BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • w16 febrero p. 14-19
  • Kixi kjuintʼalee je Jeobá

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Kixi kjuintʼalee je Jeobá
  • Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2016
  • Subtítulo
  • Xi me tikui tínchja̱ni
  • KʼIANGA KʼOASʼIN NIKJAʼAITSJEEN NGA TSÍN BAKINLE NGA JCHAXKOÁN JNGO XI XÁ TJÍNLE
  • KʼIANGA CHJOÉJIAAN ʼYÁNI XI KIXI KJUINTʼALEE
  • KʼIANGA TSÍN KIXI TÍJNA JMENI XI SÍKAONÁ JNGO NDSʼEE XI XÁ TJÍNLE
  • KʼIANGA ÑʼAI MANÁ NGA NITJOSOÁN JMENI XI BIXOÁN
  • Nʼiojin koan kʼoa kixi koan Jonatán
    Xi bakóyana je Biblia
  • Chjénngiaa je choa̱le chjota xi kixi kitʼale Niná nichxin kjoatse
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2016
  • Je kjoatsjoacha xi bakóná Jeobá tsín bʼantjaiya
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2021
  • Tosi tonda tsjoacha katamaa xíngiaa
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2021
Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2016
w16 febrero p. 14-19
Je Jonatán tífákao je David

Kixi kjuintʼalee je Jeobá

“Je Jeobá katabʼejnakaoná, ji kao an, je ntje̱na kʼoa je ntje̱li ngantsjai nichxin” (1 SAMUEL 20:42).

KJOAJNDA 139, 31

JMÉ XI KAMAJINLI

  • Jósʼin tsakakó je Jonatán nga kixi kitʼale je Jeobá.

  • Jósʼin kixi kjuintʼalee je Niná kʼiatsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín bakinle nga jchaxkoán jngo xi xá tjínle.

  • Jósʼin kixi kjuintʼalee je Jeobá kʼianga jngo ndsʼee xi xá tjínle alikui kixi tíjna jmeni xi síkaoná.

1, 2. Ánni nga tokʼoamasíniná xi tʼatsʼe Jonatán nga kʼoasʼin nʼio miyole koan je David kʼoa nga kixi kitʼale.

JE Jonatán tokʼoakoanle xi tʼatsʼe David kʼianga kʼoasʼin kisikʼien je Goliat kʼoa nga nʼiojin koan kʼoa nga kikaole je jko̱ Goliat, je nʼaile Jonatán xi rey sʼin tíjna ya Israel (1 Samuel 17:57). Je Jonatán ñaki kʼoatsakʼé kon nga je Jeobá tíbasenkao je David. Saʼnda nga kui nichxin, je Jonatán kao David nʼio miyo koanle xínkjín. Kʼoakitsole xínkjín nga ñaki kixi koaitʼale xínkjín ngantsjai (1 Samuel 18:1-3). Kʼoa kʼoakisʼin.

2 Tokʼoamaná xi tʼatsʼe Jonatán nga kʼoasʼin nʼio miyole koanni je David kʼoa nga kixi kitʼale. Ánni. Kuinga je xi nʼaile koanni je Jonatán jéní je rey Saúl. Je xi rey sʼin kʼoéjna nga jekoa̱nni jéní Jonatán. Tonga je Jeobá jé David kiskoejin kʼianga rey koa̱n, ali tsa jejin Jonatán. Ninga kʼoalani, je Jonatán kao David nʼio miyo koanle xínkjín. Kʼianga tsakásjai Saúl je David nga mele sikʼien, je Jonatán nʼio koankjáojinle xi tʼatsʼe David. Tjínjinle nga ya kikʼejna je David ya ʼndekixí xi tíjna ya Hores, je Jonatán kinrʼoe kʼoa kitsjoanganʼiole nga tosi tonda je Jeobá katasínʼiotʼa. Kitsole: “Ali tsa nokjonjin, nga̱ je Saúl, je nʼaina, alikui koa̱nsjaile jñani tijnai, ji xi rey sʼin kuijnai ya Israel, kʼoa an koa̱njaonile” (1 Samuel 23:16, 17).

