Jósʼin bakoá nga tsjoachaa je Jeobá
“Ñá kjaínga tjaochaa Niná, nga̱ je tjaoke koanná [saʼnda] nga títjon.” (1 JUAN 4:19)
1, 2. Jósʼin tsoyaná je Jeobá nga koakoá kjoatsjoacha.
JE CHOA̱ xi bʼéjna jngo nʼai kao kui tsoyanile ʼndíxtile. Kʼianga bakóle kjoatsjoacha, kui títsoyale nga katasʼele kjoatsjoacha. Je Jeobá kʼoasʼín. Tsínsa xi kjaʼaí xi kʼoasikji tsjoakená joni tsa Jeobá. Je Biblia itso: “Je tjaoke koanná [saʼnda] nga títjon” (1 Juan 4:19). Nga bakóná kjoatsjoachale, kui bakóyaná nga kʼoati koakoá kjoatsjoacha.
2 Ánni nga kʼoatsosíni Biblia nga je Niná títjon koantsjoakená. Kuinga kisikasén je ʼNdíle kʼoa kʼienntjainá ninga “chjotajée” maa (Romanos 5:8). Kui kjoabʼechjíntjai jebi kitsjoa Jeobá nga tsakʼasjentjainá xi tʼatsʼe jée kao kjoabiya. Kʼoasʼin tsakʼéjnaná choa̱ nga kʼoati koakoá kjoatsjoacha kʼoa nga kʼoee jme xi tjínná (1 Juan 4:10). Xi totʼatsʼe kjoabʼechjíntjai jebi koaan si̱miyoaa je Niná kʼoa koaan koakolee nga tsjoachaa.
3, 4. Jósʼin bakoá nga tsjoachaa je Jeobá.
3 Je xi ngisa nʼio bakó Jeobá kuiní je kjoatsjoacha. Kuinga kʼoakitsosíni Jesús nga je kjoatéxoma xi ngisa títjon tíjna kuiní jebi: “Katamatsjoachai tsokʼoa je Nainá Nináli. Katamatsjoachani ngayije ni̱ma̱li, kao ngayije kjoatsjoali, kao ngayije kjoafaʼaitsjenli, kao ngayije nganʼioli” (Marcos 12:30). Je Jeobá kui xi mele nga tsjoacha katamaa kao ngayeje ni̱ma̱ná. Je Niná jtijin koa̱nle tsa kjaʼaí xi ngisa tsjoacha koaan. Kui xi mele nga kʼoati tsjoacha koaan kao ngayeje kjoafaʼaitsjenná kao ngayeje nganʼioná, xi tsonile, jmeni xi nikjaʼaitsjeen kʼoa jmeni xi nʼia (tʼexkiai Miqueas 6:8).a
4 Kuinga tsjoacha katamasíñá je Jeobá kao ngayeje yaoná kʼoa kao ngayeje xi tjínná. Kʼiatsa tsjoacha kjoaixiaa je Niná, jé ngisa títjon si̱kʼéjnaa. Kjoaʼmiya xi jaʼato ñoná koya tsaʼyaa josʼin bakóná kjoatsjoacha je Jeobá. Kʼoa kjoaʼmiya jebi kui koakoyaná jósʼin nga ngisa nʼio tsjoacha koaan je Jeobá kʼoa nga koakolee nga tsjoachaa.
KʼOAILEE KJOANDA JE JEOBÁ
5. Jméni xi mená sʼiaan kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan ngayeje jmeni xi títsjoáná je Jeobá.
5 Kʼianga ʼya xi tsjoákjoatjaoná tsa jmeni, bʼailee kjoanda. Jngo koya josʼin bakoá nga bʼailee kjoanda kʼiaa nga nichjén jmeni xi katsjoáná. Je Santiago kʼoakitso nga nʼio tse jmeni xi tsjoáná je Jeobá (Santiago 1:17). Je Jeobá tsjoáná ngayeje jme xi machjénná nga biyochoán kʼoa xi tsjoa bʼé tokoán. Kʼoa bʼailee kjoanda. ʼYañá nga nʼio tsjoakená je Niná kʼoa kui xi mená nga kʼoati koakolee nga tsjoachaa tsanda ñá. A tsjoachaní ji je Niná.
