KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 20
KJOAJNDA 7 Jé Jeobá tsjoánganʼiona kʼoa bʼasjentjaina
Jé Jeobá xi sínʼio tokoán
“[Katabitjongʼa] je Nʼai xi tsʼe kjoamatakon, kʼoa Niná xi tsʼe ngayije kjoanijetakon” (2 COR. 1:3).
XI TÍNCHJA̱NI
Jmé xi bakóyaná josʼin kisinʼiojin Jeobá je chjota judío xi ya Babilonia kinikatíonʼio.
1. Jósʼin tsakatio chjota judío ya Babilonia.
JÓXÓTSE kisatio kon je chjota judío xi ya Babilonia kinikatíonʼio, nga̱ xkoon tsabeni nga kinikjeson Jerusalén. Kuinga kʼoakoanni nga tsakajngijée je chjota judío kao chjotajchíngale (2 Crón. 36:15, 16, 20, 21). Nkjín koya xi kitjoʼndele kʼoakisʼin ya Babilonia (Jer. 29:4-7). Ninga kʼoalani, alikui nda tsakatio. Jngo xi ya tsakʼejna i kitso: “Yaa ndai xo̱ngá xi kjio Babilonia tsakiyuijin kʼoa kichjiʼndáníjin nga jaʼaitsjennajin tʼatsʼe Sion” (Sal. 137:1). ʼYáni xi kisinʼio kon chjota xi kinikatíonʼio ya Babilonia.
2, 3. 1) Jósʼin tsakasenkao Jeobá je chjota judío xi ya Babilonia kinikatíonʼio. 2) Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.
2 Jé Jeobá xi sínʼio tokoán (2 Cor. 1:3). Tsjoake je choʼndale kʼoa sínʼio kon. Be Jeobá nga tjínkʼa chjota judío xi kinikatíonʼio ya Babilonia sindaya yaole kʼoa nga kʼoasʼin skoe̱xkón ijngokʼani josʼin mele (Is. 59:20). Kuinga tsʼato jngo siento nó tongini kʼoakitso Jeobá josʼin sinʼio kon je chjota judío xi ya Babilonia kinikatíonʼio. Jé Jeobá xi koanmele nga i̱ tso xi kiski Isaías: “Tinʼio kon, tinʼio kon je naxinandána, kui xi títso Nináno” (Is. 40:1). Kui kisichjén Jeobá je libro xi tsʼe Isaías nga kitsjoanganʼiole je chjota judío xi kinikatíonʼio ya Babilonia.
3 Kʼoati machjén sakʼoaná nga ʼya xi sinʼio tokoán. I̱ kjoaʼmiya jebi jan koya tjínni xi chótʼayajiaan josʼin kisinʼio kon Jeobá je chjota judío xi ya Babilonia kinikatíonʼio. Xi títjon, kʼoakitso nga sichatʼale je xi kʼoakoa̱nnile jéele. Xi majaoni, kitsjoale kjoachoya. Kʼoa xi majanni, jé Jeobá tsakasenkao nga tsín kitsokjon. Kʼianga chótʼayajiaan nga jngó jngó koya jebi, jchañá nga kʼoatisʼin sínʼio tokoán je Jeobá nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.
JE JEOBÁ BAKÓ KJOAMATOKON KʼOA SÍCHATʼANÁ
4. Jósʼin tsakakó kjoamatokon je Jeobá (Isaías 55:7).
4 Je Jeobá bakóná kjoamatokon (2 Cor. 1:3). Tsakakó kjoamatokon kʼianga kʼoakitso nga sichatʼale je chjota judío xi kʼoakoa̱nnile jéele (tʼexkiai Isaías 55:7).a Je Jeobá i kitso: “Koakole kjoamatokon nga̱ tsjoake koa̱nle ngantsjai” (Is. 54:8). Ninga tse kjoa jaʼatojin ngatsʼi chjota judío nga tsín kisitjoson, je Jeobá kʼoakitsole nga tsín tondiaa ya Babilonia koatio. Kuicho nichxin nga koai ijngokʼani ya ʼndele (Is. 40:2). Nga kʼoakitso Jeobá ndajin kisatio kon je chjota judío xi kʼoakoannile jéele.
5. Ánni tjínjngoni tokoán tsanda ñá nga bakóná kjoamatokon je Jeobá.
