsee nganʼio tjínle
“A koto kji ntsja Jeobá” (NÚM. 11:23, NOTA).
XI TÍNCHJA̱NI
I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jósʼiaan nga ñaki kʼoéjngoaa tokoán nga je Jeobá tsjoáná jmeni xi machjénná.
1. Jósʼin tsakakó Moisés nga je Jeobá kisinʼiotʼa nga tsakʼaonsje chjota israelita ya Egipto.
YA Hebreos kui nchja̱ni tʼatsʼe chjota xi nda choa̱ tsakatíoná nga nʼio kisatio kjoamakjainle, jolani Moisés (Heb. 3:2-5; 11:23-25). Jé Jeobá kisinʼiotʼa Moisés kʼoa tsín kitsokjonle je faraón kao chjotakjoajchánle kʼianga tsakʼaonsje chjota israelita ya Egipto, nga jaʼato ya ndáchikon Ní kʼoa nga tsakʼetsoma ya ʼndekixí (Heb. 11:27-29). Tonga nkjín chjota israelita xi tsín tije Jeobá kisinʼiotʼani kʼoa to jao kisatio kon tsa koa̱nle Jeobá sikuinda kʼoa tsa mai. Tonga je Moisés tosi tonda je Jeobá kisinʼiotʼa kʼoa ñaki kʼoatsakʼé kon nga je Jeobá sikuinda kʼoa nga je tsjoále tsojmi xi ski̱ne kao nandá xi skʼuí nga kʼoétsoma ya ʼndekixí (Éx. 15:22-25; Sal. 78:23-25).a
2. Ánni nga i̱ kitsonile Jeobá je Moisés: “A koto kji ntsja Jeobá” (Números 11:21-23).
2 Kʼianga jeme ñanó nga tjíotsoma chjota israelita ya ʼndekixí, je Jeobá kʼoakitsole nga yao tsjoále xi ski̱ne. Tonga je Moisés, to jao kisʼe kon nga kʼoakitso je Jeobá kʼoa kui kisikjaʼaitsjenjin jñáni koaikʼá Jeobá je yao xi tsjoále je chjota xi millón mani. Kuinga i̱ kitsonile Jeobá je Moisés: “A koto kji ntsja Jeobá” (tʼexkiai Números 11:21-23,b kao nota). Kʼianga ntsja Jeobá bʼaxki̱ kui nchja̱ni je nganʼiotsjele, joxi ini kitsole Jeobá je Moisés: “A tsí makjainli nga tse nganʼio tjínna kʼoa nga sitjosoan jme xi tixian”.
3. Ánni ndatjínni nga kui chótʼayajiaan jokitsole Jeobá je Moisés.
3 Tsakui nichxin sakʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen tsanda ñá tsa koa̱nle Jeobá tsjoáná jmeni xi machjénná kʼoa nga so̱koʼaná je familianá. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan ánni nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni Moisés kao chjota israelita tsa koa̱nle Jeobá tsjoále jme xi machjénle. Kʼoati jcha kʼa je texto xi basenkaoná nga tosi tonda je Jeobá ninʼiotʼaa kʼoa nga sʼejngo tokoán nga koa̱nle tsjoáná jmeni xi machjénná.
JMÉNI XI BAKÓYANÁ JOKISʼIN MOISÉS KAO CHJOTA ISRAELITA
4. Ánni nga nkjín chjota israelita xi tsín tije Jeobá kisinʼiotʼani.
4 Kʼianga kitjoni chjota israelita ya Egipto kʼoati nkjínsa chjota kitjokao. Nga jetse nga ya tjíotsoma ya ʼndekixí, alikui tije Jeobá kisinʼiotʼani kʼoa to jaosa kisatio kon tsa koa̱nle Jeobá nga sikuinda (Éx. 12:38; Deut. 8:15). Je chjota xi tsín israelita chaan koansinle maná kʼoa jé Moisés tsakjayojéetʼale kʼoa kʼoati nkjín chjota israelita xi kʼoati kisʼin (Núm. 11:4-6). Kui kisimekon ijngokʼa je tsojmi xi kisʼele ya Egipto. Kʼoa je Moisés kui koankjáojinle jñá koaikʼá je yao xi tsjoále (Núm. 11:13, 14).