3. 1) Jméni xi ngisa nʼio tsabechjí je Jonatán nga kixi kitʼanile je David. 2) Jósʼin ʼyañá nga kui xi ngisa tsabechjí Jonatán nga kixi koaitʼale je Niná (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

3 Ngatsʼiñá nga nda sʼená tʼatsʼe chjota xi ñaki kixi ma. Kʼoa je xi tʼatsʼe Jonatán, a tokui nga sa̱sénniná nga kʼoasʼin kixi kitʼale je David. Mai. Xi nʼio koanndosinle je Jonatán, kuinga ñaki kixi koaitʼale je Niná. Kuinga kixi kitʼanile je David kʼoa alikui koanxinkonke. Je Jonatán saʼnda kitsjoanganʼiole je David nga je Jeobá katasínʼiotʼa. Ñaki kixi koanle xínkjín, kʼoa kʼoati kixi kitʼale Jeobá nga jao. Kisitjosonní jmeni xi kitsole xínkjín. Kitso: “Je Jeobá katabʼejnakaoná, ji kao an, je ntje̱na kʼoa je ntje̱li ngantsjai nichxin” (1 Samuel 20:42).

4. 1) Jméni xi nda bʼé tokoán. 2) Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.

4 Kʼoati tjínnele nga kixi kjuintʼalee xíngiaa, je miyoná kʼoa kao je ndsʼee ya jinjtín (1 Tesalonicenses 2:10, 11). Tonga xi ngisa kixi kjuintʼalee jé Jeobá, nga̱ jé kisindaná (Apocalipsis 4:11). Kʼianga kixi mangíntʼalee Niná nda sʼe tokoán kʼoa ʼyañá jme xá tiyoñá. Kʼoati ʼyaa nga kixi kjuintʼalee ngantsjai ninga ñʼai kjoa kuitjátojiaan. Kjoaʼmiya jebi kui jchaa josʼin basenkaoná je choa̱le Jonatán kʼianga kixi kjuintʼalee Niná nga kjoa bitjatojiaan. Ño koya kuitsoyaná. Xi títjon, kʼiatsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín bakinle nga jchaxkoán jngo xi xá tjínle. Xi majaoni, kʼianga chjoéjiaan ʼyáni xi kixi kjuintʼalee. Xi majanni, kʼianga jngo ndsʼee xi xá tjínle alikui kixi tíjna jmeni xi síkaoná. Kʼoa xi mañoni, kʼianga ñʼai maná nitjosoán jmeni xi bixoán.

KʼIANGA KʼOASʼIN NIKJAʼAITSJEEN NGA TSÍN BAKINLE NGA JCHAXKOÁN JNGO XI XÁ TJÍNLE

5. Ánni nga ñʼai koansínile je chjota israelita nga kixi kitʼale je Jeobá kʼianga rey sʼin tsakʼejna je Saúl.

5 Je Jonatán kʼoa kao xi ngikʼa chjota israelita nʼio ñʼai tjín kjoa xi tsakatiojin. Je nʼaile Jonatán alikui tikisitjosonni kʼoa je Jeobá alikui tikisasennile nga tojo je xi rey sʼin kʼoéjna ya Israel (1 Samuel 15:17-23). Tonga je Jeobá tojo nkjín nó kitsjoaʼnde nga tojo je Saúl tsakatéxoma. Yaa tsakʼejnason “je yáxilele Jeobá”, tonga kui kʼoakisʼin xi chʼaotjín kʼoa kuinga ñʼai koansínile je chjota israelita nga kixi kitʼale je Jeobá (1 Crónicas 29:23).

