KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 47
KJOAJNDA 38 Jé Jeobá sikuindali
“ Nʼio chjí ʼyatokonli”
“Nʼio chjí ʼyatokonli” (DAN. 9:23).
XI TÍNCHJA̱NI
I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan nga nʼio chjí be Jeobá je chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín jme chjíle.
1, 2. Jmé xi kʼoejngo tokoán nga chjí bekonná Jeobá.
CHJÍ bekon Jeobá ngatsʼi je choʼndale. Tonga tjínkʼa xi tojo kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín jme chjíle. Kuijin kʼoasatíoni kon nga totaon tsaʼya kʼoa nga kʼoaʼmile nga tsín jme chjíle. Tsa kʼoatisʼin nikjaʼaitsjain, jmé xi koasenkaoli nga kʼoéjngui tokuin nga chjí bekonli Jeobá.
2 Je xi koasenkaoli kuinga kʼoéxkiai Biblia ánni nga jchani jósʼin mele Jeobá nga jchatokoán xíngiaa. Je Jesús tsabexkón je chjota kʼoa tsín toxkia tsakjákao, kʼoasʼin tsakakóni nga chjí bekon je chjota kʼoa kʼoati sʼín je Jeobá (Juan 5:19; Heb. 1:3). I̱ kjoaʼmiya jebi jao koya tjínni xi chótʼayajiaan. Xi títjon, jósʼin tsakasenkao Jesús je chjota nga katamajinle nga chjí bekon Jeobá. Xi majaoni, jméni xi koa̱n sʼiain nga kʼoéjngui tokuin nga chjí bekonli Jeobá (Ageo 2:7).
JÓSʼIN TSAKASENKAO JESÚS JE CHJOTA NGA KOANJINLE NGA CHJÍ BEKON NINÁ
3. Jósʼin tsabekon Jesús je chjota xi ya kichokonle xi Galilea tsʼe.
3 Kʼianga koanjanni kʼa kikakóyason Jesús ya Galilea nkjín chjota kichonrʼoe. Tsakakóyale Énle Niná kʼoa kisindaya xi chʼin tjínle. Kʼianga tsabe Jesús je chjota “koanmake, nga kʼoasʼin tjíotsaoba, kʼoa tʼaxin tjío, joni barré xi tsínle xi koʼnda” (Mat. 9:36; chótʼai nota de estudio). Je chjota xi tsakinyatítjonle religión totaon tsabe je chjota kʼoa i kitsole: “Chjotayo̱ma̱ xi tsín tsa be kjoatéxoma, na̱i katafikao” (Juan 7:47-49; nota de estudio). Tonga je Jesús alikui toxkia tsakjákao chjota, tosaa kisikʼaya nichxinle nga kitsoyale kʼoa nga kisindaya (Mat. 9:35). Kʼoati kitsole chjotatjenngile nga katabakóyason Énle Niná kʼoa kitsjoale nganʼio nga koan kisindaya chjota xi chʼin tjínle (Mat. 10:5-8).
4. Jmé xi bakóyaná josʼin tsabekon Jesús je chjota xi totaon tsaʼya.
4 Nga tsakakóle kjoaxkóntokon kʼoa nga tsín toxkia tsakjákao Jesús je chjota xi kichokonle kʼoasʼin tsakakóni nga chjí be Jeobá kʼoa kao Jesús je chjota xi totaon ʼya. Kʼiatsa je Jeobá tinixálai tonga tsa kʼoasʼe tokuin nga tsín jme chjíli, tikjaʼaitsjenjin jokisikao Jesús je chjota xi kʼoakisatio kjoafaʼaitsjenle. Kʼiatsa kʼoasʼiain, jchaní jokji chjí bekonli je Jeobá.