5, 6. Jméni xi bakóyaná jokoan je chjota israelita kʼianga je kiskenngile chjota xi ya tjenkao.
5 Je chjota israelita yaa kiskenngile jokitso je chjota xi tsín kisasenle jokjoan tsojmi xi kitsjoale Jeobá. Tsakui nichxin kʼoati koaan tsanda ñá kʼiatsa je chjénngilee josʼín je chjota xi tjín jñani tiyoaa. Tsakui nichxin tsín tikʼoainilee kjoanda Jeobá tʼatsʼe jme xi tsjoáná, tsakui si̱metokon ijngokʼá josʼin tsakiyoaa ngasʼa kʼoa tsa koaxinkoncháje̱ je chjota xi tjínle tsojmi. Tonga tsa tokoa̱njngoni tokoán jmeni xi tjínná tsjoa sa̱tío tokoán.
6 Tjínnele kui kisikjaʼaitsjenjin tsakai je chjota israelita nga kʼoakitsole Jeobá nga nʼio ndasʼin sikatío kʼianga jekuicho ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Tikʼoasʼinni ñá, ʼndele nga tokui kjuinñá jmeni xi tsínná ndʼaibi, tosa kui si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin kuiyoaa kʼianga jeʼndenaxó koa̱n Sonʼnde. Kʼoati koa̱n si̱kjaʼaitsjenjiaan je texto xi basenkaoná nga tosi tonda je Jeobá ninʼiotʼaa.
7. Ánni nga kʼoéjngoñá tokoán nga koa̱nle Jeobá koasenkaoná.
7 Tsakui nichxin sakʼoa kui nikjaʼaitsjenjiaan ánni nga i̱ kitsonile Jeobá je Moisés: “A koto kji ntsja Jeobá”. Kuijin xi koanmele Jeobá nga katamajinle Moisés nga nʼio tse nganʼio tjínle kʼoa nga koa̱nle koasenkao tojñani tíjna. Ningalani ya ʼndekixí tjíotsoma je chjota israelita, je Jeobá tsjoále yao xi ski̱ne nga̱ jesa tsakakó nga nʼio tse nganʼio tjínle (Éx. 6:6, nota). Kʼianga kjoa bitjatojiaan ñaki kʼoéjngoaa tokoán nga je Jeobá koasenkaoná tojñani tiyoaa (Sal. 138:6, 7).
8. Jmé xi sʼiaan nga tsín kʼoakatamaa jokoan je chjota israelita (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
8 Je Jeobá kisitjoson nga kʼoakitsole chjota israelita nga yao tsjoále kʼoa nʼio nkjín toyoo kisikasén. Tonga je chjota israelita alikui kitsjoale kjoanda Niná, to yaole kini. Jngo nichxin basen nga toyoo tsakʼéxkó. Je Jeobá koanjtile nga kʼoakisʼin kʼoa kjoañʼai kitsjoale (Núm. 11:31-34). Jmeni xi kisʼin je chjota israelita kui bakóyaná nga tsín koa̱n xkaiʼa katamaa. Ni nyiná kʼoa ni ma̱ tinijchá yaoná je xi ngisa chjíle kuinga tosi tonda si̱miyoaa je Jeobá kao Jesús (Mat. 6:19, 20; Luc. 16:9). Tsa kʼoasʼiaan, ñaki sʼe̱jngo tokoán nga je Jeobá tsjoáná jmeni xi koa̱nchjénná.
Jmé xi bakóyaná jokisʼin chjota israelita nga tsakʼetsoma ya ʼndekixí (Chótsenlai párrafo 8)
9. Ánni ñaki tjínjngosíni tokoán nga je Jeobá koasenkaoná.
9 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi je Jeobá kʼoati basenkao je choʼndale. Tonga alikui xi tsonile jebi tsa to sʼe̱ntsjainá tao̱n kʼoa tsa to sʼe̱ntsjainá je tsojmi xi chinee.c Ningalani ñʼai sʼin kuiyoaa tjínjngoo tokoán nga tsínkʼia tsjiónkonná Jeobá kʼoa tsjoánganʼioná nga chókjoajinná tojme kjoa xi kuitjátojiaan. Jaola koya kataʼyaa jósʼin koakoá nga tjínjngo tokoán nga je Jeobá sikuindaná. Xi títjon, kʼianga ñʼai maná tao̱n. Kʼoa xi majaoni, nga kui nikjáojiaan jósʼin so̱koʼaná yaoná kʼianga jekoa̱njchíngaa.