6. Jósʼin ʼyañá nga ñaki kixi kitʼale Jeobá je Jonatán.

6 Je Jonatán ñaki kixi kitʼale je Jeobá. Kʼoa yaa ʼyañá jmeni xi kisʼin nga koanskanni kʼianga jetsín tikisitjosonnile Niná je Saúl (1 Samuel 13:13, 14). Kʼianga kui nichxin, síxkónkji nkjín mani chjotakjoajchán kikʼétʼale je Israel, kʼoa 30,000 mani karretale. Kʼoa je chjotakjoajchán israelita to 600 mani. Kʼoa tojé rey Saúl kao Jonatán xi tjennda. Tonga je Jonatán alikui kitsokjon. Kui kisikjaʼaitsjen jmeni xi kitso je profeta Samuel: “Xi totʼatsʼe je jaʼaínle, je Jeobá alikui tsjiónkon je naxinandále” (1 Samuel 12:22). Kʼoa kuinga i̱ kitsosínile Jonatán jngo sondado: “Nga̱ je Jeobá alikui ñʼai male nga bʼasjentjai, ni nkjín kʼoa ni choa chjota sichjén”. Kʼoa nga jao, 20 chjotakontrale kisikʼien. Je Jonatán nʼio koankjainle xi tʼatsʼe Jeobá. Kʼoa kisichikontʼain je Niná nga kʼoasʼin koankjainle. Jé Jeobá xokisʼin nga jngo cháonnʼio jaʼa, kʼoa je chjotakontrale nʼio kitsokjon kʼoa saʼnda tije kisikʼienngañáni xínkjín. Kʼoa je chjota israelita kinjele kjoajchán jebi (1 Samuel 13:5, 15, 22; 14:1, 2, 6, 14, 15, 20).

7. Jméni xi tosi tonda kisʼin je Jonatán ninga tsín tikisitjosonnile Jeobá je nʼaile.

7 Ninga tsín tikisitjosonnile Jeobá je rey Saúl, je Jonatán tosi tonda kisitjosonle je nʼaile jñani nga tjen choa̱le. Tobʼelañá, kikao je nʼaile kʼianga jngo kjoajchán kijin kʼianga kisitoánntjai je naxinandále Jeobá (1 Samuel 31:1, 2).

8, 9. Ánni nga jchaxkónsíñá ʼyani xi tjíotítjonná.

8 Jósʼin koa̱n chjénngilee je Jonatán kʼoa nga kixi kjuintʼalee je Niná. Kuinga si̱tjosonlee je chjotaxá jñani tjen choa̱le. Je Jeobá títsjoáʼndee nga je katabatéxomaná kʼoa nga jchaxkoán je “chjota xi xá tjínle, xi batéxoma” (tʼexkiai Romanos 13:1, 2). Machjénní nga jchaxkoán ngatsʼi xi chjotaxá tjenngi ma, ninga tsín nda tjíosʼín chjota jebi kʼoa ninga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín machjén nga je jchaxkoán. Je Jeobá kʼoati kui xi mele nga jchaxkoán je chjota xi xá títsjoále ya yaniʼya kʼoa kao ya jinjtín (1 Corintios 11:3; Hebreos 13:17).

Jngo tichjaa xi kʼoatítsole je xʼinle je xi golf tífisíská kʼianga jetjíofitsoyason kao nga jao xtiʼndíle

Kʼianga kixi mangíntʼalee je Jeobá kʼianí nga ʼyaxkoán je chjoónná kʼoa tsa je xʼinná ninga tsín testigole Jeobá ma (Chótsenlai párrafo 9)

