KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 21
KJOAJNDA 21 Kui títjon kjoásjee Chjotaxále Niná
Kjoásjee naxinandá xi kʼoéjnantsjai
“Fasjainía je [naxinandá] xi kjoaʼaí” (HEB. 13:14).
XI TÍNCHJA̱NI
Jósʼin basenkaoná ndʼai jmeni xi tso Hebreos capítulo 13 kʼoa jósʼin koasenkaoná nichxin xi sʼa nroa.
1. Jméni xi kitso Jesús xi tʼatsʼe naxinandá Jerusalén.
KʼIANGA tojeme kuindoa̱ kʼoa tojeme ni̱kʼien je Jesús, kʼoakitsole chjotatjenngile nga ni̱kjeson Jerusalén. Jmeni xi kitso kʼiaa kitjoson nga siglo 1, kinikjeson Jerusalén kʼoa kinikixoyaa yo̱ngo̱. Kʼoakitsole Jesús je chjotatjenngile kʼianga kjoaʼaí nichxin nga sondado kjoaʼaíkationdai Jerusalén (Luc. 21:20). Kʼianga jekʼoakoa̱n, je Jesús kʼoakitsole chjotale nga tokjoan katabitjo ya Jerusalén. Jmeni xi kitso Jesús kʼiaa kitjoson nga kicho je sondado romano ya Jerusalén (Luc. 21:21, 22).
2. Jmé xi tongini kitsole Pablo je chjotale Cristo xi ya Jerusalén kao Judea tsʼe.
2 Kʼianga tojngo jaosa nó chale nga kuicho sondado romano ya Jerusalén, jngo carta kiskile Pablo je chjotale Cristo xi ya Jerusalén kao Judea tsʼe. Je xo̱n xi kiski Pablo nga kʼia, kui xi Carta a los Hebreos ʼmile ndʼai. Je Pablo kʼoakitsole jmeni xi tjínnele sʼin nga kuinje̱ngile yaole kʼianga kuichonikjeson Jerusalén. Kʼoakitsole nga tjínnele sikatío ndʼiale kao xá xi sʼín. I kitso Pablo kʼianga kinchja̱ni xi tʼatsʼe naxinandá Jerusalén: “Tsín tsa i̱ tíjnaná naxinandá xi tíjnantsjai, tonga fasjainía je xi kjoaʼaí” (Heb. 13:14).
3. Jñánile je naxinandá “xi kjoaʼaí”, kʼoa ánni kui fasjaiñá.
3 Tsakui nichxin totsakijnoke chjota je chjotale Cristo kʼianga kitjo ya Jerusalén kao Judea, tonga kinjengile yaole nga kʼoakisʼin. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati tobesinná chjota nga tsín tao̱n mangíntʼalee kʼoa nga kʼoabixoán nga tsín koa̱nle je chjota kʼoendajin jme kjoa xi tjín sonʼnde, nga̱ ʼyañá nga tokjoaʼato jme xi chon. Kuinga kui fasjaiñá “je naxinandátsebe xi tjínle xjáoja̱ma̱”. Nga naxinandá síkʼaxki̱ Biblia kui nchja̱ni je Chjotaxále Niná (Heb. 11:10; Mat. 6:33). I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajin kʼa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Pablo je chjotale Cristo xi chjota hebreo. Jchañá jósʼin tsakinyakao jmeni xi tsakʼinle nga tosi tonda kui kiskoyale je naxinandá “xi kjoaʼaí”. Jósʼin tsakinyakao nga tongini tsakationda nga kichonikjeson Jerusalén kʼoa jmé xi bakóyaná ndʼaibi jmeni xi kisʼin.
KʼOÉJNGOAA TOKOÁN NGA TSÍNKʼIA TSJIÓNKONNÁ JEOBÁ
4. Ánni nga koanndosinnile chjotale Cristo naxinandá Jerusalén.
