KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 49
KJOAJNDA 44 Nga ñaki nʼio bʼetsʼoaa
Jósʼin basenkaoná je librole Job nga nda kjoafaʼaitsjen kʼoee
“Tonga ndʼaibi tinóʼyanái Job” (JOB 33:1).
XI TÍNCHJA̱NI
Je librole Job tsoyaná jósʼiaan nga nda kjoafaʼaitsjen kʼoailee xíngiaa.
1, 2. Jókisʼin je Elihú kao nga jan chjota xi kichokonle Job nga tsabe nga kjoañʼai tífaʼá.
YA JÑANI tsakʼejna Job kisʼejinle ngatsʼi chjota nga chʼin kiskatʼale kʼoa nga kisicha ngayeje jmeni xi tjínle kʼoa kikotsenle je Elifaz, Bildad kao Zofar. Kʼianga kicho tokʼoakoanle nga tsabe jme kjoa xi tíjnajin Job.
2 Je Job alijme xi tikisʼenile, kisichaa ngatsʼi cho̱ntjele, kinikʼieen je choʼndale kʼoa je xtile yaa kʼien kʼianga kixojenne je ndʼia kʼoa tosa je kisokochʼinngále, jtsé tsakajon yaole kʼoa toyaa tsakʼejnajin chaolʼí. Kʼianga kicho je Elifaz, Bildad kao Zofar tokʼoakoanle, ñato nichxin nga tsín jme xi kitsole (Job 2:12, 13). Kʼoati kʼia kicho Elihú kʼoa kʼoati ya tsakʼejnachrian. Tochaan kinchja̱ je Job kʼoa kʼoakitso nga tongisa nda nga katamʼe nga kʼoasikji kjoañʼai tífaʼá (Job 3:1-3, 11). Je Job koanchjénle nga ʼya xi sinʼio kon. Kataʼyala jókisʼin chjota jebi nga tsakjákaonajmí je Job.
3. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.
3 Kʼianga kiski Moisés je librole Job tsakʼétʼa ngayeje jmeni xi kitsole nga jan chjota xi kichokonle Job kao jmeni xi kitso je Elihú. Je Elihú kui kʼoakitso xi tʼatsʼe Jeobá nroani tonga je Elifaz kui kʼoakitso josʼin tsakándiaale je sénnichxin xi chʼaokjoan (Job 4:12-16; 33:24, 25). Kuinga faʼaijin kʼani capítulo ya librole Job jñani tsín nda tso kjoafaʼaitsjen xi tsjoá. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jósʼin koasenkaoná je librole Job kʼianga kjoafaʼaitsjen kʼoee. Kʼoati jchaa nga tsín kʼoasʼiaan jokisʼin nga jan chjota xi kichokonle Job nga kjoafaʼaitsjen kʼoee kʼoa jósʼin kjuintjenngiaa je choa̱le Elihú. Kʼoa jchañá jósʼin tsakinyakao chjota israelita kʼoa jósʼin binyakaoná ndʼaibi je librole Job.
KJOAFAʼAITSJEN XI KITSJOA ELIFAZ, BILDAD KAO ZOFAR
4. Ánni nga tsín kisinʼioni kon Job nga jan chjota xi kichokonle (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
4 Je Biblia kʼoatso kʼianga jekisʼejinle Elifaz, Bildad kao Zofar nga kjoa tífaʼatojin je Job kikonle nga sinʼio kon tsakai (Job 2:11). Tonga tsínni kʼoakisʼin. Kataʼyala nga jan koya anni nga tsín kisinʼioni kon je Job. Xi títjon, kuinga to kuentale tokinchja̱ saʼnda tsínni be jme kjoa xi tífaʼatojin je Job, tokʼoa kitso nga je Niná xi kjoañʼai tísíkjaʼá (Job 4:7; 11:14).a Xi majaoni, ninga síxkón tso kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale alikuini kisinʼio kon Job (Job 13:12). Tobʼelañá, je Bildad alikui kiskosonnile josʼin tsakjákao Job, kʼoakitsole nga toje kinchja̱ ʼndeʼnde (Job 8:2). Kʼoa je Zofar kʼoakitso nga tsín jme chjíle jmeni xi kitso je Job (Job 11:12). Kʼoa xi majanni, ningalani tsín kiskankao nga tsakjákaonajmí je Job tonga chʼao kisʼe kon jme xi tsakʼinle, jée tsakáne yaole (Job 15:7-11). Jmeni xi kitso nga jan chjota jebi alikui kisinʼio kon je Job nga̱ kʼoakitsole nga kuinga kjoa tífaʼatojinni nga tsakajngijée.