KʼIANGA ÑʼAI MANÁ TAO̱N
10. Jméni xi sakʼoa ñʼai maná.
10 Nga nichxin fetʼa tiyoaa ndʼai sa ñʼai sa ñʼai kjimachon, kuinga sakʼoa ñʼai maniná tao̱n. Nga kjitʼa kjántʼa xá je chjota político tsakui nichxin tsín tikʼoaixániná jñani nixá, tsa tjóʼaná je tsojmi xi tjínná kʼoa tsa saʼnda tjóʼaná je ndʼianá. Kʼoati ñʼai sʼin biyoaa kʼianga kjoajchán sʼe, nga kjoaxkón sʼe kʼoa tsa jme chʼinʼbi sʼe. Kʼianga ñʼai machonná ngaʼi̱ ngaján fasjee xá kʼoa sakʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga ya koanngínkiyoaa kao familianá ya jñani tjín xá ánni nga so̱koʼaniná yaoná. Tonga jméni xi koasenkaoná nga nda chósonnilee jmeni xi sʼiaan kʼoa nga je Jeobá si̱nʼiotʼaa.
11. Jmé xi koasenkaoná nga tsín nʼio si̱kjáojiaan kʼianga ñʼai maná tao̱n (Lucas 12:29-31).
11 Je xi koasenkaoná kuinga kʼoéyanajmílee Jeobá jmeni xi makjáojinná (Prov. 16:3). Si̱jélee kjoachjine ánni nga jchañá jmeni xi sʼiaan kʼoa nga tsín nʼio si̱kjáojiaan (tʼexkiai Lucas 12:29-31).d Kʼoati koa̱n kʼoakʼuínlee Jeobá nga katabasenkaoná nga tokatamajngoni tokoán jmeni xi tjínná (1 Tim. 6:7, 8). Kjoásjaijiaan je xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná xi koasenkaoná jokoa̱n sʼiaan kʼianga ñʼai maná tao̱n. Nkjín ndsʼee xi binyakao je video kao jmesani xi faʼaitʼa ya jw.org xi kui nchja̱ni jósʼiaan kʼianga ñʼai maná tao̱n.
12. Jméni xi tjínnele sikjaʼaitsjenjin jngo ndsʼee nga kuenta sʼin je familiale kʼiatsa jme xi tíbʼéndajin.
12 Tjínkʼa xi xin ʼnde fisixá kʼoa skanni majinle nga tsín nda sʼín nga toje síkatío je familiale. Kʼianga kjesa chjoéjin jngo xá alikui koa̱n nga tokui si̱kjaʼaitsjain jótjín tao̱n kuinje̱li kʼoati machjén nga si̱kjaʼaitsjenjin jósʼin kuijnai ngixko̱n Jeobá (Luc. 14:28). Koaan i̱ tso xi tikjaʼaitsjenjin: “Jókoa̱nni je chjoónna kʼoa tsa je xʼinna kʼiatsa xin ʼnde kjuísixá. A koa̱nʼana nga kjuía je kjoajtín, nga kjuíxinyasoan kʼoa nga kjuísixatʼa je ndsʼee”. Kʼiatsa ʼndíxti tjínli, i̱ tso xi tikjaʼaitsjenjin: “Jósʼin xínyanile xi tʼatsʼe Jeobá je ʼndíxtina kʼiatsa tsín ya tijnakoa” (Efes. 6:4). Kʼiatsa kʼoasʼin tibʼendajin nga xin kʼuínnixái, kuenta tʼiain josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá kʼoa tsín tokui ʼmini jotso je xíngi kʼoa tsa miyoli xi tsín fitjenngi jotso je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia.e Je Tony, jngo ndsʼee xi Asia tsʼe nkjín kʼa kʼoatsakʼinle nga nda kuinje̱le tao̱n kʼiatsa ya koaisíxá jña xin naxinandá. Tsakjáoyani kao chjoónle jmeni xi sʼin kʼoa tsakʼétsʼoale Jeobá kʼoa tsínni xin naxinandá kisíxá, kʼoati chja̱ʼa̱ kisikao tao̱nle ánni nga koa̱nsonnile. Je Tony itso: “Nda tíbichómani nga tsín xin naxinandá kisixá, nkjín chjota tibasenkoa nga tjíobexkon xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa je ʼndíxtinajin kʼoati je Jeobá tjíosíxále. Tiʼyaníjin nga síkuindaná Jeobá kʼiatsa kui xále si̱kʼéjnatítjoán tojo tso Mateo 6:33”.