5 Jmé xi bakóyaná. Kui bakóyaná nga tíjnanda Jeobá nga síchatʼaná. Je chjota judío xi kinikatíonʼio ya Babilonia tsakʼéjngo kon nga sichatʼale Jeobá. Kʼoati tjínjngo tokoán tsanda ñá nga̱ ʼyañá jmeni xi kisʼin Jeobá xi totʼatsaan nga jchatʼa je jéená. Kʼianga jesiento nó jaʼato nga kʼoakitso Isaías nga síchatʼaná Niná, je Jeobá kisikasén ʼNdíle i̱ Sonʼnde nga kʼienntjainá. Kʼianga kʼienntjainá je Jesús sichatʼaná je Jeobá kʼiatsa kʼoakoa̱nniná je jéená (Hech. 3:19; Is. 1:18; Efes. 1:7). Kʼoasʼin bakóniná kjoamatokon je Jeobá.
6. Jósʼe tokoán nga nikjaʼaitsjenjiaan nga bakóná kjoamatokon je Jeobá (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
6 Sínʼio tokoán jmeni xi tso Isaías 55:7 kʼiatsa tsín ndatjín tokoán xi totʼatsʼe jée xi tsakijnyaa ngasʼa ninga jekʼoakoanniná jmeni xi kinʼia. Tjínkʼa xi tsín ndatjío kon, ngisaa tsa tojo kjoa tjíojin nga tsakajngijée. Tsa jetsakʼeyanajmía nga tsakijnyijée kʼoa tsa tsín tikʼoatinʼiañá, kʼoéjngoaa tokoán nga jekisichatʼaná Jeobá. Kʼoa nga jesíchatʼaná alikui tikui faʼaitsjennile je jée xi tsakijnyaa (tingósonkoai Jeremías 31:34). Je Jeobá síchajin je jéená, kʼoati si̱chajiaan tsanda ñá. Alikui kui kuenta sʼín je jée xi tsakijnyaa ngasʼa, kui kuenta sʼín jme xi tinʼia ndʼaibi (Ezeq. 33:14-16). Kʼoa nga bakóná kjoamatokon, kʼoatsoná nga tojeme kjoaʼaxin je kjoa xi biyojiaan xi totʼatsʼe nga sokójéená.
Tsínkui kuenta sʼín Jeobá jñani tsín nda kinʼia ngasʼa, kui kuenta sʼín jme xi tinʼia ndʼaibi (Chótsenlai párrafo 6)
7. Jmé xi koasenkaoná nga ngisa choa ñʼai koa̱nná nga kʼoéyanajmiá tsa jée tsakijnyaa.
7 Tsa tsín ndatjín tokoán nga kisokojéená kʼoa tsa kje bʼeyanajmíjinlee xi chjotajchínga sʼin tjío, je Biblia kʼoatsoná nga kʼoéyanajmílee ánni nga kuinyakaoniná (Sant. 5:14, 15). Sakʼoa tsín tso tokoán nga bʼeyanajmía jmeni xi nʼia, tonga kuenta sʼiaan nga kui xá tsakinyándani Jeobá je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kuinyakaoná. Ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga kʼoéyanajmiá je jée xi tsakijnyaa tsa kʼoakoa̱nniná jmeni xi kinʼia, tsa kuenta sʼiaan nga tsjoakená kʼoa nga bakóná kjoamatokon je Jeobá kao xi chjotajchínga sʼin tjío. Kataʼyala josʼin tsakakóle Jeobá kjoamatokon jngo ndsʼee xi Arthur ʼmi.b Je ndsʼee itso: “Jngo nóla nga pornografía kiskotsenle. Tonga kʼianga kinrʼoele jngo kjoanokjoaya, tsakʼeyanajmíle je chjoónna kao xi chjotajchínga sʼin tjío. Ninga jetsakʼeyanajmía jmeni xi kisʼian, tojo tsín nda kisʼe tokoan. Je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoakitsona nga tojo tsjoakena je Jeobá kʼoa nga kuinga batekjáyaniná nga tsjoakená. Jmeni xi kitsona ñaki kichokajin ni̱ma̱na kʼoa nda kisʼe tokoan”. Je Arthur, precursor sʼin tísíxá kʼoa siervo ministerial ma ndʼaibi. Nda sʼe tokoán nga síchatʼaná Jeobá kʼiatsa kʼoakoa̱nniná je jéená.
JE JEOBÁ TSJOÁNÁ KJOACHOYA
8. 1) Jméni xi kitsole Jeobá je chjota judío xi ya Babilonia kinikatíonʼio. 2) Tojo tso Isaías 40:29-31, jókisatio kon je chjota judío kʼianga kʼoakitso Jeobá nga sikatíondái.