9 Kataʼyala choa̱le jngo tichjaa xi ya Sudamérica tsʼe xi Olga ʼmi xi kʼoasʼin tsakakó nga kixi kitʼale je Jeobá.[1] Je xʼinle totaon tsabe. Sakʼoaa likui nchja̱le kʼoa sakʼoaa totso tomanile nga kʼoasʼin testigole Jeobá ma. Kʼoakitsole nga sikʼéjna kʼoa nga je koaikao je xtile. Tonga je tichjaa tsabexkónní je xʼinle alikui chʼao kisikao. Tosa tsakʼénele yaole nga nda kisʼin. Tsakʼéndale tsojmi, tsakané najñole kʼoa kisisinle je familiale (Romanos 12:17). Kʼoa nga maʼale, kʼoati kikao nga fikonle xínkjín je xʼinle kʼoa tsa je miyole. Tobʼelañá, kʼianga kʼien je nʼaichále Olga, jé tsakatíonda ngayeje jmeni xi koanchjénle kʼianga ki nga kisʼeñe je nʼaichále, nga̱ xin naxinandá kisʼeñe. Kʼoa nga ya yo̱ngo̱ kikao, je Olga yaa kiskoya ya nditsin saʼnda nga kitjo je xʼinle. Kʼoa xi koanskanni, nga jenkjín nó jaʼato, je xʼinle likui titaon tsabeni. Kʼoa totʼatsʼení nga tsejta koan je Olga kʼoa nga tsabexkón je xʼinle. Kʼoa ndʼaibi, je xʼinle kʼoatsole nga tsín katasícha je kjoajtínle kʼoa saʼnda jé fisíkʼéjna ya Ndʼia jña chotʼayá. Kʼoa sakʼoaa saʼnda bʼejna tsanda je kʼianga sʼejna kjoajtín (1 Pedro 3:1).

KʼIANGA CHJOÉJIAAN ʼYÁNI XI KIXI KJUINTʼALEE

10. Jméni xi tsakasenkao je Jonatán kʼianga kiskoejin ʼyani xi kixi koaitʼale.

10 Kʼianga kʼoakitso je Saúl nga mele sikʼien je David, je Jonatán tjínnele nga kiskoejin ʼyáni xi kixi koaitʼale, a je nʼaile axo je David. Je Jonatán nʼio ñʼai koanle, nga̱ mele nga kixi koaitʼale nga jao. Tonga jméni xi tsakasenkao je Jonatán. Bení kʼianga je Niná kitsjoanganʼiole je David, kʼoa kuinga je xi kixi kitʼasínile. Títjon kikájinkon je David nga katabʼejnaʼma kʼoa xijekoan kʼiaa kʼoakitsole je Saúl nga tsín je David katasíkʼien (tʼexkiai 1 Samuel 19:1-4).a

11, 12. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa tsjoachaa je Niná.

11 Kʼiatsa tsjoachaa je Niná, jé xi ngisa kixi kjuintʼalee tikʼoajinni toʼya chjotani, ninga je xíngiaa. Kataʼyala choa̱le jngo tichjaa xi ya Australia tsʼe je xi Alice ʼmi. Tichjaa jebi kui kiskoejin ʼyáni xi kixi koaitʼale. Kʼianga jetíʼmiyale je Biblia, kʼoakitsole je xínkjín jmeni xi tíʼmiyale. Ñandia kʼianga kʼoakitsole xínkjín nga tsín tisʼuí Navidad kʼoasjeni kʼoa kʼoakitsole anni. Ñaki chʼao kisʼele xínkjín nga kʼoakitsole, tonga xijekoan nʼio koanjtile. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín titsjoakeni. Je na̱le kʼoakitsole nga ninroajinla nichxin nga tije skoe̱ni. Alice itso: “Nʼio aon koanna nga kʼoakitsona, nga̱ tsjoake̱ña je familiana. Tonga ñaki kʼoatsakʼe tokoan nga je Jeobá kao Jesús sikatíotítjoan. Kʼoa kuinga kisʼenngindásíña kjoajtíntse xi kisʼejna nga jekoanni” (Mateo 10:37).

12 Kʼiatsa tsjoachaa je Niná, jé xi ngisa kixi kjuintʼalee tikʼoajinni tojmeyejeni, ninga je equipo xi síská, ninga ndʼiaskuela kʼoa ninga naxinandáná. Si̱kjaʼaitsjenla jngo ti xi Henry ʼmi. Ndsʼee jebi, yaa tsakʼejnajinle jngo equipo xi ajedrez síská ya ndʼiaskuelale kʼoa ñaki kʼoatjín kon nga jngo campeonato kuinjele. Kʼoa nga ñaki tosíská nga xoto kao nga taingo alikui maʼale nga fitsoyason kʼoa nga fi kjoajtín. Kʼoa tochan koanchoyale nga kui ngisa nʼio tífitʼale ya skuelale tikʼoajinni je Jeobá. Kʼoa kuinga kitjojinsíni equipo xi tíjnajin xi tsʼe ajedrez (Mateo 6:33).