Kuinga kuinyakao xíngiaa nga kjoafaʼaitsjen bʼainilee ali tsakuijin nga kʼoasʼin katasíkjaʼaitsjen nga ngisa ʼyaa ñá tikʼoajinni je (Chótsenlai párrafo 4)
5. Jótsakʼé kon Job jmeni xi kitso Elifaz, Bildad kao Zofar.
5 Alikui kisinʼio kon Job jmeni xi kitsole nga jan chjota xi kichokonle, tongisa tichʼao kisʼengáni kon (Job 19:2). Kuinga kisitoánntjaini yaole kʼoa tokjaʼaíngá kitso (Job 6:3, 26). Totsʼee kjoafaʼaitsjen kisichjén jmeni xi kitso je Elifaz, Bildad kao Zofar, alikui kuenta kisʼin josʼin síkjaʼaitsjen Niná kʼoa kuinga tsín nda tso én tsakjákaoni Job. Nga kʼoakitso chjota jebi kui kʼoakisʼin josʼin mele je Na̱i (Job 2:4, 6). Jósʼin tsakinyakao chjota israelita choa̱ jebi kʼoa jósʼin binyakaoná ndʼaibi.
6. Jméni xi kuenta kisʼin xi chjotajchínga sʼin tsakatio ya naxinandá Israel kʼianga kitsjoa kjoafaʼaitsjen.
6 Nʼiojin nda tsakinyakao chjota israelita je choa̱le Job. Kʼianga jngo kjoa tsakʼéndajin je xi juez sʼin tsakatio kʼoa tsa jeje̱ xi chjotajchínga koan ya naxinandá Israel títjonkjoanla nda tsakásjaiya jotjínni kjoa kʼoa kʼiaa tsakʼéndajin (Deut. 1:15-18; 27:1; 2 Crón. 19:6). Kʼoa kʼianga jngo chjota israelita tsakʼéyanajmí jme kjoa xi tífaʼatojin, je xi chjotajchínga sʼin tsakatio nda tsakinyáñole (Deut. 19:18). Alikui tsa tokiskankao nga kjoafaʼaitsjen kitsjoale, kuinga koannʼioni kon je chjota israelita nga tsakʼéyanajmí jme kjoa xi tífaʼatojin (Éx. 22:22-24). Nʼio nda tsakinyakao je choa̱le Job je xi chjotajchínga sʼin tsakatio ya naxinandá Israel.
7. ʼYásani xi koan kitsjoa kjoafaʼaitsjen ya naxinandá Israel, kʼoa jméni xi tjínnele kisʼin nga kjoafaʼaitsjen kitsjoa (Proverbios 27:9).
7 Ali tsa tojejin xi chjotajchínga sʼin tsakatiole naxinandá Israel xi koan kitsjoa kjoafaʼaitsjen. Kʼoati koan kitsjoa kjoafaʼaitsjen xi xʼin, xi yánchjín, xi xti kao xi chjotajchínga. Kitsjoale kjoafaʼaitsjen xínkjín tsa jñani tsín nda tjíosʼín kʼoa jmeni xi sʼin nga tosi tonda sichriantʼale Jeobá (Sal. 141:5). Kʼoasʼín je xi miyoná mani, tsjoáná kjoafaʼaitsjen kʼianga machjénná (tʼexkiai Proverbios 27:9).b Kʼianga kui kisikjaʼaitsjenjin chjota israelita jokisʼin nga kitsjoa kjoafaʼaitsjen nga jan chjota xi kichokonle Job koanjinle nga skósonnile jmeni xi kuitso kʼoa jmeni xi sʼin kʼianga kjoafaʼaitsjen tsjoále xínkjín.