5. Jmé chʼin xi tjínle je chjoón xi kiskajin Jesús ya Galilea.
5 Je Jesús ali tsa tokʼiajin tsakasenkao chjota nga nkjín mani. Kʼoati kuenta kisʼin nga jngó jngó. Tobʼelañá, kʼianga kikakóyason ya Galilea jngo chjoón kiskajin xi jetejao nó nga njín tíxijtenle (Mar. 5:25). Je kjoatéxomale Moisés kʼoatso nga jndí sʼin tsaʼyatokon je xi kui chʼin kisʼele, kuinga tsín koan ya tsakʼejnajinnile je chjota. Kʼoati tsín koan ki ya ndʼia sinagoga jña tsaʼyaxkón je Jeobá kʼoa tsín ki je sʼuí xi kisatio (Lev. 15:19, 25). Si̱kjaʼaitsjenla jokji kjoañʼai tsakjaʼá kʼoa jokisʼe kon ʼndí chjoón jebi nga kui chʼin kisʼele (Mar. 5:26).
6. Jméni xi kisʼin je ʼndíchjoón xi njín tíxijtenle nga koanndaya.
6 Je ʼndíchjoón jebi koanmele nga je Jesús sindaya tonga alikui koannʼio kon nga kʼoakitsole. Tsakui nichxin soa koanle nga chʼin tjínle kʼoa tsa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga toskankao Jesús nga ya tsoʼbajinle chjotankjín. Kuinga tonajñole kichosíkaoni kʼoa koanndayaní (Mar. 5:27, 28). Kʼiaa kʼoakitso Jesús ʼyáni xi najñole kisikao kʼoa kʼoakitso ʼndíchjoón jebi nga je xokisʼin.
7. Jótso én tsakjákao Jesús je ʼndíchjoón xi tímʼe (Marcos 5:34).
7 Je Jesús nda tso én tsakjákao je ʼndíchjoón nga̱ tsabe nga títsokjón (Mar. 5:33). Nga koanjinle jotjín kon “ʼndínaa” kitsole nga kinchja̱le. Tokʼiaa nga síkʼaxki̱ Biblia nga ʼndínaa kitsole Jesús jngo chjoón. Kuijin kʼoakitsonile nga títsokjón ʼndíchjoón (tʼexkiai Marcos 5:34).a Nga nda tso én tsakjákao Jesús ʼndíchjoón jebi nda kisʼe kon kʼoa tsínjin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga chʼao kisʼin nga najñole Jesús kisikao nga jndí sʼin tíjna. Nga ngasin nganda tsakjákao Jesús ʼndíchjoón jebi kʼoasʼin koanjinnile nga chjí bekon Jeobá.
8. Jmé kjoa xi jaʼatojin tichjaa xi Brasil tsʼe.
8 Ndʼaibi kʼoati nkjín ndsʼee xi nroajen kon nga chʼin bʼetʼale kʼoa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín jme chjíle. Kataʼyala jme kjoa xi jaʼatojin jngo precursora xi Brasil tsʼe, xi Renata ʼmi.b Tichjaa jebi tsín ndso̱ko̱ nga kitsin kʼoa jngo xjale tsín. Itso: “Kʼianga tsakʼamje skuela tsabesinna xti xi ñatjen tsakitsomaijin kʼoa chʼaosʼin kitsjoajaʼaínna. Kʼoati kisikaona xíngia, tokjaʼaíngá kitsona”.
9. Jmé xi tsakasenkao Renata nga koanjinle nga chjí bekon je Jeobá.
9 Kʼianga kiskotʼaya Énle Niná je Renata tjao tsabe ndsʼee, nda tso én tsakjákao kʼoa kʼoakitsole nga chjí bekon je Jeobá. Itso je tichjaa: “Tsa sikʼaxkia jaʼaínle ndsʼee xi tsakinyakaona alikuijin koa̱nxki̱na. Tsjoale kjoanda Niná nga kitsjoana jngo familia xi tjao bena”. Nga kʼoakisʼin je ndsʼee koanjinle Renata nga nʼio chjí bekon Jeobá.