6. Jméni xi tjínnele kisʼin je chjota israelita nga tosi tonda kisichikontʼain je Jeobá.
6 Je Jeobá nʼio tse jmeni xi kitsjoale je chjota israelita. Nkjín siento nó nga kitsjoale jmeni xi tsakatiokonni. Kʼoati kitsjoale kjoatéxoma nga skoe̱ jmeni xi tjínnele sʼin (Deuteronomio 4:7, 8). Tobʼelañá, je kjoatéxoma kʼoatso nga kui tjínnele tsjoále Niná “je tsojmi xi títjon majchá[le] xi ngisa ndakjoan” (Éxodo 23:19). Kʼiatsa mele nga tosi tonda sichikontʼain je Jeobá, tjínnele nga sitjoson kʼoa kui tsjoá tsojmi xi ngisa nda. Kʼoasʼin koakoni nga tjíotsjoále kjoanda Jeobá (tʼexkiai Deuteronomio 8:10, 11).b
7. Jósʼin koa̱n si̱chjén je “tsojmichjí” xi tjínná nga koakolee je Jeobá nga tsjoachaa.
7 Koaan koakolee je Jeobá nga tsjoachaa kʼianga kʼoailee “tsojmichjí” xi tjínná (Proverbios 3:9). Jngo koya josʼiaan kuinga kʼoee tao̱n xi machjén ya jinjtínná nga katafisonsa je Énle Niná jngo tjíjtsa Sonʼnde. Koaan kʼoee tojokji tjen tjínná, nga koakolee je Jeobá nga tsjoachaa (2 Corintios 8:12). Tonga kʼoati tjínsa josʼin koakolee nga tsjoachaa. Kataʼyala.
8, 9. 1) Jósasʼin koakolee je Jeobá nga tsjoachaa. 2) Jméni xi kisʼin je Mike kao familiale.
8 Ijngosa koya josʼin bakolee je Jeobá nga tsjoachaa kuinga ninʼiotʼaa. Tobʼelañá, je Jesús kʼoakitso nga tsín nʼio si̱kjáojiaan nga so̱koná je tsojmi xi machjénná. Je Jeobá kʼoatsoná nga tsjoáná tsojmi jebi kʼianga je si̱xálee (Mateo 6:31-33). Kʼoa makjainná nga sitjoson je Jeobá nga̱ tsjoachañá. Kʼianga tsjoachaa jngo chjota makjainná jmeni xi tso. Kʼianga makjainná jmeni xi tso je Jeobá bakolee nga tsjoachaa (Salmo 143:8). Kuinga chjónangisínilee yaoná: “A bakole Jeobá nga tsjoake̱ josʼin sichjén je nichxinna kao nganʼiona. A bakoña nga nyaon nyaon nga ñaki makjainna nga je tsjoána jmeni xi machjénna”.
9 Kataʼyala choa̱le jngo ndsʼee xi Mike ʼmi kao familiale. Saʼnda nga sʼa xti, je Mike ñaki kui kisikjaʼaitsjen nga xin naxinandá koaitsjoánganʼiole je ndsʼee nga koaitsoyason. Kʼianga jechixan kʼoa nga jejao ma xtile, tojo kʼoatjín kon. Mike kao familiale nʼio nkjín artículo tsakʼéxkia xi tʼatsʼe ndsʼee xi xin ʼnde ki nga kitsoyason. Kʼoa kʼiaa kʼoatisʼin tsakʼéndajin nga tokoa̱njngoni kon josʼin koatio. Tsakaténa niʼyale kʼoa jngo niʼya kikatio jñani to ʼndí kji. Je Mike kisichoaa choʼnda xi síxále ya negosiole kʼoa kiskotʼaya josʼin koandiaani kao Internet je negosiole nga jexin naxinandá tíjna. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Mike kao familiale nʼio tsjoa tjíole nga xin naxinandá tjío nga tjíosíxále Niná. Kʼoatso je Mike nga ñaki tjíobe josʼin bitjoson jmeni xi kitso Jesús ya Mateo 6:33.
SI̱KJAʼAITSJEEN JMENI XI TSOYANÁ JE JEOBÁ
10. Ánni nga kjuintjenngisíñá je choa̱le David kʼoa nga si̱kjaʼaitsjensíñá jmeni xi tsoyaná je Jeobá.