8. Jméni xi sʼiaan kʼianga kjoafaʼaitsjen kʼoailee xíngiaa (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
8 Kʼoati nʼio nda binyakaoná ndʼaibi je choa̱le Job. Kʼianga kuinyakoaa xíngiaa alikui kʼoasʼiaan jokisʼin nga jan chjota xi kichokonle Job. Janla koya kataʼyaa jmeni xi koa̱n sʼiaan kʼianga kjoafaʼaitsjen kʼoailee xíngiaa. Xi títjon, nda kjoásjaiyaa jokjoantjínni kjoa. Xi majaoni, alikui koa̱n nga totsaan kjoafaʼaitsjen si̱chjén tosa ya chʼa̱ngiñá Énle Niná jmeni xi kuixoán (Job 4:8; 5:3, 27). Xi majanni, kʼianga kjoafaʼaitsjen kʼoailee xíngiaa alikui koa̱n nga to kuixkankoaa kʼoa tsa tokjaʼaíngá kʼuínlee. Si̱kjaʼaitsjenla jokisʼin nga jan chjota xi kichokonle Job, kʼianga tsakjáonajmí sakʼoa kʼoatjín jmeni xi kitso je Elifaz, nga̱ kʼianga koanskanni je Pablo tikui én kisichjénni jmeni xi kitso je Elifaz (tingósonkoai Job 5:13 kao 1 Corintios 3:19). Tonga me ngayeje je én xi kinchja̱ chjota jebi xi tsín kʼoatjín. Nga̱ je Jeobá kʼoakitso nga to énndiso xi kinchja̱, kuijin nga nʼio kisikiʼaonni Job jmeni xi tsakʼinle (Job 42:7, 8). Kʼianga kjoafaʼaitsjen kʼoailee xíngiaa alikui koa̱n nga kʼoakʼuínlee nga tsín kuenta sʼínná je Jeobá kʼoa nga tsín mandosinle jmeni xi nʼia. Kataʼyala jme xi bakóyaná je choa̱le Elihú.
Kʼianga ʼya xi kjoafaʼaitsjen kʼoailee: 1) títjonkjoanla kataʼyaa jokjoantjínni kjoa, 2) kui Énle Niná chʼa̱ngiñá jmeni xi kuixoán, kʼoa 3) ngasin nganda chja̱kaonajmiá xíngiaa (Chótsenlai párrafo 8)
KJOAFAʼAITSJEN XI KITSJOA ELIHÚ
9. Ánni nga tosi tonda koanchjénnile Job nga ʼya xi sinʼio kon kʼoa jósʼin tsakasenkao Jeobá.
9 Nʼio tse tsakjáonajmí je Job kao nga jan chjota xi kichokonle 28 capítulo mani jokjitse tsakjáonajmí. Kʼoa jmeni xi kitso chjota jebi kui bakó nga jtile kʼoa nga tokjaʼaí kitsole je Job kuijin nga tsín nda kisʼeni kon jme xi tsakʼinle. Jé Elihú kisichjén Jeobá nga kisinʼio kon je Job. Ningalani ya tíjnabasen je Elihú nga tsakjáonajmí chjota jebi alikui tokjoán kinchja̱, i kitso: “Sʼaa xtia kʼoa jon chjotajchíngaño kuinga tsín tokjoan kanchjaña” (Job 32:6, 7). Je Elihú koanjinle nga ngisa jetjínle kjoafaʼaitsjen je xi chjotajchínga tikʼoajinni xi sʼa xti kuinga tsín tokjoán kinchja̱ni. Nga nda kinrʼoé jmeni xi kitso Job kao nga jan miyole nga tsakjáonajmí. I kitso Elihú nga kinchja̱: “Ali tsa tojejin xi chjotajchínga xi tjínle kjoafaʼaitsjen nga̱ tsín kui nóná xi tsoni nga jchaa jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín” (Job 32:9). Kataʼyala jókisʼin je Elihú nga kitsjoa kjoafaʼaitsjen.