10. Jmé kjoa xi jaʼatojin María Magdalena (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
10 Je Jesús kʼoati tsakasenkao je María Magdalena nga ñato sénnichxin xi chʼao kjoan tsakatiojinle (Luc. 8:2). Nga kui kjoa jaʼatojin ʼndíchjoón jebi tokjaʼaíngájin kisʼin kʼoa alikuijin ʼya xi tikisichriannile. Kʼoajinsʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín ʼya xi tsjoake kʼoa nga tsín ʼya xi koa̱n koasenkao. Je Jesús tsakʼaonsjejin je sénnichxin xi chʼao kjoan xi tjíojinle. ʼNdíchjoón jebi chjotatjenngile Jesús koan kʼoa kʼoasʼin koanjinnile nga nʼio chjí bekon Jeobá. Tonga nʼiosa tse josʼin tsakasenkao Jesús.
Jósʼin tsakasenkao Jesús je María Magdalena nga koanjinle nga chjí be je Jeobá (Chótsenlai párrafo 10, 11)
11. Jméni xi kisʼin Jesús nga koanjinle María Magdalena nga chjí bekon Jeobá (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
11 Je Jesús kʼoakitsole María Magdalena nga katafikao nga koaikakóyason.c Nga ya tsakʼamjekao Jesús ndajin kinrʼoé jmeni xi kitsoya. Nga koanskanni, kʼianga jejaʼáyanile Jesús jé títjon María Magdalena tsʼatsenle kʼoa kʼoakitsole nga katafi síkjinrʼoé chjotatjenngile nga jejaʼáyanile. Ngayeje jebi kui xi tsakasenkao María Magdalena nga ngisa nda koanjinle nga chjí bekon je Jeobá (Juan 20:11-18).
12. Jókisʼe kon je Lidia nga tsín tsjoacha koan.
12 Tojo koantʼain María Magdalena kʼoati sʼín ndʼaibi je chjota alikui tibakónile kjoatsjoacha xínkjín. Kʼoakoantʼain jngo tichjaa xi España tsʼe xi Lidia ʼmi. Kʼianga sʼa tjíaʼma, je male koanmele kisikʼatjenjenchjiʼndé tonga tsínni kʼoakisʼin. Kʼianga sʼa ʼndí kji Lidia alikui kuenta koan kʼoa totsakʼin tomanile. Itso: “Nga tsín tsjoake koanna je mana tokitso tomanina. Nga kʼoakitsona nga tsín ʼya xi kuenta sʼinna kui koankjáojinna tsa tsín ʼya xi tjao skoe̱ kjoaixina kʼoa tsa tsín ʼya xi simiyona”.
13. Jmé xi tsakasenkao Lidia nga koanjinle nga chjí bekon je Jeobá.
13 Nʼio tsakasenkao Lidia kʼianga kiskotʼaya Énle Niná. Nga tsakakóle kjoatsjoacha je ndsʼee, nga tsakʼétsʼoa kʼoa nga tsakʼéxkia je Biblia kʼoasʼin koanjinnile nga nʼio chjí bekon je Jeobá. Itso: “Je xʼinna kjitʼa kʼoatsona nga tsjoakena, kʼoatsona jñani nda sʼian kʼoa kʼoati tjao bena je miyona”. A ʼyaxkon kʼai je ndsʼee ya jinjtín xi kʼoati kui kjoa tjíofaʼatojin tojo koan je Lidia. Tisenkoai nga katamajinle nga chjí bekon je Jeobá.
JMÉ XI SʼIAAN NGA KʼOATISʼIN JCHATOKOÁN YAONÁ JOSʼIN BEKONNÁ JE JEOBÁ
14. Tojo tso 1 Samuel 16:7, jósʼin síkjaʼaitsjen Jeobá xi tʼatsaan (kʼoati chótsenlai je recuadro “Ánni nga chjí bekonni Jeobá je choʼndale”).