13. Kʼiatsa mená nga kixi kjuintʼalee je Niná, jméni xi sʼiaan kʼianga kjoa sʼená kao familianá.

13 Sakʼoaa nʼio ñʼai maná nga kixi mangíntʼalee xíngiaa kʼianga nkjín mani. Kataʼyala je choa̱le jngo ndsʼee xi Ken ʼmi. Ndsʼee jebi kʼoatso nga jejchínga je na̱le, kʼoa mele nga kjitʼa koaisíxatʼa kʼoa kʼoakuitsole nga ya katafikʼejnakao sakʼoani ya niʼyale. Tonga je na̱le kʼoa kao je chjoónle alikui nda fikao xínkjín. Alikui be jmeni xi sʼin kʼianga tsjoa sa̱tíole nga jao. Nga̱ mele nga kixi koaitʼale je Jeobá. Kui kisikjaʼaitsjen jmeni xi tso je Biblia. Kʼoa koanchoyale kʼianga kui xi mele Niná nga tsjoake koa̱n je chjoónle kʼoa nga kixi koaitʼale. Kʼoa kuinga tsakásjaisínile josʼin nga tsjoa sʼe̱ kon je chjoónle. Xijekoan, kʼiaa tsakjákao je chjoónle kʼoa kʼoakitsole anni nga nda katafikaoni je na̱le. Kʼoa kʼoati kitsole je na̱le anni nga katabexkónni je chjoónle (tʼexkiai Mateo 19:5; 1 Corintios 13:4, 5).

KʼIANGA TSÍN KIXI TÍJNA JMENI XI SÍKAONÁ JNGO NDSʼEE XI XÁ TJÍNLE

14. Jméni xi kisikao Saúl je Jonatán.

14 Josasʼin koakoá nga kixi kjuintʼalee je Jeobá kʼianí tsa jngo ndsʼee xi xá tjínle tsín kixi tíjna jmeni xi sikaoná. Je Saúl jé Niná kiskoejin nga rey koa̱n tonga totaon tsabe je Jonatán. Alikui koanchoyale anni nga kʼoasikji tsjoake koanni Jonatán je David. Kʼianga koanmele Jonatán nga tsakasenkao je David, je Saúl nʼio koanjtile kʼoa saʼnda chʼaosʼin kisikʼéjna ngixko̱n chjota. Tonga je Jonatán tosi tonda tsabexkón je nʼaile. Tonga kʼoati kixi kitʼale je Jeobá kao David, nga̱ je Niná kiskoejin nga je xi rey sʼin kʼoéjna ya Israel (1 Samuel 20:30-41).

15. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa jngo ndsʼee xi xá tjínle alikui kixi tíjna jmeni xi sikaoná.

15 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je xi chjotajchínga sʼin tjío, bʼénele yaole kʼianga nda fikao ngatsʼi je xi tjío ya jinjtín. Tonga nga kʼoati chjotajée ma tsanda je, tsakui nichxin sakʼoa tsín nda majinle jmeni xi nʼia (1 Samuel 1:13-17). Kʼianga jngo ndsʼee xi xá tjínle alikui kixi tíjna jmeni xi síkaoná, tosi tonda kixi kjuintʼalee je Jeobá.