10. Jméni xi kisʼin Elihú nga kjesa fákaonajmíjin je Job (Job 33:6, 7).
10 Je Elihú kui xi koanmele nga nda koasenño Job jmeni xi kuitsole, kuinga kʼia tsakjákaonajmíni nga jetsínti jtinile (Job 32:2-5). Nga̱ je Biblia kʼoatso nga kʼoati jtile tsakai je Elihú, kʼianga tsakjákaonajmí alikui kiskankao, tosaa ngasin nganda tsakjákaonajmí, i kitsole: “Xi ngixko̱n Niná tongósonñá” (tʼexkiai Job 33:6, 7).c Je Elihú nda tsakasénño jmeni xi kitso je Job kʼoa tikui én kisikʼaxki̱ni nga tsakjákao (Job 32:11; 33:8-11). Kʼoati kisikaongáni nga koanskanni, tikui én kisikʼaxki̱ni jmeni xi saje kitso je Job kʼianga kitsjoale kjoafaʼaitsjen (Job 34:5, 6, 9; 35:1-4).
11. Jókitso je Elihú kʼianga kitsjoale kjoafaʼaitsjen je Job (Job 33:1).
11 Kʼianga tsakjákaonajmí Elihú je Job ngasin nganda tsakjákao, tsín tokjaʼaíngá kitsole kʼoa kinchja̱jaʼaínle (tʼexkiai Job 33:1).d Je Elihú koanmele kinchja̱najmí tsakai kʼianga tjíofáonajmí Job kao nga jan chjota xi kichokonle kuinga kitsjoaʼndenile Job nga katanchja̱ kʼianga tsakjákao (Job 32:4; 33:32). Kʼoati kitsole nga katakosonnile jotso én xi katanchja̱ nga̱ je Jeobá ngisaa chjine, tjínle nganʼio, kixi kʼoa bakóná kjoatsjoacha (Job 36:18, 21-26; 37:23, 24). Kʼianga ngasin nganda tsakjákaonajmí Elihú je Job nga kitsjoale kjoafaʼaitsjen, je Job ngisaa nda kinrʼoé kʼoa kʼoatisʼin nda tsakasénño nga kitsjoale kjoafaʼaitsjen je Jeobá (Job 38:1-3). Jósʼin tsakinyakao je chjota israelita je choa̱le Elihú kʼoa jósʼin binyakaoná ndʼaibi.
12. Jmé xá kisikasénni Jeobá je profeta kʼoa jósʼin tsakinyakao chjota israelita nga kitjenngi je choa̱le Elihú.
12 Nʼio nda tsakinyakao je chjota israelita je choa̱le Elihú. Profeta kisichjén Jeobá kʼianga kitsoyale chjota israelita. Kʼianga tsakatio je xi juez koan, jé chjoón xi Débora tsakʼin kao Samuel kisikasén Jeobá nga kitsoyale naxinandá (Juec. 4:4-7; 5:7; 1 Sam. 3:19, 20). Kʼoa kʼianga tsakatio je xi rey koan, nkjín profeta kisikasén Jeobá xi tsakinyakao naxinandá nga kʼoasʼin katabexkón Jeobá josʼin mele (2 Sam. 12:1-4; Hech. 3:24). Kʼoa tsakatekjáyale je chjota xi tsín tije Jeobá tjíobexkónni. Je xi xʼin kao xi yánchjín nʼio nda tsakinyakao choa̱le Elihú. Kʼoati tsakinyakao je xi profeta koan nga nda kjoafaʼaitsjen kitsjoa.
13. Jósʼin kjuintjenngiaa choa̱le Elihú nga kʼoainganʼiolee je ndsʼee.
13 Nʼio nda binyakaoná ndʼaibi je choa̱le Elihú. Kʼoati nʼia jokisʼin je Elihú kao profeta xi tsakándiaale naxinandá Israel kʼianga ʼmiyasoán. Kui Biblia nichjén nga ʼmiyalee chjota kʼoa kʼianga chjakaonajmiá je ndsʼee kui kʼoaʼmilee jmeni xi sinʼio kon (1 Cor. 14:3). Kʼoati sʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío kosonnile kʼianga fákaonajmí je ndsʼee xi kjoa tjíofaʼatojin nga̱ sakʼoa tokjaʼaíngá tso je ndsʼee nga tse kjoa tjíofaʼatojin (Job 6:3; 1 Tes. 5:14).