14 Kuenta sʼiaan nga tsín kʼoasʼin síkjaʼaitsjen Jeobá josʼin síkjaʼaitsjen je chjota (tʼexkiai 1 Samuel 16:7).d Je chjota tokui fini josʼin matseen, tsa tjínná tao̱n, tsa tsangián skuela kʼoa tsa mai (Is. 55:8, 9). Nga tsín kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen kuenta sʼiaan jmeni xi tso Biblia josʼin tsakasenkao Jeobá je chjota xi kisikinroajen kon, jolani Elías, Noemí kao Ana. Koaan kʼoétʼaxoaan josa jesʼin tsakasenkaoná je Jeobá kʼianga kinroajen tokoán. Kʼoati koa̱n kjoásjaiyaa je xo̱n xi Énle Niná yʼangini nga jchaa jokji chjí bekonná je Jeobá.e
15. Ánni nga “nʼio chjí ʼyatokonli” kitsonile Jeobá je Daniel (Daniel 9:23).
15 Chjí bekonná je Jeobá nga kixi timangíntʼalee. Kʼianga jeme 100 nóle Daniel nʼio kisikjáojin kʼoa kinroajen kon (Dan. 9:20, 21). Je Jeobá jé ánkje Gabriel kisikasén nga kʼoakitsole Daniel nga kinoʼyale nga tsakʼétsʼoa. I kitsole: “Nʼio chjí ʼyatokonli” (tʼexkiai Daniel 9:23).f Je Jeobá nʼio chjí tsabekon je Daniel nga̱ kixi kitʼale kʼoa kui kʼoakisʼin xi ndatjín (Ezeq. 14:14). Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga ya Biblia kisʼetʼa xi tʼatsʼe Daniel ánni nga koasenkaoniná nga chjí jchatokoán yaoná (Rom. 15:4). Je Jeobá kʼoati nrʼoéná nga bʼetsʼoalee tojo kisikao Daniel kʼoa chjí bekonná nga kixi timangíntʼalee (Miq. 6:8, nota; Heb. 6:10).
16. Jméni xi koasenkaoná nga kʼoasʼin jchatokoán Jeobá joni jngo nʼai xi tsjoakená.
16 Kʼoasʼin jchatokoán Jeobá joni jngo nʼai xi tsjoakená. Je Jeobá mele koasenkaoná nga nda sa̱tío tokoán kʼoa tsínkui kuenta sʼín jñani tsín nda nʼia (Sal. 130:3; Mat. 7:11; Luc. 12:6, 7). Kʼianga kui síkjaʼaitsjenjin je chjota xi nroajen kon nga tsjoake Jeobá nda satíoni kon. Kataʼyala jokoan jngo tichjaa xi España tsʼe, xi Michelle ʼmi. Nkjín nó nga totaon tsabe je xʼinle. Nga kʼoakoantʼain tichjaa jebi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín jme chjíle kʼoa nga tsín ʼya xi tsjoake. Itso: “Nga kʼoakisʼe tokoan nga tsín jme chjína, kui kisikjaʼaitsjen nga tsjoakena Jeobá kʼoa nga je síkuindana” (Sal. 28:9). Kʼoa je tichjaa xi Lauren ʼmi xi Sudáfrica tsʼe, itso: “Nga je Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga naxinandále tijnajian jé tíbasenkaona nga tíchókjoana nga tosi tonda je tisixále. Kʼoa tibasenkaoña xi kjaʼaí nga tixinyale Énle Niná. Nga kʼoatisʼian, kʼoasʼin tiʼbeña nga tsjoakena kʼoa nga chjí bekonna Jeobá” (Os. 11:4).
17. Jmé xi kʼoejngo tokoán nga tsjoakená Jeobá (Salmo 5:12; kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
17 Kʼoéjngoaa tokoán nga nda tiyoaa ngixko̱n Jeobá (tʼexkiai Salmo 5:12).g Je David kʼoakitso kʼianga nda tiyoaa ngixko̱n Jeobá yaa mangóson jngo escudo xi basenkao kjoafaʼaitsjenná nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín jme chjíná. Kʼianga tjínjngo tokoán nga ndasʼin tiyoaa ngixko̱n Jeobá alikui jao sʼe tokoán kʼoa chjí ʼyatokoán yaoná. Kʼianga bʼexkiaa je Biblia ʼyañá jokji tsjoakená Jeobá. Kʼoati je xi chjotajchínga sʼin tjío síchjén, miyoná kʼoa kao ndsʼee nga kʼoatsoná nga nʼio chjí bekonná. Kataʼyala jméni xi sʼiaan kʼianga sínʼio tokoán je ndsʼee.