8 Je chjota xi Babilonia tsʼe kʼoasʼin tsaʼyale nga tondiaa síkatíonʼio je chjota xi ya fikao. Kuijin nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni je chjota judío nga tsín tikʼia koaini ʼndele (Is. 14:17). Tonga je Jeobá kʼoakitsole nga sikatíondái kʼoa kisitjoson jmeni xi kitsole (Is. 44:26; 55:12). Xi ngixko̱n Jeobá, je naxinandá Babilonia toyaa koanngóson joni tsa chao, tojo ma je chao nga fitjen kʼianga faʼa je ntjao̱ (Is. 40:15). Nʼio tsakinyakao je chjota judío kʼianga kʼoakitso Jeobá nga sikatíondái, kʼoa je Isaías i kitso: “Je xi Jeobá tjíokoyale sʼee ijngokʼanile nganʼio” (tʼexkiai Isaías 40:29-31).c Je chjota judío nda kisatio kon kʼoa kitjonganʼiole kʼianga kʼoakitsole Jeobá nga sikatíondái.
9. Ánni koankjainnile je chjota judío xi Babilonia kinikatíonʼio nga sitjoson Jeobá jmeni xi kitsole.
9 Je chjota judío xi Babilonia kinikatíonʼio koankjainle jmeni xi kitso Jeobá nga̱ be nga sítjoson ngantsjai jmeni xi tso. Tobʼelañá, tsabe josʼin kitjoson nga kʼoakitso Jeobá nga je naxinandá Asiria sikjeson je naxinandá Israel kʼoa nga xin ʼnde kinikatíonʼio je chjota israelita (Is. 8:4). Kʼoati tsabe josʼin kichosíkjeson Jerusalén je chjota xi Babilonia tsʼe kʼoa nga kisikatíonʼio je chjota judío (Is. 39:5-7). Kʼoa tsabe nga je rey xi Babilonia tsʼe kisixka̱ je rey Sedequías kʼoa yaa Babilonia kikao (Jer. 39:7; Ezeq. 12:12, 13). Kitjoson ngayeje jmeni xi tongini kitso Jeobá (Is. 42:9; 46:10). Nga kui kisikjaʼaitsjenjin jebi je chjota judío xi tjíonʼio Babilonia kisʼejngojin kon nga sitjoson Jeobá nga kʼoakitsole nga sikatíondái.
10. Jméni xi sʼiaan nga tsín si̱chajiaan je kjoachoya xi tjínná.
10 Jmé xi bakóyaná. Kʼiatsa tínroajen tokoán tsjoánganʼioná tsakui si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi sʼin Jeobá nichxin xi sʼa nroa. Alikui si̱kʼajenlee tokoán ningalani ñʼai kjimachon nichxin xi tiyoaa ndʼai kʼoa ningalani bʼetʼaná je chjota xi kontra tjíole Niná. Nga̱ je Jeobá kʼoatsoná nga ndasʼin sikatíoná nichxin xi nroaján kʼoa nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin, machjén nga tsín si̱chajiaan jebi. Jméni xi sʼiaan nga tsín si̱chajiaan je kjoachoya xi tjínná. Machjén nga kjitʼa si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin kuiyoaa kʼianga jeʼndenaxó koa̱n Sonʼnde. Kʼoéxkiaa xi kui tínchja̱ni jokoa̱nchon, chótsenlee video kʼoa kuinóʼyalee kjoajnda xi kui nchja̱ni. Kʼoati koa̱n kʼoéyanajmílee Jeobá jméni xi ngisa choyalee nga kuitjoson.
11. Jósʼin tjonganʼiole jngo tichjaa xi táo chʼin tjínle.
11 Kataʼyala tʼatsʼe jngo tichjaa xi Joy ʼmi. Je tichjaa jebi táo chʼin tjínle kʼoa kʼoatso josʼin tíbasenkao je kjoachoya xi tjínle. Itso: “Kʼianga tsín tichókjoanina kʼoaxinle Jeobá jomana nga̱ ʼbeña nga majinle josʼe tokoan. Kʼianga kʼoaxinle, nrʼoéna kʼoa tsjoánganʼiona” (2 Cor. 4:7). Je tichjaa kʼoati síkjaʼaitsjenjin josʼin kʼoéjna nga jeʼndenaxó koa̱n Sonʼnde kʼianga tsín tijme chʼin sʼe̱ni (Is. 33:24). Kʼoatisʼin tjónganʼioná tsanda ñá tsa kʼoéyanajmílee je Jeobá josʼe tokoán kʼoa tsakui kuenta sʼiaan je kjoachoya xi tjínná.