4 Nʼio koanndosinle chjotale Cristo naxinandá Jerusalén nga̱ yaa tsakatiojtín títjon kʼianga nó 33. Kʼoati ya tsakatio je cuerpo gobernante. Xi ijngosani, nkjín koanni je chjotale Cristo xi kisʼele ndʼia ya Jerusalén kʼoa nkjín tsojmi kisʼele. Tonga je Jesús kʼoakitsole nga tjínnele kuitjo ya Jerusalén kao Judea kʼoa nga xin ʼnde katafikatio (Mat. 24:16).
5. Jókitsole Pablo je chjotale Cristo nga tongini tsakationda.
5 Kui xi koanmele Pablo nga tongini koationda je chjotale Cristo nga kuitjo ya Jerusalén. Kʼoakitsole nga tsín tikui kisijéni Jeobá nga ya yo̱ngo̱ jchaxkón kʼoa tsín tikui kisijéni nga cho̱ kʼoaitʼale (Heb. 8:13). Me tongatsʼi chjota xi ya tsʼe xi tsín koankjainle tʼatsʼe Jesús. Nga kui nichxin, tojeme ni̱kjeson Jerusalén kʼoa tsín tiya yo̱ngo̱ xi ya kisʼejna tsaʼyaxkónni Jeobá (Luc. 13:34, 35).
6. Ánni nga nʼio nda tsakinyakaoni chjotale Cristo je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Pablo, xi faʼaitʼa ya Hebreos 13:5, 6.
6 Kʼianga kiskile Pablo je chjotale Cristo xi chjota hebreo ndasʼin tjío je chjota xi Jerusalén tsʼe. Jngo chjota romano xi Plinio tsakʼin kʼoakitso nga nʼio tsaʼyale naxinandá Jerusalén nga kui nichxin. Nga xki̱ nó kisʼejna sʼuí ya Jerusalén, nkjín chjota judío kicho xi xinxin ʼndele, kuinga nʼio kisʼeni tao̱n ya Jerusalén. Kʼoati tjínkʼa chjotale Cristo xi kisʼele tao̱n. Tsakui nichxin kuinga i̱ kitsonile Pablo: “Ali kjoanyinájin nimetakon. Tʼejngo takon kao xi jetjínno”. Kʼoati kui kisikjaʼaitsjenjinle jmeni xi kitso je Jeobá, nga i̱ kitso: “Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle” (tʼexkiai Hebreos 13:5, 6;a Deut. 31:6; Sal. 118:6). Nʼiojin tsakinyakao je kjoafaʼaitsjen xi tsakʼaile chjotale Cristo xi Jerusalén tsʼe kao xi Judea tsʼe, nga̱ tochoatsesa jaʼato nga kinikjeson Jerusalén kʼianga jekichole carta xi kiskile Pablo. Kisikatío ndʼiale, xále kao tsojmi xi tjínle. Kʼoa kʼianga jexin ʼnde kikatio tsakásjaile josʼin tsakajngiʼa yaole.
7. Ánni machjénni nga je Jeobá si̱nʼiotʼaa ndʼaibi.
7 Xi bakóyaná: Machjén nga tjenyatokon kuiyoaa tojo kisʼin je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1 (Luc. 21:34-36). Machjén nga tongini kuiyondaa nga̱ ʼyañá nga kjoaʼaí je kjoañʼai xi nʼio tse (Mat. 24:21). Kʼianga jekʼoakoa̱n, tsakui nichxin si̱cha kʼa jmeni xi tjínná kʼoa tsa tsín tijme xi sʼe̱niná, tonga tjínjngoo tokoán nga tsínkʼia tsjiónkonná je Jeobá. Nga kjesa faʼaijin je kjoañʼai xi nʼio tse machjén nga je Jeobá si̱nʼiotʼaa. Koaan i̱ tso xi si̱kjaʼaitsjenjiaan: “A bakoña nga tsín tao̱n fitʼale. A tjínjngoo tokoan nga je Jeobá sikuindana” (1 Tim. 6:17). Kuenta sʼiaan jokoan kʼianga siglo 1, nga̱ ʼyañá nga tse kjoa kuitjátojiaan kʼianga jetíjna kjoañʼai xi nʼio tse. Tonga jósʼin jchañá jméni xi sʼiaan kʼianga jekʼoakoa̱n.