Kʼianga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín jme chjíná nda sʼe̱ tokoán tsa kuenta sʼiaan nga nda tiyoaa ngixko̱n Jeobá (Chótsenlai párrafo 17)
18. Ánni kʼoéjngoñá tokoán nga kʼoatjín jmeni xi tsoná je ndsʼee.
18 Kʼianga sínʼio tokoán je ndsʼee kʼoéjngoaa tokoán nga kʼoatjín jmeni xi tsoná. Nga̱ je Jeobá sakʼoa je ndsʼee síchjén nga kʼoatsoná nga nda tinixálee. Je tichjaa Michelle xi jenása kanikʼaxkiaa, itso: “Kʼianga sínʼio tokoan je ndsʼee sakʼoa tsín makjainna tsa kʼoatjín jmeni xi tsona. Tonga je Jeobá kui xi mele nga kʼoaʼén jmeni tsona je ndsʼee”. Je tichjaa nda tísíxále Niná nga nda tjíotsjoánganʼiole xi chjotajchínga sʼin tjío. Ndʼaibi precursora sʼin tísíxá kʼoa yaa tjen ndʼiale síxáni nga tsjoánganʼio ya Betel.
19. Ánni nga kʼoéjngoñá tokoán nga chjí bekonná Jeobá.
19 Kʼianga tsakʼejna Jesús i̱ sonʼnde tsakakó jokji chjí bekonná Jeobá (Luc. 12:24). Kuinga kʼoéjngoñá tokoán nga chjí bekon kjoaixiná je Jeobá. Kʼoati koa̱n kuinyakoaa xi kjaʼaí nga katasʼejngo kon nga nʼio chjí bekon Jeobá.
KJOAJNDA 139 A fiya jkui nga tijnai ya sonʼnde chjotse
a Marcos 5:34: “Jesús kʼoakitsole: ʼndínaa, kui nga koankjainli, kamandani. Tʼinlana ndai, katamandai chʼinli”.
b Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.
c Nkjín mani yánchjín xi bʼaxki̱ xi ya tsakʼetsomakao Jesús nga kitsoyason kʼoa kitsjoa jme xi tjínle nga kisisinle Jesús kao chjotatjenngile. Kʼoa je María Magdalena kʼoati ya bʼaxki̱ (Mat. 27:55, 56; Luc. 8:1-3).
d 1 Samuel 16:7: “Tonga je Jeobá i kitsole Samuel: Alikuijin chotsenlai josʼin matsen kʼoa jokji ngʼa, nga̱ likui je tikjoejian. Je Niná alikui kui kotsenle jmeni xi kotsenle je chjota. Je chjota tokui kotsenle jmeni xi beni xko̱n; tonga je Jeobá kui kotsenle jotjín je ni̱ma̱le chjota”.
e Chótʼai je Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe 1 sá marzo nó 2014 jñani tso “Tsjoa kʼoé tokoán nga tinixálee Jeobá”. Kʼoati koa̱n chótʼayajin je libro Textos bíblicos para la vida cristiana ya jñani “Dudas” tso kʼoa tʼexkiai je texto xi faʼaitʼa.
f Daniel 9:23: “Kʼianga tsakʼetsʼoai, jngo én kitjo kʼoa kui xá jeʼe̱ña nga kʼoeyanajmíle, nga̱ nʼio chjí ʼyatokonli. Nda tikjaʼaitsjenjin jebi kʼoa tijinlai yaoli josʼin tsoyanile je sén”.
g Salmo 5:12: “Nga̱ si̱chikontʼainní je xi kixi, ji Jeobá; kao kui kjoandali si̱kuindani jngotjondaile”.