12. Ánni tjínjngoni tokoán nga bitjoson jmeni xi tso Jeobá (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
12 Tojo kisʼin je chjota judío xi Babilonia kinikatíonʼio, kʼoati makjainná nga sitjoson Jeobá jmeni xi tso. Si̱kjaʼaitsjenla josʼin tíbitjoson ndʼaibi je én xi tongini kitso Jeobá. Tobʼelañá, kʼoakitso tʼatsʼe je naxinandá xi tse nganʼio sʼe̱le kʼoa nga “kʼoakji sʼe̱le nganʼio kʼoa kʼoakji mai” (Dan. 2:42, 43). Kʼoati tiʼyaa nga faʼa cháon jña xinxin ʼnde kʼoa tiʼmiyalee chjota Énle Niná jngo tjíjtsa Sonʼnde (Mat. 24:7, 14). Nga tiʼyaa josʼin tíbitjoson jmeni xi tongini kitso Jeobá sʼejngoo tokoán nga tosi tonda kuitjoson je én xi tongini kinokjoa.
Nga tiʼyaa josʼin tíbitjoson jmeni xi tso je Biblia sínʼio tokoán kʼoa makjainná nga kuitjoson jmesani xi tso Jeobá (Chótsenlai párrafo 12)
JÉ JEOBÁ KOASENKAONÁ NGA TSÍN KUINÓKJOAAN
13. 1) Jmé kjoa xi jaʼatojin je chjota judío nga kjesa bationdáijin. 2) Tojo tso ya Isaías 41:10-13, jósʼin kitsjoanganʼiole Jeobá je chjota judío.
13 Kʼianga kʼoakitsole Jeobá je chjota judío xi tjíonʼio Babilonia nga koationdái kʼoati kitsole nga tse kjoa sʼe̱ nga kjesa bationdáijin. Je Jeobá kʼoakitso nga jngo rey xi tse nganʼio tjínle sikjeson je naxinandá xi ya tjíochrian Babilonia kʼoa nga sikjeson Babilonia (Is. 41:2-5). Ninga kʼoakoan, tsín kitsokjon je chjota judío nga̱ je Jeobá tongini kʼoakitso josʼin sinʼio kon, i kitsole: “Ali tsa nokjonjin, nga̱ an tijnakaole. Ali tsa nikjáojinjin, nga̱ anña Nináli” (tʼexkiai Isaías 41:10-13).d Ánni nga “anña Nináli” kitsonile. Ali tsakuijin kʼoakitsonile nga tjínnele skoe̱xkón nga̱ jekʼoasʼín, kui kʼoakitsonile nga tsín katasíchajin je chjota judío nga je Jeobá koasenkao (Sal. 118:6).
14. Jméni xi kitsole Jeobá je chjota judío nga tsín tso̱kjon.
14 Kʼianga tsakasenkao Jeobá je chjota judío kʼoakitsole nga tse nganʼio tjínle kʼoa nga tse kjoachjine tjínle. Kʼoakitsole nga katakotsenle je niño xi tjín ngʼá kʼoa nga be Jeobá joʼmi nga jngó jngó (Is. 40:25-28). Nga kui kuenta kisʼin jebi alikui kitsokjon kʼoa alikui jao kisatio kon nga faʼaitsjenle Jeobá joʼmi nga jngó jngó choʼndale. Tsa tjínle nganʼio Jeobá nga kisinda niño kʼoati koa̱nle koasenkao je naxinandále. Nga koanjinle jebi je chjota judío alikui kitsokjon.
15. Jmé xi kitsole Jeobá je chjota judío nga tsʼangile yaole.
15 Je Jeobá kʼoakitsole choʼndale jme xi tjínnele sʼin nga kʼoangile yaole, i kitsole: “Titjásʼain ya cuartoli kʼoa tʼechjoai xo̱ntjoali. Tijnaʼma ngotjui saʼnda nga jekjoaʼato je kjoajti” (Is. 26:20). Je én jebi kʼiaa kitjoson títjon kʼianga kichosíkjeson rey Ciro naxinandá Babilonia. Je chjota griego xi Jenofonte ʼmi kʼoatso nga kʼoakitsole Ciro je sondadole nga katasíkʼien ngatsʼi xi ya tjíotsoma ya nditsinle. Nʼiojin kitsokjon je chjota xi Babilonia tsʼe, tonga kinjengile yaole je chjota judío xi kisitjoson jmeni xi kitsole Jeobá.