SI̱TJOSONLEE JE XI BÁNDIAANÁ
8. Jókitsole Jesús je chjotatjenngile.
8 Kʼianga jekisikasénle carta Pablo je chjotale Cristo, tochoaa nó jaʼato nga kichokationdai naxinandá Jerusalén je chjota romano, kʼoa koanjinle je chjotale Cristo nga tjínnele kuitjo ya Jerusalén (Mat. 24:3; Luc. 21:20, 24). Tonga jókoanni tsabe jñani ki, nga̱ je Jesús toʼi kitsole: “Je chjota xi tjío ya Judea, katamanga ya jinjñá [ya nindo]” (Luc. 21:21). Tonga jósʼin tsabeni jñákjoánni koai nga̱ nkjín nindo tjín.
9. Ánni nga ñʼai koannile chjotale Cristo nga tsabe jñani ki (kʼoati chótsenlai mapa).
9 Nkjín ʼnde jñani koan ki je chjotale Cristo. Koanjin ya ki ya nindo xi tjín Samaria kao Galilea, tsa ya nindo Hermón, ya nindo xi tjín ya Líbano kʼoa tsa yaje̱ nindo xi tjín xingoatʼa xo̱ngá Jordán (chótsenlai mapa). Tjínkʼa ʼnde jebi xi tsín nanda ʼya xi bichó, jolani jña Gamala ʼmi. Ñʼai bichoñá kʼoa kjintʼa. Tjínkʼa chjota judío xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga kuinje̱ngile yaole tsa ya koai, tonga je chjota romano kisikjeson naxinandá Gamala kʼoa nʼio nkjín chjota xi ya tsʼe kʼien.b
Alikui to ngakjijnda jñani koan kikatio je chjotale Cristo nga̱ tjín ʼnde jñani xkón koanchon (Chótsenlai párrafo 9)
10, 11. 1) Jósʼin tsakándiaale Jeobá je naxinandále (Hebreos 13:7, 17). 2) Jmé kjoanda xi kisokole je chjotale Cristo xi kisitjoson (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
10 Jé xi nyatítjonle jtín kisichjén Jeobá kʼianga kʼoakitsole je chjotale Cristo jñáni koaikatio. Jngo chjota xi Eusebio tsakʼin kʼoakitso nga je Niná xokitsole chjotale Cristo nga kjesa fitsʼiajin kjoajchán nga ya katafi ya ʼnde jñani Pela ʼmi, xi ya nchja̱ni naxinandá Perea. Alikui ñʼai koanle je chjotale Cristo nga ya ki nga̱ tsín kjin tíjnale naxinandá Jerusalén. Me tongatsʼi chjota xi ya tsʼe nga tsín chjota judío kʼoa alikui kjoasi kitsjonjin yaole. Tsín ya tsakájta je chjota judío xi tsakʼetʼale chjota romano (chótsenlai mapa).
11 Je Pablo i kitsole chjotale Cristo: “Titjosonlao je xi bándiaano” (tʼexkiai Hebreos 13:7, 17).c Kinjenngile yaole je xi kisitjoson jmeni xi kitso Pablo kʼoa xi ya ki ya nindo. Jé Niná kisikuinda je xi kui “kiskoyale je naxinandátsebe xi tjínle xjáoja̱ma̱”, xi tsonile, je Chjotaxále Niná (Heb. 11:10).
Yaa naxinandá Pela ki nga̱ ngisaa chrian tíjna kʼoa tsín xkón koanchon (Chótsenlai párrafo 10, 11)
12, 13. Jósʼin bándiaale Jeobá je naxinandále kʼianga ñʼai machon.
12 Xi bakóyaná: Jé síchjén Jeobá je ndsʼee xi bándiaale naxinandále nga tsoyaná jmeni xi sʼiaan. Ya Biblia kʼoatso nga je kisichjén Jeobá je chjota xi kixi kitʼale kʼianga tsakándiaale naxinandále nga kjoa jaʼatojin (Deut. 31:23; Sal. 77:20). Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼai, tojo jé chjota xi bándiaale naxinandále tísíchjén nga kʼoatsoná jmeni xi sʼiaan.
13 Kʼianga kitsʼia je chʼin COVID-19, jé ndsʼee xi bándiaale naxinandále Jeobá kʼoakitsoná jmeni xi kinʼia. Je xi chjotajchínga sʼin tjío kinikasénle carta jñani kʼoatso josʼin tjínnele kuiyojtián ánni nga tosi tonda je Jeobá si̱xánilee. Totjíchoaa sá jaʼato nga kisʼejna je kjoajtíntse xi jan nichxin kʼoa yaa jaʼa ya internet, ya televisión kao radio, kʼoa tsʼato 500 én kinoʼyale kjoajtíntse jebi. Tosi tonda kitsoyaná je Jeobá jokjitse koan chʼin kʼoa jtín tsakiyoaa. Ninga tse kjoa kuitjátojiaan nichxin xi nroa, tjínjngoo tokoán nga je Jeobá tosi tonda tsjoále kjoafaʼaitsjen je ndsʼee xi tjíobándiaale naxinandále nga kʼoakuitsoná jmeni xi sʼiaan. Machjén nga tosi tonda je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼoa si̱tjosonlee. Tonga jmésani xi machjén nga sʼiaan nga tongini kuiyondaa nga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse.
KUINYAKOAA JE NDSʼEE KʼOA TSJOACHA KATAMAA
14. Tojo tso ya Hebreos 13:1-3, jméni xi tjínnele kisʼin je chjotale Cristo kʼianga jeme ni̱kjeson Jerusalén.
14 Kʼianga jekjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse, machjén nga ngisa koakolee kjoatsjoacha xíngiaa. Kʼoasʼiaan jokisʼin je chjotale Cristo xi tsakatio ya Jerusalén kao Judea nga tsakakóngañále kjoatsjoacha xínkjín (Heb. 10:32-34). Kʼianga tojeme ni̱kjeson Jerusalén ngisaa tikoanchjénngáni nga tsakakóle kjoanda kao kjoatsjoacha xínkjín (tʼexkiai Hebreos 13:1-3).d Kʼoati machjén nga kʼoasʼiaan tsanda ñá kʼianga jetíjna kjoañʼai xi nʼio tse.
15. Ánni nga koanchjénnile je chjotale Cristo nga tsakakóngañále kjoanda kao kjoatsjoacha xínkjín.
15 Je sondado romano kichokationdai ya Jerusalén, tonga toxijña kini ʼndele, kʼoa kʼiaa kitjo je chjotale Cristo. Tonga tochoaa tsojmi xi koan tsakʼa (Mat. 24:17, 18). Tsakinyakaongañá xínkjín kʼianga tjenya yandiaa kʼoa kʼianga jekichokatio ya ʼnde jña Pela ʼmi. Tochajinle tjínkʼa xi ñʼai koanle je tsojmi xi koanchjénle, tonga kisisinle xínkjín kʼoa kitsjoangañále xínkjín jmeni xi koanchjénle. Kʼoasʼin tsakakónile kjoanda kao kjoatsjoacha xínkjín (Tito 3:14).
16. Jósʼin koakolee kjoatsjoacha je ndsʼee (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
16 Xi bakóyaná: Kuinga binyakaoñá je ndsʼee nga̱ tsjoachañá. Tjín je ndsʼee xi binyakao je ndsʼee xi kjoaxkón bichóne kʼoa tsakuije̱ nga xin ʼnde fikatio nga kjoajchán sʼe ʼndele. Tsjoále jmeni xi machjénle kʼoa binyakao nga tosi tonda je Jeobá síxále. Itso jngo tichjaa xi xin ʼnde kikʼejna nga kjoajchán kisʼe ya Ucrania: “Tiʼyaníjin nga je Jeobá tjíobándiaale je ndsʼee josʼin tjíobinyakaonajin. Nʼio nda kiskoéyanajin je ndsʼee xi tiʼini Ucrania tjío, nga kichuijin ya Hungría kʼoa nga jaʼai̱jin i̱ Alemania”. Nga nda chjoéyaa xíngiaa, ñá síchjénná Jeobá nga binyakoaa je ndsʼee (Prov. 19:17; 2 Cor. 1:3, 4).
Machjén nga kʼoainganʼiolee je ndsʼee xi síkatío ndʼiale nga kjoa faʼatojin (Chótsenlai párrafo 16)
17. Ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin nga tsjoacha koaan xíngiaa ndʼaibi kʼoa nga kuinyakoaa.
17 Nʼio tjínle kjoandosin nga binyakoaa xíngiaa ndʼaibi, tonga ngisaa tikoa̱nchjénngáni nga kʼoasʼiaan nichxin xi sʼa nroa (Hab. 3:16-18). Kuinga títsoyaniná ndʼaibi je Jeobá jósʼiaan nga tsjoacha koaan xíngiaa kʼoa nga kuinyakoaa, nga̱ koa̱nchjénná nga kʼoasʼiaan kʼianga jekjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse.
JMÉ XI KOA̱N NICHXIN XI NROAJÁN
18. Jósʼin koa̱n chjénngilee jokisʼin je chjotale Cristo xi chjota hebreo.
18 Je chjotale Cristo xi kisitjoson nga kʼoatsakʼinle nga xin ʼnde katafikatio kitjoʼale yaole kʼianga kinikjeson Jerusalén, kʼoa je Jeobá alikui kitsjionkon. Jósʼin koa̱n chjénngiaa choa̱le. Tsín ñá tjínjinyejená jmekjoanni xi koa̱n nichxin xi nroaján, tonga ʼyañá nga kʼoakitso je Jesús nga tjínnele tongini kuiyondaa (Luc. 12:40). Kʼoati basenkaoná ndʼaibi je carta xi kiski Pablo, kʼoa ʼyañá nga kʼoatsoná je Jeobá nga tsínkʼia tsjiónkonná (Heb. 13:5, 6). Kuinga machjénni nga tosi tonda kjoásjee je naxinandá xi kʼoéjnantsjai, xi tsonile, je Chjotaxále Niná. Tsa kʼoasʼiaan, tsee kjoanda so̱koná ngantsjai nichxin (Mat. 25:34).
KJOAJNDA 157 Nyʼán kuiyoaa
a Hebreos 13:5, 6: “Kʼoasʼin tiyo ali kjoanyinájin nimetakon. Tʼejngo takon kao xi jetjínno, nga̱ Niná kʼoakitso: Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle. 6 Kʼoasʼin nga kʼoakuixónnía nga nʼiotakoán: Jé Nainá xi basenkaona, likui tsakjonnia. Jmé xi koa̱n sikaona chjota”.
b Kʼiaa kʼoakoan nga nó 67 nga tosʼa choatse jaʼato nga kitjo chjotale Cristo ya Jerusalén kao Judea.
c Hebreos 13:7, 17: “Tikjaʼaitsjenjinnío je xi bándiaano, je xi kinchja̱yano je énle Niná. Chjénngilao josʼin makjainle, nda tikjaʼaitsjenjion jme xi kisakole josʼin kikao yaole. 17 Titjosonlao je xi bándiaano, kʼoa nangi tiyolao nga je, nga̱ tijeni batiokontʼain xi tʼatsʼe ni̱ma̱no, nga̱ tjínnele nga tsjoá kuinda. Titjosonlao jméni nga kʼoasʼinsíni kao kjoatsjoa, nga tsín tsa kao kjoafáo, nga̱ jebi likui josʼin koa̱nchjénno”.
d Hebreos 13:1-3: “Katamatsjoachantsjao ndsʼao. 2 Ali nichajinjion nga kʼoaiʼndelao je xi fichókonno. Kʼoasʼin tjín kʼa xi kʼoasʼin kitsjoaʼndele ánkje, nda tsa tsín tsabe. 3 Tikjaʼaitsjenjion je xi kjoañʼai tjío, joni tsa kʼoati tojngo tiyo kjoañʼai kao je, kʼoa tikjaʼaitsjenjion je xi chʼao ʼyatakon joni nga kʼoati jon tiyojinsalao yaono”.