10 Je rey David tsakʼasjeʼaa nichxin nga kisikjaʼaitsjen je kjoatéxomale Jeobá kʼoa kao jmeni xi kisinda. Kuinga i̱ kitsosíni: “Je ngʼajmi títsoyaa je kjoajeyale Niná”. Kʼoati kitso nga “je kjoatéxomale Jeobá” ñaki kʼoatjín kʼoa ma ninʼiotʼaa, tsjoáná nganʼio kʼoa basenkaoná nga chjine maa. Kʼianga kui jebi kisikjaʼaitsjen je David kui xokisikao nga tsjoake koanni je Niná. Kuinga kʼoakitsosínile Niná nga nda katasasénle je kjoafaʼaitsjenle kʼoa kao jmeni xi tísʼín (Salmo 19:1, 7, 14). Tojo kisʼin David, kʼoati koa̱n si̱kjaʼaitsjenjiaan tsanda ñá jmeni xi kisinda Jeobá kʼoa jmeni xi tsoyaná ya Biblia. Kʼoasʼin nga ngisa koa̱nmiyosaa kʼoa koakolee nga tsjoachaa.
11. Jósʼin koa̱n si̱chjén jmeni xi títsoyaná je Jeobá nga koakolee nga tsjoachaa. (Chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.)
11 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá nʼio tse xi bakóyaná xi tʼatsʼe. Tobʼelañá, jókjoan, jmeni xi kisinda, jme xi tjínndajinle kʼoa kao tʼatsʼe Biblia. Ndʼaibi, je chjota kui nʼio kʼoaʼmile nga nkjín koya jmeni xi katakotʼaya ya universidad, kʼoa yaa nroani nga likui titsjoake mani je Niná. Tonga je Jeobá ali tsa tokuijin xi mele nga nkjín koya jmeni xi katamaná. Kʼoati kui xi mele nga kui chjoéjiaan xi ndatjín. Kui xi mele nga nda si̱chjén jmeni xi tsoyaná, nga̱ kjoanda tsaanñá kʼoa kʼoati binyakao je xi ngikʼa (Proverbios 4:5-7). Tonga jósʼiaan. Jngo koya josʼiaan kuinga kuinyakoaa je chjota “nga kuichonrʼoe xi kjoakixi” ánni nga koa̱n kuitjontjaisíni (1 Timoteo 2:4). Kʼiatsa nkjín chjota kʼuínyalee jmeni kjoanda xi kjoaʼaíkao je Chjotaxále Niná, tibakoñá nga tsjoachaa je Jeobá kʼoa kao chjota (tʼexkiai Salmo 66:16, 17).c
12. Jókitso jngo tichjaa kʼianga jngo kjoatjao tsakʼaile xi tʼatsʼe Jeobá kinroani.
12 Je xi sʼa xti, kʼoati machjén nga sikjaʼaitsjenjin ngayeje jmeni xi títsjoále Jeobá kʼoa xi bakóyale. Tobʼelañá, jngo tichjaa xi Shannon ʼmi faʼaitsjenle jokisʼe kon nga kisʼejna je kjoajtíntse xi jan nichxin xi “Devoción Piadosa” tsakʼin. Nga kui nichxin kʼiaa tejngo nóle kʼoa tsotiʼndí ndichja te nóle. Kʼianga tísʼejna kjoajtíntse kʼoatsakʼinle ngatsʼi je xi sʼa xti nga ya katafikatio jñani xá kisationile ʼnde. Je Shannon yaa kikʼejna. Ñaki tíbʼatséní, tonga nʼio tsjoa kisʼele kʼianga tsakʼaile je libro Los jóvenes preguntan. Nga kʼoasʼin tsakʼaile je libro yaa tsabeni nga ñaki tíjna je Jeobá kʼoa nga nʼio tsjoake. Kʼoa tsjoále kjoanda je Jeobá nga tsjoákjoatjaoná tojmeni.
CHʼA̱ʼÉN NGA KOATEKJÁYANÁ JE JEOBÁ
13, 14. Jósʼiaan kʼianga batekjáyaná je Jeobá.