KʼIANGA ÑʼAI MANÁ NGA NITJOSOÁN JMENI XI BIXOÁN

16. Kʼiáni nga tjínnele nga kixi kjuintʼalee je Jeobá kʼoa nga tsín to yaoná kjuinñá.

16 Je Saúl alikui koanmele nga je David xi rey koa̱n. Kui xi koanmele nga je Jonatán xi rey sʼin kʼoéjna (1 Samuel 20:31). Je Jonatán alikui to yaole kini, kʼoa alikui tsakásjaile josʼin nga kui xá tjoéle nga rey koa̱n. Tonga nga tsjoake koan je Jeobá kʼoa nga kixi kitʼale, kisitjosonní jmeni xi kitsole je David. Je Biblia kʼoatso kʼianga je chjota xi kixi fitʼale je Jeobá kʼoa tsjoake sítjosonní ninga ñʼai male (Salmo 15:4). Tobʼelañá, kʼiatsa jmelani xi kʼoéndajiaan xi tʼatsʼe jngo negosio, si̱tjosonñá jmeni xi kabixoán ninga ñʼai koa̱nná. Kʼoa tsa kjoa tjínná kao xʼinná kʼoa tsa kao chjoónná, kʼianga tsjoachaa je Jeobá machjénní nga kixi koa̱nlee xíngiaa (tʼexkiai Mateo 19:6, 9).

Jngo chjota xi firma tísʼín xi tʼatsʼe jngo negosio kʼoa xijema kʼiaani be nga tsín kuitjosonle

Kʼiatsa jngo negosio tibʼendajiaan, si̱tjosonñá jmeni xi kabixoán nga̱ mená nga kixi kjuintʼalee je Niná (Chótsenlai párrafo 16)

17. Jméni xi kamachoyali kjoaʼmiya jebi.

17 Tojo kisʼin je Jonatán, kixi kjuintʼalee je Niná ninga ñʼai tjín kjoa kuitjátojiaan. Kʼoati kixi kjuintʼalee je ndsʼee ninga sakʼoa likui sasénná jmeni xi sʼín. Kʼoasʼin nga tsjoa kjoáyaa kon je Jeobá, kʼoa kʼoati tsjoa sa̱tío tokoán tsanda ñá (Proverbios 27:11). Kʼoa ʼyañá nga je sikuindaná ngantsjai. Je kjoaʼmiya xi ijngo, kui jchaa tʼatsʼe chjota xi tsakatiosa kʼianga nichxinle David. Jchañá nga tjío xi kixi kitʼale Niná tonga kʼoati tsakatio xi tsín kʼoakisʼin. Kʼoa kui jchaa jmeni xi bakóyaná je choa̱le.

^ [1] (párrafo 9): Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ ibi.

a 1 Samuel 19:1-4: “Xijekoan, je Saúl kʼoakitsole je Jonatán je ʼndíle kʼoa kao ngatsʼi choʼndale, nga sikʼien je David. Tonga je Jonatán je ʼndíle Saúl, nʼio tsjoake koan je David. Je Jonatán i kitsole David: Je Saúl, je nʼaina, kʼoatítso nga katanikʼienli. Sijéle kjoanda, tjenyatokon tijnai, kʼoa tijnaʼmai nyaon, ali yaolijin bakui. Kʼoati kjuía jñani koai je nʼaina ya ʼnde jñani tijnai. Kʼoa kuinchja̱ntjaile nga kʼoaxínle je nʼaina, kʼoa tsa jmeni xi sʼe̱jinna kʼoaxínle. Kʼoa je Jonatán nda kinchja̱ni xi tʼatsʼe David kʼianga tsakjákao Saúl, je nʼaile. Kʼoa kitsole: Ali tsa bajngijéejin je rey xi kao David, je choʼndale, nga̱ tsín jme xi tísíkaoli, kʼoa kjoanda tsini jmeni xi sʼín”.

JÓSʼIN TSOYANILE

  • Nga kixi mangíntʼalee je Jeobá: Kui xi tsonile nga nitjosonlee ngantsjai nga ngisa nʼio tsjoachaa tikʼoajinni toʼya chjotani kʼoa tojmeni. Kʼoa ngisa tsa ñʼai tjín kjoa tiyojiaan, kui nikjaʼaitsjeen jmeni xi mele nga sʼiaan kʼoa nitjosonlee

  • “Chjota xi xá tjínle, xi batéxoma” (Romanos 13:1): Jéní chjotaxá xi títsjoáʼndele Jeobá nga katabatéxomasonná. Je Niná kui xi mele nga jchaxkoán chjota jebi kʼoa nga si̱tjosonlee, tokʼianí nga tsín si̱tjosonlee kʼiatsa kui kʼoakuitso jmeni xi tsín sasénle je Niná

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani