Chjénngiaa je choa̱le chjota xi kixi kitʼale Niná nichxin kjoatse
“Kixi koai̱n kao je chjota xi kixi” (SALMO 18:25).
1, 2. Jósʼin tsakakó je David kʼianga kixi kitʼale je Jeobá (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi).
JE David kao chjotale yaa ʼndekixí xi kijna ya Judá tsakatioʼma. Bení nga je Saúl 3,000 sondado tjenkao kʼianga mele sikʼien je David. Ñandia kʼianga jenjio, je David kao chjotale kicho ya ʼnde jñani kjiofe je Saúl kao chjotale. Kʼoa je David kao jngo sondadole xi Abisai ʼmi to chéché ki saʼnda nga kicho jñani kijna Saúl. Je Abisai kʼoakitsole David nga katatsjoáʼndele nga sikʼien je Saúl. Tonga je David alikui kitsjoaʼnde, i kitsole: “ʼYáni xi kʼoasʼin faʼa ntsja kao chjota xi je Jeobá kiskoejin kʼoa alikui jme jée sʼele. ¡Alikui kixi tíjna xi kao an, ngixko̱n Jeobá, nga kjoaʼa ndsa̱ nga josikoa je chjota xi kiskoejin Jeobá!” (1 Samuel 26:8-12).
2 Je David bení nga je Saúl xi rey sʼin tíjna ya Israel kʼoa nga je Jeobá kiskoejin. Kʼoatsakʼé kon, kʼiatsa mele nga kixi koaitʼale je Jeobá tjínnele nga skoe̱xkón je Saúl. Kʼoa kuinga saʼnda tsínkui kiyasíni jko̱ nga josikao je Saúl. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kui xi mele je Jeobá nga kixi kjuintʼalee ngatsʼiaa kʼoa nga jchaxkoán je chjota xi xá títsjoále (tʼexkiai Salmo 18:25).a
3. Jósʼin tsakakó je Abisai nga kixi kitʼale David.
3 Je Abisai tsabexkón je David nga̱ bení kʼianga je Jeobá kiskoejin nga rey koa̱n. Tonga kʼianga jerey sʼin tíjna je David, kʼoati nkjín kʼa nga kisokojéele. Kjoachajngi kisʼin kao jngo chjoón xi jetjínle xʼin. Kʼoa xijekoan, kʼoakitsole jngo ngʼajko̱le sondado xi Joab tsakʼin nga ya katamʼejin kjoajchán je xʼinle chjoón (2 Samuel 11:2-4, 14, 15; 1 Crónicas 2:16). Je Joab ndsʼee koanni je Abisai. Kʼoa tochale kisʼejinle je Abisai jmeni xi kisʼin je David. Kʼoa nga chjotatítjonle sondado koan je Abisai koanjin kʼoasʼin kisichjén je xá xi tjínle nga rey koa̱n. Tonga alikʼia kʼoakisʼin. Tsabexkónní ngantsjai je David, jé kisixále kʼoa kisikuinda xi tʼatsʼe chjotakontrale (2 Samuel 10:10; 20:6; 21:15-17).
4. 1) Ánni nga kʼoabixónsíñá nga kixi koan ngantsjai je David. 2) Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.
4 Jokji tse tsakʼejna je David kixi kitʼale Jeobá. Kʼianga sʼa xti, kisikʼien je Goliat kʼianga tíbesin je Jeobá kao naxinandále (1 Samuel 17:23, 26, 48-51). Kʼianga rey jekoan David je Jeobá jé profeta Natán tsakʼéxále nga kisikixiyanda je David tʼatsʼe jée xi tsakajngi. Je David tsakʼaʼén kʼoa kʼoakoannile jéele (2 Samuel 12:1-5, 13). Kʼoa kʼianga jechjotajchínga je David nʼio nkjín tsojmichjí kitsjoa nga kisʼenda je yo̱ngo̱le Jeobá (1 Crónicas 29:1-5). Tojosʼin tiʼyaa, kʼoati kisokojéele, tonga kixi kitʼale ngantsjai je Niná (Salmo 51:4, 10; 86:2). I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa choa̱le je David kao chjota xi kʼoati kʼia tsakatio. Kui jchaa josʼin koakoá nga kixi timangíntʼalee je Jeobá tikʼoajinni toʼya chjotani. Kʼoati jchaa jmeni xi koasenkaoná nga kixi kjuintʼalee je Niná.
ʼYÁNI XI KIXI KJUINTʼALEE
5. Jméni xi bakóyaná jmeni xi jetísʼín tsakai je Abisai.
5 Kʼianga koanmele Abisai nga sikʼien je Saúl, kui tsakakó nga kixi tífitʼale je David. Alikui koanjinle kʼianga tsín kixi tífitʼale je Jeobá kʼiatsa je josikao “chjota xi je Jeobá kiskoejin”. Tonga je David koanjinle xi tʼatsʼe jebi kʼoa kuinga tsín kitsjoaʼndesínile Abisai nga Saúl sikʼien (1 Samuel 26:8-11). Jméni xi bakóyaná jmeni xi jetísʼín tsakai je Abisai. Kʼiatsa tsín ʼyaa ʼyani xi kixi kjuintʼalee, tjínnele si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi tso je Biblia kʼoa kui xi koasenkaoná nga jchaa jmeni xi sʼiaan.
Ngisa chjíle nga kixi kjuintʼalee Niná tikʼoajinni toʼya chjotani
6. Ninga toxá kixi mangíntʼanilee je familianá kʼoa kao miyoná, ánni nga si̱kuindasíñá yaoná.
6 Toxá kixi mangíntʼanilee je chjota xi tsjoachaa, jolani tsa familianá kʼoa tsa miyoná. Tonga machjénní nga si̱kuindaa yaoná, nga̱ chjotajéeñá, kʼoa sakʼoaa bʼanachaná ni̱ma̱ná kʼoa tsakui nichxin likui tikixi kjuintʼanilee je Niná (Jeremías 17:9). Kʼiatsa jngo xíngiaa kʼoa tsa miyoná xi chʼaosʼin kʼoa sikʼéjna Jeobá, si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa chjíle nga kixi kjuintʼalee Niná tikʼoajinni toʼya chjotani (tʼexkiai Mateo 22:37).
7. Jósʼin tsakakó jngo tichjaa nga ñaki kixi kitʼale je Jeobá ninga ñʼai koanle.
7 Kʼianga jngo xíngiaa bichonsjejin ya jinjtín, koaan koakolee Jeobá kʼianga kixi timangíntʼalee. Kataʼyala jokoan jngo tichjaa xi Anne ʼmi.[1] Je na̱le Anne tsakichonsjejin naxinandále Niná, tonga ñandia je na̱le kinchjale teléfono kʼoa kui kʼoakitsole tsa koa̱n koaikonle. Kʼoakitsole nga nʼio chʼao tjínkon nga tsín ʼya familiale xi tinchja̱nile. Je Anne nʼio ba koanle kʼoa kʼoakitso nga jngo karta sikasénle. Kʼianga kje bʼéndajin karta, nʼio nda kisikjaʼaitsjen jme testole Biblia xi tsakʼétʼale (1 Corintios 5:11; 2 Juan 9-11). Je Anne ngasin nganda kʼoakitsole je na̱le kʼianga je kisʼele jée nga kʼoasʼin koankjinle je familiale kʼoa nga tsín tikʼoakoannile je jée xi tsakajngi. Kʼoakitsole kʼiatsa mele nga tsjoa sʼe̱ ijngokʼani kon tjínnele nga ijngokʼa sichriantʼanile je Jeobá (Santiago 4:8).
8. Jméni xi jan koya koasenkaoná nga kixi kjuintʼalee je Jeobá.
8 Tsakatio kʼa choʼndale Niná kʼianga nichxinle David xi kixi kitʼale Niná nga̱ tsakakó kjoanangitokon, kjoanda kao kjoanʼiojin. Kʼianga jchaa nga jan koya jebi kui xi koasenkaoná nga kixi kjuintʼalee je Jeobá.
TSA MENÁ NGA KIXI KOAAN KOAKOÁ KJOANANGITOKON
9. Ánni nga koanmesínile Abner nga sikʼien je David.
9 Je Jonatán tile koan je rey Saúl. Kʼoa Abner jé tsakasenjnatítjonle je sondadole Saúl. Je Jonatán kao Abner tsabe kʼianga je David kikaole Saúl je jko̱ Goliat. Je Jonatán miyole koanni je David kʼoa kixi kitʼale ngantsjai (1 Samuel 17:57–18:3). Tonga je Abner alikui kixi kitʼale je David. Saʼnda kitsjoanganʼiole je Saúl kʼianga tsakásjai je David kʼianga sikʼien (1 Samuel 26:1-5; Salmo 54:3). Je Jonatán kao Abner be kʼianga Niná kiskoejin je David kʼianga je rey koan ya Israel nga jekoanni. Tonga kʼianga jekʼien je Saúl, je Abner alikui kitsjoanganʼiole David kʼianga rey koa̱n, tosa kjaʼaí tile Saúl kitsjoanganʼiole. Tsakui nichxin saʼnda je koanmele Abner nga rey koa̱n. Tsakui nichxin kuinga je tsakajnakaoni jngo xi chjoónle koanni je Saúl (2 Samuel 2:8-10; 3:6-11). Ánni nga miyole koansíni David je Jonatán, tonga ánni nga je Abner mesínile kisikʼien je David. Kuinga kisʼele kjoanangitokon je Jonatán kʼoa nga kixi kitʼale je Jeobá, tonga je Abner alikui kʼoakisʼin.
10. Ánni nga tsín kixi kitʼasínile Jeobá je Absalón.
10 Je Absalón tile koanni je rey David. Chjota jebi alikui nangitokon koan kʼoa kuinga tsín kixi kitʼasínile je Jeobá. Ninga be kʼianga je Jeobá kiskoejin nga rey sʼin kʼoéjna je nʼaile, jé koanmele xá jebi. Kʼoa kuinga kisijésíni jngo karreta, kao naxín kʼoa nga 50 chjota katatokatítjonle (2 Samuel 15:1). Kʼoa nʼio nkjín chjota israelita kiskenʼndóbʼakjá nga je kitsjoanganʼiole. Kʼoa koanmele kisikʼien je nʼaile (2 Samuel 15:13, 14; 17:1-4).
11. Jméni xi bakóyaná je choa̱le Abner, Absalón kao Baruc.
11 Jméni xi bakóyaná jmeni xi kisʼin je Abner kao Absalón. Kʼiatsa tsínná kjoanangitokon kʼoa kui xi mená nga nʼio tse nganʼio sʼe̱ná ngisa ñʼai koa̱nná nga kixi kjuintʼalee je Niná. Tonga tsa tsjoachaa je Jeobá, alikui to yaoná kjuinñá jokisʼin je Abner kao Absalón. Kʼoati si̱kuindaa yaoná nga tsínkui si̱metokoán jmeni xi ngʼa koa̱nniná. Jolani tsa tao̱n, tsa carrera kʼoa tsa jngo xá jñani nʼio nda koa̱nchjíná. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, tochale koa̱nkjinlee je Jeobá. Si̱kjaʼaitsjenla jokoan je Baruc, xi secretariole koanni je Jeremías. Tsojmi kisimekon kʼoa kuinga tsín titsjoa kisʼenile nga kisixále je Niná. Kuinga i̱ kitsosínile je Jeobá: “Jme xi tsakʼenda tisikixojenña, kʼoa jmeni xi tsakʼentje tikjoneñeña, ngakjijnda naxinandá. Tonga ji, kui tifasjai je tsojmi xi nʼio yʼai kjoan. Ali tsa tosi tondajin kui fasjai” (Jeremías 45:4, 5). Je Baruc nangitokon koan kʼoa kinrʼoé kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Jeobá. Kʼoatisʼinni tsanda ñá, machjénní nga kʼoati kuinóʼyá kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je Jeobá nga̱ jeme sikjeson jmeni xi chon je sonʼnde.
Kʼiatsa kʼoakʼuínlee je ndsʼee nga katasíjé nganʼio tibakolee kjoanda kʼoa kixi timangíntʼalee Jeobá
12. Kʼiatsa to yaoná kjuinñá, ánni nga tsín koa̱n kixi kjuintʼasínilee Niná. Jngola choa̱ tʼejnai.
12 Ya México, jngo ndsʼee xi Daniel ʼmi xi kʼoasʼin kiskoejin ʼyáni xi kixi koaitʼale. Ndsʼee jebi jngo tsoti koantsjoake xi tsín testigole Jeobá ma kʼoa mele nga je kuixankao. Itso: “Tojo kiskile ninga je precursor sʼin tisixá”. Je Daniel kʼiaa tsabe nga tsín kixi tífitʼale je Jeobá nga to yaole tífini kʼoa nga machjénle nga nangitokon koa̱n. Kʼoa kuinga je kisijésínile kjoafaʼaitsjen jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna. Je Daniel itso: “Je ndsʼee kisichoyana kʼiatsa mena nga kixi kjuítʼale je Jeobá tjínnele nga tsín tiskinile tsoti jebi. Nʼio tsakʼetsʼoa kʼoa saʼnda kiskiʼndáña tonga koan kisikʼéjna. Kʼoa ngisa tsjoa kisʼena kʼianga kixinyasoan”. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Daniel superintendente xi tsʼe circuito sʼin tísíxá kʼoa jngo tichjaa chixankao xi tsjoake je Jeobá.
TSA MENÁ NGA KIXI KOAAN KOAKOÁ KJOANDA
Kʼiatsa sʼe̱jinná nga chʼao tísʼín jngo miyoná, kuinókjoakoaa kʼoa kʼoakʼuínlee nga katafákao xi chjotajchínga sʼin tjío (Chótsenlai párrafo 14)
13. Jósʼin tsakakó je Natán nga kixi kitʼale je Jeobá kao David.
13 Kʼiatsa kixi mangíntʼalee je Jeobá, kʼoati koa̱n kixi kjuintʼalee xi kjaʼaí kʼoa kuinyakaoñá. Kataʼyala je choa̱le profeta Natán. Kʼianga jekisichajngi je David kao jngo chjoón xi jexʼin tjínle kʼoa nga tsakʼéxá nga katanikʼien xʼinle chjoón jebi, je Jeobá jé Natán kisikasén nga kisikixiyanda je David. Je profeta Natán kixi kitʼale je Jeobá kʼoa kao David. Kixi kitʼale Jeobá nga̱ nʼiojin koan kʼoa kisitjosonle. Kʼoa kixi kitʼale David nga̱ ngasin nganda tsakatekjáyale. Kʼianga koanchoyale nga nʼio ai jée tsakajngi je David, jngo kjoa tsakʼéyanajmíle. Kʼoakitsole kʼianga jngo chjotanyiná, jngo ʼndíbarré kisichéle jngo chjota xi ma tíjna. Kʼianga jekinrʼoé David xi tʼatsʼe jebi, nʼio koanjtile kʼianga kʼoakisʼin chjotanyiná. Xijekoan, je Natán i kitsole: “¡Jiní je chjota jebi!”. Kʼiaa tsabe je David nga tsakajngijée ngixko̱n Jeobá (2 Samuel 12:1-7, 13).
14. Jósʼin kixi kjuintʼalee je Jeobá, xíngiaa kʼoa kao miyoná.
14 Kʼianga bakoá kjoanda kʼoati basenkaoná nga kixi mangíntʼalee je Jeobá kao xi kjaʼaí. Cha̱niyalai jkui jebi, tsakui nichxin ʼyai nga jngo ndsʼee xi ai jée kabajngi. Tsakui nichxin meli nga tosa je kixi kʼuíntʼalai, kʼoa ngisa tsa xíngi mani kʼoa tsa nʼio miyoli mani. Tonga kʼoati ʼyai nga je xi kixi kʼuíntʼalai jéní Jeobá. Jósʼiain. Tʼintjenngi choa̱le Natán. Titjosonlai je Jeobá kʼoa takolai kjoanda je ndsʼee. Kʼoatʼinlai nga kjitʼanangi katasíjéle nganʼio je xi chjotajchínga sʼin tjío. Kʼoa tsa tsín kʼoasʼin, ji tjínneli kuinókjoakoai xi chjotajchínga sʼin tjío. Kʼoa kʼoasʼin nga kixi kʼuíntʼalai je Jeobá. Kʼoa kʼoasʼin koakonilai kjoanda je ndsʼee, nga̱ je xi chjotajchínga sʼin tjío ngasin nganda koatekjáyale kʼoa jé xi koa̱nle koasenkao nga nda kʼoéjna ijngokʼani ngixko̱n Jeobá (tʼexkiai Levítico 5:1;b Gálatas 6:1).
TSA MENÁ NGA KIXI KOAAN KOAKOÁ KJOANʼIOJIN
15, 16. Ánni nga kjoanʼiojin koanchjénsínile je Husai kʼianga tsakakó nga kixi kitʼale je Jeobá.
15 Jngo chjota xi kixi kitʼale je David jéní Husai. Chjota jebi kjoanʼiojin koanchjénle nga kixi kitʼale je Jeobá kao David. Ánni. Kuinga je naxinandá kui xi koanmele nga je Absalón, je tile David, rey sʼin sikʼéjna. Je Husai bení kʼianga ya Jerusalén kichokao Absalón je sondadole kʼoa nga kitoka je David (2 Samuel 15:13; 16:15). Jméni xi kisʼin je Husai. A yátsʼin tsakasénle je David kʼoa a je Absalón kitsjoanganʼiole. Mai. Ninga jejchínga je David kʼoa ninga nkjín mani chjota xi mele sikʼien, je Husai kui xi mele nga kixi koaitʼale nga̱ bení nga je Jeobá kiskoejin David kʼianga rey sʼin tíjna. Kʼoa kuinga ya kisíni ya nindo xi Olivo ʼmi kʼianga kikásjai je David (2 Samuel 15:30, 32).
16 Je David kʼoakitsole je Husai nga katafini ya Jerusalén kʼoa nga joxi miyole mani je Absalón katasʼín. Je Husai tsakásjaile jokisʼin kʼianga kjuinrʼoéle Absalón ʼndele nga kui kjuinrʼoé je kjoafaʼaitsjen xi tsjoále Ahitofel. Je Husai nʼiojin koan kʼianga kisitjosonle je David kʼoa nga kixi kitʼale je Jeobá. Nga̱ jmeni xi kitsole je David nga sʼin, xkón kisikʼéjna. Je David kʼoakitsole je Jeobá nga katabasenkao je Husai. Kʼoa Jeobá tsakasenkao. Je Absalón kinrʼoé kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Husai kʼoa alikui kui kjoafaʼaitsjenle Ahitofel kitjenngi (2 Samuel 15:31; 17:14).
17. Ánni nga kjoanʼiojin machjénsíniná kʼiatsa mená nga kixi kjuintʼalee je Jeobá.
17 Kʼoati kjoanʼiojin machjénná tsanda ñá kʼianga kixi kjuintʼalee je Jeobá. Ánni. Tsakui nichxin je xíngiaa, je chjota xi ñatjen nixá kʼoa tsa jeje̱ chjota xi xá tjínle xi kʼoakuitsoná nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín sasénle Jeobá. Kataʼyala je choa̱le jngo ndsʼee xi Taro ʼmi xi ya Japón tsʼe. Saʼnda nga ʼndí kji, nʼio tsakʼénele yaole ngantsjai kʼianga tsjoa tsakáya kon je xijchále. Kisitjosonle nga̱ tsjoakení kʼoa kao kjoatsjoa kʼoakisʼin ali tsa tokisʼenejinle. Tonga kʼianga jetsakʼinyale Biblia je Taro, je xijchále kʼoakitsole nga tsín tikatakotʼayani. Nʼio ba koanle nga kʼoatsakʼinle. Kʼoa ninga nʼio ñʼai koanle, kʼoakitsole xijchále nga jekʼoatjín kon nga koai je kjoajtín. Je Taro itso: “Nʼio koanjtile kʼoa saʼnda nkjín nó jaʼato nga koa̱n kikon ijngokʼanile. Tsakʼetsʼoale je Jeobá nga kisijéle kjoanʼiojin nga tsín sikʼantjaiya je kjoafaʼaitsjenna. Jelikui tinanda kʼoatsonina ndʼaibi kʼoa kjitʼa fikonle” (tʼexkiai Proverbios 29:25).c
18. Jméni xi bakóyali kjoaʼmiya jebi.
18 Kʼiatsa kjuintjenngiaa choa̱le je David, Jonatán, Natán kao Husai, ñaki tsjoajin sa̱tío tokoán nga kixi timangíntʼalee je Jeobá. Alikui koa̱n kʼoasʼiaan jokisʼin je Abner kao Absalón nga tsín kixi koan. Toxá saténgiñá nga chjotajéeñá. Tonga koaan koakoá nga je xi ngisa chjíle kuinga kixi kjuintʼalee je Jeobá.
^ [1] (párrafo 7): Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ ibi.
a Salmo 18:25: “Kixi koai̱n kao je chjota xi kixi; kʼoa xi tsín jme jée tíbajngi kʼoati tsín jme jée kjoánai”.
b Levítico 5:1: “Kʼiatsa ʼyani xi kjuinrʼoé nga tjín xi tínchja̱ʼaon kʼoa skoe̱ kʼoa ninga tosʼe̱jinle xi tʼatsʼe jebi, kʼiatsa tsín kuitsoya tíbajngijéení kʼoa jé si̱jéle kuenta”.
c Proverbios 29:25: “Jngoo che̱n kʼianga bʼatsé ngixko̱n chjota, tonga je xi Jeobá sínʼiotʼa koa̱nkuindaní”.