KʼIANGA KUI NIKJAʼAITSJENJIAAN JÓSʼIN SO̱KOʼANÁ YAONÁ NGA JEKOA̱NJCHÍNGAA
13. Jmé xi koa̱n sʼiaan ndʼaibi nga so̱koʼalee yaoná nga jekoa̱njchíngaa.
13 Kʼoati tjínnele koakoá jokji ninʼiotʼaa Jeobá kʼianga kui nikjaʼaitsjenjiaan jósʼin so̱koʼaná yaoná kʼianga jekoa̱njchíngaa. Je Biblia kʼoatso nga tjínnele si̱xá ánni nga so̱koniná jmeni xi machjénná (Prov. 6:6-11). Tsakui nichxin kʼoati koa̱n kʼoéjnatjao choa tao̱n xi kʼia si̱chjén nga jekoa̱njchíngaa. Kʼoa ningalani machjénná je tao̱n tonga alikui koa̱n nga ñaki tokui kʼoailee kjoandosin (Ecl. 7:12).
14. Jósʼin basenkaoná jmeni xi tso Hebreos 13:5 nga tsín nʼio si̱kjáojiaan josʼin kuiyoaa nga jekoa̱njchíngaa.
14 Je Jesús jngo choa̱ kisichjén nga kitsoya nga toxitsjoani nga tao̱n bʼejnatjoá kʼiatsa tsín nda tijnaa ngixko̱n Niná (Luc. 12:16-21). Kʼoa xi ijngosani, alikui ñá tjínjinná tsa tijnachoaan nyaonli jngili (Prov. 23:4, 5; Sant. 4:13-15). Kʼoati kitso Jesús nga je xi chjotatjenngile koa̱n tjínnele tsjiónkon jmeni xi tjínle (Luc. 14:33, nota). Kʼoakisʼin je chjotale Cristo xi Judea tsʼe kʼianga siglo 1, kitsjionkon jmeni xi tjínle kʼoa kao kjoatsjoa kisixále Niná (Heb. 10:34). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nkjín ndsʼee xi sícha xále kʼoa tsa je tsojmi xi tjínle xi totʼatsʼe nga tsín ya tsjoánganʼiole kjoa política (Apoc. 13:16, 17). Kʼoa ñaki tjíojngo kon nga sitjoson Jeobá nga i̱ tso: “Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle” (tʼexkiai Hebreos 13:5).f Ningalani tongini nikjaʼaitsjenjiaan jme xi sʼiaan nga jekoa̱njchíngaa kʼoati bʼejngoaa tokoán nga je Jeobá koasenkaoná kʼiatsa totsejinni jme xi ñʼai koa̱nná.
15. Jósʼin tjínnele sikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe ʼndíxtile je xijchá xi je Jeobá sínʼiotʼa (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
15 Tjín ʼnde jñani kʼoasʼin síkjaʼaitsjen chjota nga kui xá sʼenile xti nga je sikuinda nga jekoa̱njchínga. Tonga je Biblia kʼoatso nga je xi xijchá ma kjinele koa̱njngíʼa je ʼndíxtile (2 Cor. 12:14). Kʼoa je xti kʼoati majinle nga tjínnele sikuinda kʼoa kuinyakao xijchále kʼianga jemajchínga (1 Tim. 5:4). Tonga je xijchá xi Jeobá sínʼiotʼa binyakao je ʼndíxtile nga je Jeobá katasíxále kʼoa tsín tokui xá síjcháni je ʼndíxtile nga je sikuinda nga jekoa̱njchínga (3 Juan 4).