13 Je Biblia kʼoatso nga “je Jeobá batekjáyale je xi tsjoake, tojo sʼín jngo nʼai xi tsjoake je ʼndíle” (Proverbios 3:12). Jósʼiaan kʼianga batekjáyaná je Jeobá. Tsakui nichxin ba sʼe̱ná kʼoa chʼao sʼe̱ tokoán. Tonga tjínnele chʼa̱ʼén ngantsjai nga koatekjáyaná je Jeobá. Kʼoasʼin jchañá jmeni xi ndatjín kʼoa nyʼán sʼe̱ tokoán (Hebreos 12:11). Alikui chʼa̱sjengiaa nga batekjáyaná je Jeobá kʼoa alikui nda tsa koa̱njtiná kʼoa tsa tsín sasénná jmeni xi tíʼminá. Tsa chʼa̱ʼénlee je Jeobá kʼoa si̱kʼantjaiyaa yaoná kʼoasʼin koakonilee nga tsjoachaa.
14 Kʼianga nichxinle profeta Malaquías, je chjota judío kui tjíotsjoátʼale Jeobá jmeni xi tsín nda. Kʼoa je Jeobá tsakatekjáyale (tʼexkiai Malaquías 1:12, 13).d Nkjín kʼa kʼoakitsole, tonga alikui tsakʼaʼén. Kʼoa je Jeobá kjoañʼai kitsjoale (Malaquías 2:1, 2). Jméni xi bakóyaná jebi. Kʼiatsa tsín chʼa̱ʼén nga batekjáyaná je Jeobá kʼoa tsa to kjoaská koa̱nná, alikui timiyoná koa̱nni.
Alikui je chʼa̱ʼénlee chjotasonʼnde tosa je Jeobá chʼa̱ʼénlee (Chótsenlai párrafo 15)
15. Jótjínnele koa̱nkjoaan.
15 Me ngatsʼi je chjota nga ngʼakon kʼoa nga toje fini yaole. Nʼio nkjín chjota xi tsín tsjoake nga bichakjáyale kʼoa tsakui kʼoakʼuínle jmeni xi sʼin. Kʼoa kʼoati tjío xi tsín kao kjoatsjoa bʼaʼén. Tonga je Biblia kʼoatso nga tsín kʼoasʼiaan. Machjénní nga kataʼyaa jmeni xi mele Jeobá nga sʼiaan kʼoa nga chʼa̱ʼénlee (Romanos 12:2). Je Jeobá kui naxinandále síchjén nga tsjoáná kjoafaʼaitsjen xi machjénná. Tobʼelañá, kʼoatso josʼin tjínnele skoe̱kon je xʼin jngo chjoón, kʼoa je chjoón jngo xʼin, josʼin chjoéjiaan miyoná kʼoa nga nda chjoéjiaan josʼin bʼetsaojiaan. Kʼianga chʼaʼénlee je Jeobá nga batekjáyaná kʼoa nga nikʼantjaiyaa yaoná, kʼoasʼin bakoñá nga bʼailee kjoanda nga kʼoasʼin tsjoáná kjoafaʼaitsjen kʼoa kʼoati bakolee nga tsjoachaa (Juan 14:31; Romanos 6:17).
SI̱JÉLEE JEOBÁ NGA KATASÍKUINDANÁ KʼOA NGA KATATSJOÁNÁ NGANʼIO
16, 17. 1) Kʼianga jmeni xi mená sʼiaan, ánni nga títjon kjoanla kjoásjeyañá josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá. 2) ʼNdele nga Jeobá sinʼiotʼa, jméni xi kisʼin je chjota israelita.
16 Je ʼndíxti kʼoatsole je xijchále nga katabinyakao kʼoa nga katasíkuinda. Saʼnda je xi jejchínga sakʼoaa síjéle nganʼio je xijchále. Ánni. Ninga koa̱nlani toje kʼoasʼin tsa jmeni, bení nga nda kjoafaʼaitsjen tsjoále je xijchále. Kʼoakjoán tima xi kao Jeobá. Tsjoáʼndená nga ñá chjoéjiaan jmeni xi mená sʼiaan. Tonga nga nʼiotʼaa kʼoa nga tsjoachaa, jé kʼoaʼmilee ngantsjai nga katabasenkaoná. Kʼoa nga kjesa jme xi nʼiajián, fasjaiyañá josʼin síkjaʼaitsjen. Kʼianga nijelee nganʼio je Jeobá, tsjoáná je nganʼiotsjele xi basenkaoná nga kui xi ndatjín chjoéjiaan (Filipenses 2:13).