16. Ánni nga tsín kuinókjonñá kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
16 Jmé xi bakóyaná. Jeme kjoaʼaí je kjoañʼai xi nʼio tse kʼoa kʼianga kʼoakoa̱n nʼio tso̱kjon chjota. Tonga ñá alikui kuinókjoaan nga̱ jé Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼoa ʼyañá nga je kʼoasjentjainá (Luc. 21:28). Ninga kʼia nga kʼoetʼaná xi jngojtín naxinandá. Jé Jeobá kao ánkje sikuindaná, kʼoa kʼoakuitsoná jósʼiaan nga kuinje̱ngilee yaoná. Ninga tsínkjoan ʼyaa ndʼaibi jósʼin sʼe̱jinkoaan, kuijin jtín sichjén je Jeobá nga kʼoakuitsoná kʼoa kuijin jtín nchja̱ni Biblia kʼianga “titjásʼain ya cuartoli” tso. Tsa mená nga tongini kuiyondaa machjén nga tosi tonda si̱miyoaa je ndsʼee, si̱tjosoán jmeni xi tsoná je naxinandále Jeobá kʼoa kʼoéjngoaa tokoán nga kui tísíchjén Jeobá nga tíbándiaaná (Heb. 10:24, 25; 13:17).
Tsín kuinókjoaan kʼianga jetíjna kjoañʼai xi nʼio tse tsa kuenta sʼiaan nga nʼio tse nganʼio tjínle Jeobá kʼoa nga je kʼoasjentjainá (Chótsenlai párrafo 16)e
17. Jméni xi sʼiaan nga sinʼio tokoán je Jeobá.
17 Ningalani tse kjoa jaʼatojin je chjota judío xi tsakationʼio Babilonia, jé Jeobá kisinʼio kon. Kʼoati jé koasenkaoná nichxin xi sʼa nroa tojme kjoa xi kuitjátojiaan. Kuinga machjénni nga tosi tonda je Jeobá si̱jélee nganʼio, kuenta sʼiaan nga bakóná kjoamatokon kʼoa tosi tonda kui si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin kuiyoaa nga jeʼndenaxó koa̱n je Sonʼnde. Tsín si̱chajiaan nga je Jeobá koasenkaoná.
KJOAJNDA 3 Ji bʼainganʼionái kʼoa ninʼiojinnái
a Isaías 55:7: “Katasíkʼéjna je ndiaale chjotatsʼen kao je chjota xi chʼao tjío kjoafaʼaitsjenle, kʼoa katanroanrʼoeni Jeobá, nga̱ koakóle kjoamatokon, kʼoa katanroanrʼoeni Nináná nga̱ nʼio male síchatʼa”.
b Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.
c Isaías 40:29-31: “Tsjoále nganʼio xi tíbijtale, kʼoa tsjoále nganʼio je xi tsín tinanda tjínnile nganʼio. 30 Saʼnda je xi sʼa xti bijtale kʼoa faʼajen nganʼiole, je xti kʼoati saténgi kʼoa tsao. 31 Tonga je xi Jeobá tjíokoyale sʼee ijngokʼanile nganʼio. Tjónganʼiole joni tsa jngale ja̱ tjínle; tókaa kʼoa tsín kuijtale, kʼoétsomaa kʼoa tsín kuijtale”.
d Isaías 41:10-13: “Ali tsa nokjonjin, nga̱ an tijnakaole. Ali tsa nikjáojinjin, nga̱ anña Nináli. An tsjoanganʼiole. An koasenkaole. Kao ndsa̱ ngakixi tsoanile. Nga̱ kui kʼoasʼian ngantsjai je xi kixi tíjna. 11 Koeni, ngatsʼi je xi nʼio jtile nga kontra tjíobatioli kjoasoa koatiojin. Je xi ji tjíobʼetʼali kjoesonní. 12 Kjoásjainí je chjota xi tjíobʼetʼali, tonga alikui tikoa̱nsjainili. Je chjota xi bʼetʼali alikui tikoationi, alikui tiʼya xi sʼe̱ni. 13 Nga̱ an Jeobá Nináli, an titsoanʼioa je ndsai ngakixi; an xi i̱ tixinle: Ali nokjonjin. An koasenkaole”.
e XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Tjíojtín je ndsʼee kʼoa jé Jeobá sínʼiotʼa, nga̱ be nga nʼio tse nganʼio tjínle kʼoa be nga je kʼoasjentjainá tojñani tiyoaa.