Kʼianga jme xi bʼéndajin je ndsʼee xi jechixan kuenta sʼín je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia (Chótsenlai párrafo 15)h
16. Jósʼin kuinyakao ʼndíxtile xi xijchá ma nga koa̱nle koa̱njngíʼa yaole (Efesios 4:28).
16 Xi xijchá mao tinyakao je ʼndíxtino nga koa̱nle josʼin koa̱njngíʼa yaole nga jekoa̱njchínga, nda choa̱ tatiolao kʼoa tʼinyalao nga je Jeobá katasínʼiotʼa. Kʼianga tosʼa kjimajchínga je ʼndíxtino tʼinyalao nga nʼio chjíle nga nixá (Prov. 29:21; tʼexkiai Efesios 4:28g). Kʼianga jekoai skuela tinyakao nga nda katakotʼaya. Tjasjaijion je xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná je kjoafaʼaitsjen xi kuinyakao je ʼndíxtino nga skoe̱ jokji tjen skótʼaya ya ndʼiaskuela. Tinyakao nga koa̱nle koa̱njngíʼa yaole, nga ngisasa tse katatsoyason kʼoa tsa saʼnda precursor sʼin sixá.
17. Ánni nga ñaki kʼoéjngoñá tokoán nga je Jeobá koasenkaoná.
17 Ñá xi choʼndale Jeobá maa ñaki tjínjngoo tokoán nga je Jeobá tsjoáná jmeni xi machjénná. Nga sa ñʼai sa ñʼai kjimachon nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, ngisaa nʼio machjén nga je Jeobá si̱nʼiotʼaa. Ninga tse kjoa kuitjátojiaan ñaki kʼoéjngoaa tokoán nga je Jeobá tsjoáná jmeni xi koa̱nchjénná, nga̱ ʼyañá nga tjínle nganʼio kʼoa koaanle koasenkaoná tojñani tiyoaa.
KJOAJNDA 150 Jé Jeobá kʼoasjentjaili
a Chótʼai jñani “Tjínkʼa xi kjonangi” tso, xi faʼaitʼa Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe octubre 2023.
b Números 11:21-23: “Je Moisés i kitso: Je chjota xi tjenkoa 600,000 mani kʼoa i̱ngó tiʼminái: Jngo sá nga yao tsjoale. 22 A koa̱nsonni kʼiatsa si̱kʼien ngatsʼi barré kao nra̱ja̱. Kʼoa a koa̱nsonni kʼiatsa kui jti̱ xi tjín ya jinndáchikon kʼoaile. 23 Kʼiaa i̱ kitsole Jeobá je Moisés: A koto kji ntsja Jeobá. Jchaní tsa kuitjoson xi tixian kʼoa tsa mai”.
c Chótʼai jñani “Tjínkʼa xi kjonangi” tso, xi faʼaitʼa Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe 1 sá octubre nó 2014.
d Lucas 12:29-31: “Jonʼni, ali bijnyisjaijion jme xi chi̱nao, jme xi sʼio, nikuijin si̱kjáojion. 30 Ngatsʼi naxinandá xi tjín i̱ sonʼndebi básjai ngayije je kjoabi. Je Nʼaino bení nga machjénno je kjoabi. 31 Tonga tijnyísjao kjoatéxomale Niná, kʼoa ngayije je kjoabi kʼoaisonno”.
e Chótʼai jñani “Niʼyajin xi koa̱n nga jao nai sixále” tso, xi faʼaitʼa Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe 1 sá abril nó 2014.
f Hebreos 13:5: “Kʼoasʼin tiyo ali kjoanyinájin nimetakon. Tʼejngo takon kao xi jetjínno, nga̱ Niná kʼoakitso: Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle”.
g Efesios 4:28: “Je xi kisiché, ali tisíchéjinni. Tosa katasíxá, kʼoasʼin katasíxáni ntsja xi nda tjín, jméni nga sʼe̱sínile xi tsjoále xi tsínjme tjínle”.
h XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA.: Jngo ndsʼee kao chjoónle tjíofákaonajmí je tsotile kao xʼinle xi ya tjíosíxá ya jña sʼenda Ndʼia jña chotʼayá.