14, 15. Jméni xi sʼin xi chjotajchínga sʼin tíjna nga koaitjenngi choa̱le Elihú.
14 Tobʼelañá, tsa jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna sʼe̱jinle nga jngo tichjaa xi ba tjín kon ya jinjtín, fáoyani kao ijngo ndsʼee nga fisíxatʼa. Kʼianga tjíofákaonajmí, je tichjaa kʼoatso nga tsínti tsjoa tjínni kon nga fitsoyason kʼoa kʼia nga fi kjoajtín. Jósʼin xi chjotajchínga sʼin tíjna nga koasenkao je tichjaa kʼiatsa kʼoalani kjima.
15 Je xi títjon sʼin xi chjotajchínga sʼin tíjna kuinga sijinle yaole ánni nga ba tjínni kon je tichjaa. Kʼianga kjoakaonajmí, koaan skónangile kʼoa nda kjuinrʼoéle jmeni xi kuitso. Kʼoati koa̱n sikjaʼaitsjenjin je ndsʼee tsakui nga ba tjínni kon je tichjaa nga nʼio síkjáojin je kjoa xi tífaʼatojin kʼoa tsa kuije̱ nga kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín tsjoake Niná (Luc. 21:34). Je xi majaoni koya xi koa̱n sʼin kuinga koasjaile josʼin sinʼiojin je tichjaa. Tobʼelañá, koa̱njin kʼoakuitsole nga nda sʼín nga fi kjoajtín kʼoa nga bitjotsoyason ningalani ba tjín kon. Kʼianga jekoa̱njinle xi chjotajchínga sʼin tíjna ánni nga tínroajenni kon tichjaa, koaan kʼoakuitsole nga tsjoake je Jeobá kʼoa kui Biblia sichjén nga sinʼio kon (Gál. 2:20).
TSEE XI BAKÓYANÁ JE LIBROLE JOB
16. Jméni xi sʼiaan nga tosi tonda koasenkaoná jmeni xi tso je librole Job.
16 Je kjoaʼmiya xi títjon kui tsaʼyaa ánni nga tsjoáʼndeni Niná nga kjoañʼai chjaʼá kʼoa jósʼiaan nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan. I̱ kjoaʼmiya jebi kui kaʼyaa nga tsín kʼoati sʼiaan jokisʼin nga jan chjota xi kichokonle Job kʼianga kjoafaʼaitsjen kʼoailee xíngiaa, tosa kʼoasʼiaan jokisʼin je Elihú. Kʼiatsa ʼya xi kjoafaʼaitsjen kʼoailee kuenta sʼiaan jmeni xi bakóya je librole Job. Kʼiatsa jekjoatse tsakʼexkiañá libro jebi kʼoéxkia ijngokʼá. Tsa kʼoasʼiaan, jchañá nga tojo basenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa.
KJOAJNDA 125 Tsjoa tjíole xi tjínle kjoamatokon
a Jé sénnichxin xi chʼaokjoan xokitsole Elifaz nga kʼoakatatsole Job nga nijngojin chjota xi kixi sʼin bekon Niná kʼoa nga tsín sasénle jmeni xi nʼia. Je Elifaz koankjainle jmeni xi kitsole je sénnichxin xi chʼaokjoan, kʼoa kui kisikʼaxki̱ nga jan kʼa tsakjákaonajmí je Job (Job 4:17; 15:15, 16; 22:2).
b Proverbios 27:9: “Je siti̱ kao xongó kui xi sítsjoale ni̱ma̱ná. Kʼoati ma je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je miyoná”.
c Job 33:6, 7: “Xi ngixko̱n Niná tongósonñá, nga̱ kʼoati niʼnde koanndaña tsanda an. 7 Ali nokjonjinnái kʼoa ali nikʼajenjin tokuin jmeni xi xínle”.
d Job 33:1: “Tonga ndʼaibi tinóʼyanái Job, tinóʼyai jmeni xi xínle”.