17 Kʼianga tsakʼejna je Samuel, je chjota israelita tjíosícha kjoajchán xi tjíobʼéjna kao chjota filisteo. Tonga ʼndele nga Jeobá sinʼiotʼa kʼoa nga je skónangile jmeni xi sʼin, tosa kui kikao ya jinkjoajchán je kaxa̱ jña kixinya je kjoa xi kisʼendajin. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga kʼoasʼin kuinyakao je Jeobá nga kuinje̱le. Kʼoa likui tsakásjaiya josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá. Tokui kʼoakisʼin jmeni xi mele. Jósʼin kichomani. Jan jmi chjota israelita kʼien. Kʼoa je chjota filisteo saʼnda jé kiskoé je kaxa̱ jña kixinya je kjoa xi kisʼendajin (1 Samuel 4:2-4, 10, 11; tʼexkiai Proverbios 14:12).e
18. Tojo tso Salmo 42:5, 6 kao Proverbios 3:5, 6, jméni xi sʼiaan.
18 Je salmista nʼio tsjoake koan je Jeobá kʼoa nga nʼio ñʼai tjín kjoa xi kisʼele kʼoakitso nga je Jeobá koasenkao kʼoa kʼoasjentjai (Salmo 42:5, 6). A kʼoati nʼiai tsanda ji. Tsakui nichxin jenʼiotʼai je Jeobá. Tonga machjénní nga nʼiosa si̱nʼiotʼaa. Je Biblia itso: “Tin’iot’ai Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱li, kʼoa ali tokuijin ’mini josʼin machoyali. Jé kuenta tʼiain tojmeni xi sʼiain, kʼoa jé sikixiya je ndiaali” (Proverbios 3:5, 6).
19. Jósʼin koakolai Jeobá nga tsjoachai.
19 Tojosʼin kaʼyaa, jé Jeobá títjon koantsjoakená. Kʼoasʼin kitsoyaniná nga tsjoacha koaan tsanda je. Kui si̱kjaʼaitsjeen ngantsjai jmeni kjoanda xi títsjoáná kʼoa jokji tsjoakená. Koakolee nga tsjoachaa kao ngayeje ni̱ma̱ná, kjoabijnachonná, kjoafaʼaitsjenná kao nganʼioná (Marcos 12:30).
a Miqueas 6:8: “Je kʼoatítsoli je xi ndatjín. Kʼoa jméni xi tísíjéli je Jeobá. Tokuiní nga kixi koai̱n, nga jchachjí je kjoakixi kʼoa nga nangitokon koai̱n nga kuitómjekoai je Nináli”.
b Deuteronomio 8:10, 11: “Kʼianga jekuichi kʼoa nga jekoa̱nski, tjínneli nga chʼa̱sjengʼai je Jeobá Nináli nga kʼoasʼin nʼio nda je nangi xi kitsjoali. Ali nichajinjin je Jeobá Nináli, ali nikʼéjnajin je kjoatéxomale kao kjoakixile, je kjoatéxoma xi kʼoasʼin tibʼenele ndʼaibi”.
c Salmo 66:16, 17: “Jabio kʼoa tinóʼyao, ngatsʼio je xi nokjonchao je Niná, kʼoa an kʼoaxínno jmeni kjoanda xi tíbakóna je. Kao ndsoʼba kinchjanile, kʼoa kao nijen tsakʼasjengʼaña”.
d Malaquías 1:12, 13: “Tonga jon chʼaosʼin tichʼasjenáo kʼianga tibixón: Je yámixa̱le Jeobá jndí tíjna, kʼoa je tsojmixile, kao tsojmi xi ma chine, katachʼasjengi. Kʼoa kʼoati i̱ tibixón: ¡Koeni! ¡Ñaki tomatsʼelee! Kʼoa ñaki tichʼasjengiñó, títso Jeobá xi tsʼe chjotakjoajchán. Kʼoa tokui faʼaikao cho̱ xi kinicháo, xi chjiʼngé kjoan kʼoa xi tjíomʼe. Kʼoa kui tifaʼaikaonáo. A nda sʼe̱na kʼianga skoe jme xi tibʼaináo, kui xi tso je Jeobá”.
e Proverbios 14:12: “Kijna jngo ndiaa xi kixi male je chjota, tonga kjoabiya bichókao nga jemani”.